Prvi ulagač u Facebook još jednom pokazao svu raskoš svog talenta savršenog tržišnog timinga
Marx.ba Ulagačka kompanija Petera Thiela, suosnivača PayPala i prvog velikog ulagača u Facebook, može zadovoljno trljati rukama na najnoviji porast cijene Bitcoina. Naime, ako piše Reuters, Thielov Founders Fund uložio je 200 miliona dolara u kriptovalute bitocin i ether. Posebno je zanimljivo da su počeli kupovati Bitcoin u trenutku kada je je cijena bila ispod 30.000 dolara i čini se kako će sada masno profitirati na svojim ulaganjima s obzirom da je cijena Bitcoina premašila 50.000 dolara. Peter Thiel, poznati zagovaratelj kriptovaluta, dosljedno povezuje rast cijene digitalne imovine s općom kritikom centralnih banaka i fiat novca. Tokom značajnog rasta tržišta 2021., Thiel je izrazio osjećaj “nedovoljnog ulaganja” u najveću digitalnu imovinu na svijetu. Važno je napomenuti kako je Founders Fund odlučio iskoristiti povoljne uvjete na tržištu, prodavši značajan dio svojih kripto ulaganja za impresivnih 1,8 milijardi dolara u martu 2022., neposredno prije početka “kripto zime”, pisao je Financial Times. Ovaj potez slijedi prethodno ulaganje Founders Funda u kriptovalute u rasponu od 15 do 20 miliona dolara tokom bikovskog perioda 2017.-2018. godine.
Direktorica MMF-a očekuje smanjenje kamatnih stopa u drugoj polovini 2024. godine
Marx.ba Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva izjavila je danas na Svjetskom samitu vlada u Dubaiju da očekuje smanjenje kamatnih stopa u drugoj polovini 2024. godine. – Očekujem da kamatne stope od polovine godine krenu istom putanjom kao inflacija, koja je u padu posljednjih godinu dana, rekla je Georgieva, prenosi Reuters. MMF je, prema riječima Georgieve, uvjeren da će svjetska ekonomija doživjeti takozvano “meko prizemljenje”, dodavši da je to “scenario o kome smo sanjali”. Pojam “meko prizemljenje” se odnosi na umjeren ili blagi pad privredne aktivnosti. Direktorica MMF-a je prethodno saopštila da je uvjerena u dobre ekonomske izglede i otpornost globalne privrede, uprkos neizvjesnostima zbog ratova i složene geopolitičke situacije.
Sve je bilo zaustavljeno krajem prošle godine: Diahatsu ponovo pokrenuo proizvodnju
Marx.ba Japanski proizvođač automobila Daihatsu u Toyotinom vlasništvu danas je djelomično ponovno pokrenuo proizvodnju koja je bila zaustavljena krajem prošle godine zbog skandala sa testiranjem sigurnosti. Prema planovima, bit će potpuno pušten u rad za dvije sedmice nakon dobivanja svih potvrda Ministarstva prometa, izvijestila je francuska novinska agencija AFP. Skandal je izbio kada je kompanija krajem prošle godine priznala da je manipulirala rezultatima sigurnosnih testova, kao što su simulacije sudara, najmanje od 1989. Potez je uključivao 64 modela vozila, uključujući neke koji se prodaju pod markom Toyota. Daihatsu sa sjedištem u Osaki osnovan je 1907. za proizvodnju motora s unutrašnjim sagorijevanjem. Svoje prvo vozilo na tri točka predstavila je tržištu 1931. godine, a Toyota ga je preuzela 1967. godine, piše Seebiz.
Dolar blago oslabio, nafta izgubila dio prošlosedmičnih dobitaka
Marx.ba Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 104.04 boda, dok je u petak navečer iznosio 104.08 bodova. Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti skliznuo sa 149.30 na 149.20 jena. Američka je valuta oslabila i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0790 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1,0785 dolara. Cijene su nafte, pak, izgubile dio prošlosedmičnih dobitaka. Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je jutros 0.34 posto, na 81.90 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0.36 posto, na 75.55 dolara. Na azijskim se berzama jutros trguje mirno, a promet je mršav jer se na mnogim tržištima zbog proslave lunarne nove godine ne radi, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros ojačao 0.1 posto, dok su cijene dionica u Australiji skliznule 0.4 posto. Na većini ostalih burzi u regiji, među ostalim u Kini, Tajvanu i Južnoj Koreji, danas se ne radi zbog proslave lunarne nove godine.
LOT ranije pokreće letove iz Varšave za Sarajevo
Marx.ba Aviokompanija LOT će ove godine krenuti sa letovima iz Varšava za Sarajevo prije nego je prvobitno bilo planirano, pa će letovi krenuti već 16. marta. Isto tako kompanija će letjeti mjesec dana duže u zimski red letenja, tj. do 18. novembra. LOT će na ovoj liniji letjeti prvo tri sedmična leta, da bi od 3. aprila letjeli pet sedmičnih letova (svaki dan osim utorka i nedjelje), a do 25.10. nakon čega ponovo lete tri sedmična leta (ponedjeljak, četvrtak i subota), sa E170, E175 i E195. Inače, kompanija je objavila i cijene karata, pa ako se odlučite da budete na prvom letu iz Sarajeva za Varšavu, koji će se obaviti u nedjelju, 17. marta, cijena u jednom pravcu je 145 KM. Ako želite kupiti povratnu kartu te se vratiti u subotu, 23. marta, cijena je 370 KM. Ove cijene će se nastaviti i u aprilu, a najpovoljnija karta se kreće negdje oko 292 KM za povratnu kartu.
EU postigla dogovor o novim fiskalnim pravilima: Evo šta se mijenja
Marx.ba Pregovarači Evropskog parlamenta i Vijeća EU, koje predstavlja države članice, postigli su jučer privremeni politički dogovor o reformi fiskalnih pravila EU, koja predviđa nešto fleksibilnija pravila od dosadašnjih. Sada je preostalo da obje zakonodavne institucije EU, Vijeće i Parlament, izglasaju ovaj politički dogovor koji će onda stupiti na snagu objavom u službenom listu. Nova pravila trebala bi zamijeniti preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu koji propisuje da budžetski deficit ne smije prelaziti tri posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a. Primjena toga pakta bila je suspendirana 2020. zbog pandemije koronavirusa i suspenzija je istekla sa zadnjim danom prošle godine. Zbog nadolazećih izbora za Evropski parlament u junu, ovo je bila posljednja prilika za dogovor o novim pravilima, u suprotnom, morala bi se primjenjivati dosadašnja, koja su se primjenjivala prije pandemije. Prema novim pravilima, države članice s velikim javnim dugom iznad 90 posto njihovog BDP-a trebat će smanjivati dug za jedan postotni bod godišnje, a one s umjerenim dugom između 60 i 90 posto BDP-a za 0,5 postotna boda. Sadašnja pravila propisuju da sve države članice s dugom iznad 60 posto smanjuju taj dug za pet posto godišnje od iznosa koji premašuje 60 posto omjera u BDP-u. Sve zemlje članice izrađivat će srednjoročne planove u kojima će zacrtati ciljne rashode te koje će investicije i reforme poduzeti. Države s visokim deficitom i javnim dugom prije izrade svojih planova od Komisije će dobiti smjernice koje bi im trebale pomoći u održivom smanjenju duga. Nova pravila primjenjivat će se za izradu nacionalnih budžeta za sljedeću godinu, a zemlje članice trebat će podnijeti svoje prve planove do 20. septembra 2024. godine. Države s deficitom iznad 3 posto BDP-a trebat će ga smanjivati u periodu ekonomskog rasta kako bi manjak dovele na nivo od 1,5 posto BDP-a kako bi na taj način stvorile rezervu za period kada ekonomija ne raste ili pada. Države s dugom iznad 60 posto BDP-a neće ga morati smanjiti ispod tog nivoa na kraju perioda koje pokriva plan, nego će na kraju dogovorenog perioda morati imati smanjivanje duga na “razumnoj silaznoj putanji”. Države će moći zatražiti da podnesu revidirani plan u u slučaju kada postoje objektivne okolnosti koje sprječavaju njegovu provedbu, a u to se računa i promjena vlade. U svojim nacionalnim planovima, države članice trebat će se obavezati da će ulagati u prioritetna područja definirana na razini EU kao što su klima i digitalna tranzicija, energetska sigurnost i odbrana. Komisija mora uzeti u obzir već poduzeta ulaganja u ta područja kada sastavlja svoj izvještaj o odstupanjima države članice od njene putanje rashoda. Na taj bi način države članice mogle izbjeći pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita, ako dokažu da se tim deficitom finansiraju investicije u prioritetna područja. Osim toga, sredstva kojima država članica sufinansira programe koji se većim dijelom finansiraju iz evropskog budžeta neće se računati u rashode, čime se stvara poticaj da investiraju još više. Nova pravila sadrže odredbe koje daju državama članicama dodatne tri godine za ispunjavanje ciljeva postavljenih u četvorogodišnjim nacionalnim planovima. Taj produženi period odobravat će se samo kada poduzete investicije i reforme pružaju utemeljene razloga za to, sukladno određenim kriterijima. Vijeće EU moći će odobriti državi članici odstupanje od putanje smanjivanja rashoda u slučaju vanrednih okolnosti koje imaju veliki učinak na njene javne finansije. To odstupanje odobravat će se na period od godinu dana i dodatno na još jednu godinu ako su te vanredne okolnosti i dalje prisutne. Postignuti dogovor je kompromis između država koje su za strogu fiskalnu disciplinu poput Njemačke ili Nizozemske i onih koji zemalja s većim javnim dugom koje su tražile više fleksibilnosti, prenosi Tportal.
Deset najboljih zemalja u svijetu za digitalne nomade su evropske
Marx.ba U novom izvještaju platforme za kibernetičku sigurnost Nordlayer analizirano je 108 zemalja najpogodnijih za digitalne nomade na temelju društvenih i infrastrukturnih faktora. Analiza je pokazala da je Evropa bila daleko najbolji kontinent za rad na daljinu 2023. godine, naime na čak prvih deset mjesta globalne liste najboljih zemalja za digitalne nomade su evropske zemlje, a ostale su uglavnom u gornjoj polovici globalne liste. Globalni indeks rada na daljinu za 2023. sakupio je podatke iz 108 zemalja i dao im ocjene na temelju toga kako su se oblikovale na temelju različitih kriterija, uključujući pristup stabilnim, brzim internetskim vezama, socioekonomske pogodnosti poput zdravstvene zaštite kao i zaštitu ljudskih prava. Premda se prioriteti osoba koje rade na daljinu ne podudaraju i razlikuje se ono što najviše cijene kod izbora zemlje u kojoj će raditi, istraživanje je otkrilo da je Danska bila prva u ukupnom poretku kada su uzeti rezultati iz četiri ključne kategorije – kibernetička sigurnost, digitalna i fizička infrastruktura, društvena sigurnost i ekonomska sigurnost. Konzistentno proglašena jednim od najsretnijih mjesta na planetu, Danska je postigla visoke ocjene po svim kriterijima u izvještaju. Unatoč iznimno visokim troškovima života (na 94. mjestu) i skupom internetu (42. mjesto), Danci uživaju u vrlo dobroj kvaliteti interneta (7. mjesto) i bili su posebno istaknuti po svojim nivoima socijalne uključenosti (6.) i socijalnim beneficijama, uključujući zdravstvenu skrb (na 3. mjestu). Društveni uvjeti također su osigurali Nizozemskoj drugo mjesto. Bio je posebno dobra u socijalnoj sigurnosti (niske stope kriminala i tako dalje), osobnim pravima (3.) i uključivom društvu (6.). U kombinaciji s brzom, stabilnom digitalnom infrastrukturom i dobrom kibernetičkom sigurnošću, ti su faktori Nizozemskoj osigurali tijesno drugo mjesto na listi. Na trećem mjestu, Njemačka se izdvojila od ostalih zemalja s najvišom naplatom s najpovoljnijim internetom (1.) i najjačim pravnim sustavom (1.). S obzirom na to da je to najveća evropska ekonomija, nije iznenađujuće da je Njemačka posebno ponudila visoku ekonomsku sigurnost za radnike na daljinu (6.). Međutim, općenito je smanjen u kategoriji digitalne i fizičke infrastrukture (22.). Dok su na vrhu ljestvice dominirale evropske zemlje, autori izvještaja također su primijetili da su te zemlje – uključujući Dansku i druge nordijske zemlje – bile skuplje za život.
Oporavak turističkog sektora u BiH, povećan broj turista s Dalekog istoka
Bloomberg Adria Prošlu godinu obilježio je oporavak turističkog sektora u Bosni i Hercegovini. Turisti iz regiona su i dalje najbrojniji kada je riječ o dolascima, dok se najduže u našoj zemlji zadržavaju turisti s Bliskog istoka. U prošloj godini zabilježen je značajan rast broja turista iz Južne Koreje, Kine i Japana. Tako je BiH posjetilo 1,7 miliona turista, što je 17,3 posto više turista u odnosu na 2022. godinu, koji su ostvarili 3,6 miliona KM, što je više za 13,2 posto u poređenju s 2022. godinom. Broj noćenja domaćih turista manji je za 5,1 posto, dok je broj noćenja stranih turista viši za 24,3 posto u odnosu na isti period 2022. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 31,7 posto, dok je 68,3 posto učešće stranih turista. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske, Srbije, Turske, Slovenije, Saudijske Arabije, Njemačke, SAD-a i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Što se tiče dužine boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu je Kuvajt sa 3,8 noćenja, Katar sa 3,3 noćenja, Egipat i Irska sa 3,2 noćenja, Ujedinjeni Arapski Emirati i Iran sa po tri noći, Francuska, Albanija i Bahrein sa po 2,9 noćenja. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u hotelima. Kada je riječ o zemljama iz kojih bilježimo najveći rast broja dolazaka turista, tu se prije svih ističu Kina, Južna Koreja, Malta, Japan, Australija i Novi Zeland. S druge strane, najveći pad u broju dolazaka turista bilježimo iz Litvanije, Luksembruga, Bahreina i Ujedinjenih Arapskih Emirata. – Kada vidite ove trendove u razvoju i povećanju i rastu turizma u 2023. godini, to svakako ohrabruje cjelokupnu ekonomiju u BiH. S te strane, mi iz banaka to gledamo s jednim optimizmom i tako da pružimo adekvatnu podršku prema ovakvim granama industrije s ciljem jačanja cjelokupne ekonomije’, za Bloomberg Adriju kazao je Amel Memić, direktor sektora za poslovanje s privredom Sparkasse Banke. Međutim, dodaje da kad uporedimo brojke s regionom, vidjet ćemo da su ovi procenti rasta znatno manji u odnosu na neke druge zemlje, ”što svakako ostavlja dosta prostora za daljnji razvoj ukupnih potencijala i iskorištenost turističkih potencijala i svega onoga što može BiH u tom dijelu”.
Renault Symbioz je novi SUV model, veći od Captura, manji od Australa
Marx.ba Renault je ovih dana objavio kako su pripremili novi SUV model koji će uskoro biti u potpunosti razotkriven. Vjerovatno da nećemo imati priliku vidjeti na salonu automobila u Ženevi, ali vjeruje se kako ubrzo nakon njega slijedi premijera. Novi model donosi i novo ime u proizvodnu paletu Renault modela. Symbioz (francuski symbiose, izvedeno iz starogrčke riječi symbiosis) znači suživot, vrijednost koja je utkana u Renaultov DNK i njegov slogan “vozila za život” (fr. voitures à vivre). Ta riječ ima sličan oblik u mnogim jezicima, pa tako ispada da je lako razumljiva široj publici. – Novom kompaktnom porodičnom automobilu htjeli smo dati ime koje ima društveni značaj i odražava blisku povezanost porodice s njihovim vozilom. Naziv Symbioz savršeno dočarava suživot s vozilom, mjesto na kojem su putnici jedno sa svojim automobilom i svijetom koji ih okružuje, izjavila je Sylvia Dos Santos, voditeljica Odjeljenja za strategiju imenovanja modela vozila iz Renaultovog odjeljenja za marketing. Symbioz, pripadnik SUV C-segmenta trebao bi se svojim dimenzijama smjestiti između izvrsno prihvaćenog modela Captur, odnosno većeg modela Austral. Zahvaljujući izrazito velikom prtljažniku i prostranoj kabini, bit će model koji bi trebao privući porodične kupce koji cijene prostranost. Dugačak je 441 centimetar te je ujedno najkompaktniji hibrid u Renaultovoj ponudi vozila C-segmenta. Renault za sada otkriva kako je novom modelu predodredio štedljivi pogonski sklop motora E-Tech full hybrid 145. Tu je i masa manja od 1500 kilograma, a koja povećava užitak u vožnji i smanjuje potrošnju goriva. Symbioz će imati opciju i panoramskog staklenog krova Solarbay nove generacije. On upotrebljava tehnologiju tekućih kristala raspršenih na polimerima (PDLC), a koji se zatamnjuje bez upotrebe sjenila. Novi model je nastavak učvršćivanja Renaulta u C-segmentu. Govorimo li o električnim izvedbama, tu su dva modela – Mégane i Scénic. Riječ je o modelima od 420, odnosno 447 centimetara. Uskoro će tu biti i tri E-Tech full hybrid modela. Ponudu će otvarati Symbioz od 441 cm, nastavljat će Austral od 451 cm, te završavati Mégane Conquest – SUV coupé od 456 cm, piše Autonet.
Zanimljivo: Evropska aviokompanija vaga putnike prije ulaska u avion
Marx.ba Evropski prijevoznik Finnair na aerodromu u Helsinkiju vaga putnike na izlazu za let, ali samo one koji su dovoljno hrabri da na to dobrovoljno pristanu kako bi se avioprijevozniku omogućilo da napravi bolju procjenu težine aviona prije polijetanja. A u scenariju iz noćne more za svakoga ko je ikad pokušao bezbrižno unijeti pretešku torbu u avion, putnici se vagaju zajedno sa svojom ručnom prtljagom. Nasreću, vaganje nije povezano s pojedinačnim rezervacijama ili podacima o putnicima. Sve je anonimno, rekla je za CNN Paivyt Tallqvist, Finnairova viša potpredsjednica za komunikacije, dodajući da samo član osoblja na gateu vidi težinu. Istraživanje je počelo u ponedjeljak, a do četvrtka ujutro već je učestvovalo 800 dobrovoljaca, rekla je Tallqvist. Kompanija je “pozitivno iznenađena brojem dobrovoljaca”. – Korisnike Finnaira obavijestili smo (o vaganju) putem društvenih medija i naše mobilne aplikacije, a prvi su se volonteri javili čak i prije nego što je oprema postavljena, rekla je. Finnair prikuplja podatke i za zimsku i za ljetnu sezonu jer putnici nose težu odjeću i kapute tokom hladnih finskih zima. Zimska očitanja bit će dovršena u februaru, a ljetna od aprila do moja. Tallqvist je izjavila da avioprijevoznik uspoređuje podatke o prosječnoj težini putnika i njihovoj ručnoj prtljazi “u svrhu procjene ravnoteže aviona i performansi potrebnih za sigurno obavljanje letova”. I dok bi mnogi putnici radije svoju težinu držali u tajnosti, Satu Munnukka, Finnairov voditelj zemaljskih procesa, uvjeravao je nervozne putnike u izjavi da “prikupljeni podaci nisu ni na koji način povezani s osobnim podacima korisnika”. – Bilježimo ukupnu težinu i pozadinske podatke putnika i njegove ručne prtljage, ali ne tražimo ime ili broj rezervacije, na primjer. Samo agent službe za korisnike koji radi na mjestu mjerenja može vidjeti ukupnu težinu, tako da možete bezbrižno sudjelovati u istraživanju, dodao je Munnukka.