Više od 90 posto farmi u Evropskoj uniji su porodična gazdinstva
Marx.ba U Evropskoj uniji je 2020. godine bio ukupno 9,1 milion poljoprivrednih farmi, od kojih ogromna većina, više od 90 posto može da se svrsta u kategoriju porodičnih gazdinstava. Riječ je o poljoprivrednim gazdinstvima kojima upravlja i na kojima rade isključivo članovi jedne porodice, ili na kojima više od 50 posto svih poslova obavljaju članovi jedne porodice, a takvih farmi je u EU 93 posto. Takva porodična gazdinstva posedovala su 2020. godine i većinu korisnog poljoprivrednog zemljišta, odnosno 61 posto od ukupno 157,4 miliona hektara poljoprivredne zemlje u EU, objavila je evropska statistička agencija Eurostat. Međutim, bez obzira na to, iako ih je procentualno manje, svega sedam posto, ne-porodična gazdinstva su imala srazmjerno daleko veći udio u površini poljoprivrednog zemljišta, oko 39 posto, u broju zaposlenih radnika (oko 22 posto), po broju korisnih životinja (oko 45 posto) i po ukupnoj proizvodnji (oko 44 posto). Porodične farme u gotovo svim zemljama EU čine najmanje 80 posto poljoprivrednih i stočarskih gazdinstava. Izuzetak su Estonija sa 65 posto i Francuska sa 58 posto.
Meta ne posustaje: Dionice skočile na vijest o profitu, Facebook uvećao broj korisnika
Marx.ba Meta je ponovo nadmašila očekivanja Wall Streeta, kada je u srijedu, 25. oktobra, objavila zaradu za kvartal koji je završen u septembru. To je, naime, još jedan znak da strategija preokreta ove tehnološke kompanije u “godini efikasnosti” nastavlja da daje rezultate. Snažni rezultati dolaze u momentu kada Meta navodi da je “značajno završila” plan vezan za otpuštanje radnika, u cilju smanjenja troškova, nakon burne 2022. godine. Matična kompanija Facebooka je objavila kvartalni rast prihoda od 23 posto u odnosu na prethodnu godinu – na više od 34 milijarde dolara, što je više od prognoze analitičari koji su predviđali 33,5 milijardi dolara. Meta je, također, više nego udvostručila profit u poređenju sa kvartalom od prošle godine, prijavivši neto prihod od skoro 11,6 milijardi dolara. Tokom istog kvartala prethodne godine, Meta profit je opao za polovinu, piše CNN. Akcije kompanije su, sasvim logično, na ovu vijest skočile za čak 4% u trgovanju poslije radnog vremena. Ako se osvrnemo na period od početka godine do danas, dionice kompanije koju je osnovao Mark Zuckerberg porasle su čak 140 procenata. Zuckerberg je, inače, izložio svoje planove za “godinu efikasnosti” još u februaru, nakon pada prihoda kompanije u trećem kvartalu, nakon teške godine u kojoj se kompanija suočila sa izazovima. Jedan od njih vezan je za politiku privatnosti na Appleovim uređajima, a drugi je vezan za nižu potrošnju na digitalne oglase usred šire makroekonomske neizvjesnosti. Rast korisnika kompanije također je usporen, usred oštre konkurencije rivala kao što je TikTok. Ipak, Meta je objavila relativno snažan rast korisnika. Broj aktivnih korisnika Facebooka na mjesečnom nivou porastao je za 3% u odnosu na prethodnu godinu – na više od 3 milijarde, što je povećanje u odnosu na stopu rasta od 2% tokom lanjskog kvartala. Bilo je pozitivnih signala i za osnovnu djelatnost kompanije – reklame. Prikazi oglasa u svim Meta aplikacijama porasli su za 31% u odnosu na isti period prošle godine, u septembarskom kvartalu. Kompanija je, također, prijavila pad prosječne cijene po oglasu od 6% u odnosu na prethodnu godinu, što je možda razlog za osnaživanje ovog sektora. Meta radi i na poboljšanju svoje tehnologije targetiranja oglasa, koristeći vještačku inteligenciju, kako bi poboljšala povrat ulaganja za oglašivače i da bi bolje unovčila svoju popularnu funkciju Reels na Instagramu, navodi dalje američki medij.
Američka privreda u trećem tromjesečju snažno porasla, najviše u posljednje dvije godine
Marx.ba Sjedinjene Američke Države zabilježile su u trećem kvartalu 2023. godine rast privrede od 4,9 posto, što je više od očekivanja ekonomista te najbrži rast od četvrtog kvartala 2021. godine. Prema preliminarnim podacima odjela trgovine Ureda za ekonomsku analizu (The Bureau of Economic Analysis), SAD ovakav rast BDP-a od jula do septembra bilježi zbog snažne lične potrošnje. U drugom kvartalu 2023. privreda SAD rasla je 2,1 posto, a ekonomisti su procjenjivali da će prosječan rast u trećem kvartalu biti 4,3 posto. No američka privreda pokazala je ekonomsku otpornost, unatoč rastu kamatnih stopa. Osobna potrošnja rasla je prema anualiziranoj stopi 4 posto, što je veliki skok, budući da je u drugom kvartalu taj rast iznosio svega 0,8 posto, pri čemu su i proizvodi i usluge zabilježili su solidan rast. Također je rasla i potrošnja poduzeća, federalne vlade, investicije u stanogradnju te izvoz. Sljedeće sedmice u fokusu će biti sastanak američke centralne banke Fed na kojemu će odlučiti o daljnjem smjeru monetarne politike, odnosno nivoima kamatnih stopa. Za sada je Fed povećanjem kamatnih stopa nastojao suzbiti inflaciju i vratiti ju na ciljani nivo od 2 posto, bez naglog pada gospodarstva, prenosi Financial Times.
Zajednička promocija turizma Bosne i Hercegovine u Južnoj Koreji
Marx.ba Zajedničkom promocijom Kantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine, uz slogan „Najuzbudljivija destinacija na svijetu“ Turistička zajednica Kantona Sarajevo sa Vanjskotrgovinskom/Spoljnotrgovinskom komorom BiH i Turkish Airlinesom, a na poziv USAID Razvoj održivog turizma u Bosni i Hercegovini i uz ostale turističke djelatnike iz BiH učestvuje u roadshow kampanji u Seulu (Južnoj Koreji). Na promociji u Seulu prezentirana je turistička ponuda Sarajeva i BiH pred više od 50 turističkih novinara. Događaju je prisustvovala i Young Shim Doha, bivša ambasadorica Južne Koreje u Svjetskoj turističkoj organizaciji (UNWTO) koja djelimično poznaje Bosnu i Hercegovinu, odnosno Sarajevo i njegovo olimpijsko naslijeđe, te je na osnovu vlastitog znanja dala preporuke za posjetu našoj turističkoj destinaciji. Timskim radom kroz prezentacije, Faruk Čaluk iz Turističke zajednice KS te Feđa Begovic i Jusuf Jamakosmanović iz USAID-a pružili su motive za dolazak i informacije zašto je Bosna i Hercegovina idealna destinacija za putnike iz Koreje. Cilj promocije je unaprijeđenje imidža BiH na svjetskoj turističkoj sceni naglašavajući naše kulturno bogastvo, predivne pejzaže i srdačno gostoprimstvo na strateškim tržištima širom svijeta. Roadshow turneja će biti nastavljena u Japanu a prva stanica je sajam Tourism Expo Japan – Osaka 2023.
Koliko milijardera ima u Evropi: Jedna zemlja daleko ispred ostalih
Marx.ba Evropa ima više od 600 milijardera. Infografika otkriva kako je najveći broj njih iz Njemačke, nakon čega slijedi Rusija Inače najbogatiji Evropljanin je Francuz Bernard Jean Etienne Arnault, vlasnik koncerna luksuznih proizvoda LVMH. On je ujedno i najimućniji čovjek na svijetu s procijenjenim bogatstvom većim od 200 milijardi dolara. U leđa mu gledaju Amerikanci Elon Musk s 180 milijardi dolara i Jeff Bezos s 114 milijardi dolara. Na ovoj listi nema osoba iz Bosne i Hercegovine, a ni zemalja iz našeg okruženja. (Izvor: Pixsell)
Druga Woman.Comm konferencija: Dodijeljene Woman.Comm of the Year nagrade
Marx.ba/Woman.Comm Druga Woman.Comm konferencija otvorila je vrata za više od 400 posjetilaca. Spektakularan početak konferencije, hologramsko obraćanje organizatorice Irene Miličević Vukoja naslutio je da nas očekuju kvlitetna dva konferencijska dana. Prvi dan, bio je posvećen istraživanju snage žena u poslovanju i leadershipu, njihovom stvarnom položaju u društvu i društveno odgovornom poslovanju. Posjetioci su ima priliku slušati vodeće stručnjake/inje iz svijeta komunikacija koji su kroz predstavljanje društveno odgovornih kampanja na kojima su radili prikazali moć odgovornog komuniciranja sa jakom porukom. Prvi na binu izašao je sjajni Damir Ciglar, iskusni i inspirativni lider, osnivač i voditelj međunarodno najnagrađivanije hrvatske agencije Imago Ogilv i suosnivač HEARTH-a, prve agencije za brand aktivizam u regiji. – Riječi imaju moć potaknuti, motivirati i pokrenuti ljude na (dobra) djela, a koliko mi u Imagu dajemo važnost riječima, između ostalog, pokazali smo sa kampanjom Rječnik ravnopravnosti, kao i sa primjerom Velikanke, odnosno kako ne smijemo žene podrazumijevati pod muškim imenicama, poručio je Damir Ciglar, osnivač i CEO agencije Imago Ogilvy. O značaju rodne ravnopravnosti publika je imala priliku saznati kroz prezentaciju Ive Kaligarić, CEO agencije Señor, o komapanji Nije uredu u uredu, zatim se govorilo o ulozi PR u doba promjena i zašto se PR sve više seli u digitalni svijet. Kako se kreira luksuzni brend i šta je snaga njegove komunikacije predstavila je Leyla Mattison, konsultantica za razvoj brendova i stručnjakinja u kreiranju karakterističnih brend strategija. O važnosti umrežavanja žena iz različitih oblasti komunikacijske industrije diskutovalo se na panelu na kojem je učestvovala i Nevena Rendeli Vejzović, osnivačica agencije Prime Time Komunikacije koja je poručila: „Žene premalo daju značaja Networkingu, on je premalo iskorišten i to je nešto u čemu smo lošije od muškaraca i moramo na tome raditi. Moramo mijenjati filozofiju koja postoji u društvu, a to je da žene nemaju vremena u današnjoj podjeli poslova da bi se posvetile tom umrežavanju koji im može pomoći u karijeri. Jesmo li na pola puta do toga, jesmo, ali ona druga polovica će još dugo trajati“.Woman.Comm of the Year Prvi dan konferencije završen je dodjelom Woman.Comm of the Year nagrada. Za razliku od prošle godine kada je dodijeljeno šest nagrada, sada je izbor proširen na jedanaest kategorija. Posebno priznanje SPECIAL STAR za doprinos razvoju struke u posljednjih nekoliko godina, kontinuiran i predan rad osvojila je Una Bejtović, vlasnica agencije Bejtovic Communications. Agencija Publicis Groupe Adriatic osigurala je dobitnici ove nagrade i dodatno iznenađenje, put u Pariz na Women’s Forum konferenciju. – Ove nagrade su kruna mog 30-godišnjeg rada u odnosima s javnošću i medijima i znače mi utoliko više jer su došle od kolegica iz industrije. Želim da sve zajedno nastavimo komunikacijom mijenjati društvo na bolje, činiti dobra djela i promovirati univerzalne ljudske vrijednosti a posebno raditi na ravnopravnosti žena u svim segmentima društva. Jer na kraju se samo pamti jesmo li bili dobri ljudi, poručila je Una koja je dobitnica i prizanja PR STAR. Drugu posebni nagradu REGIONAL AMBASSADOR STAR osvojila je Ivona Jurilj, Country menadžerica u agenciji za digitalni marketing – Degordian Mostar. WOMAN.COMM OF THE YEAR – MARKETING STAR je Amra Skrobo Berberović, direktorica marketinga Boreas d.o.o. Titula MEDIA STAR pripala je Belmi Pećanin, vlasnici i generalnoj direktorici magazina Gracija, dok je dobitnica nagrade AGENCY STAR Vesna Vlašić, direktorica kreativne agencije McCann Sarajevo. – Kroz godine rada u komunikacijskoj industriji uvijek sam vjerovala u moć zajedničkog rada, snagu suradnje, međusobnog osnaživanja i poticanja novih ideja, te s ponosom i zahvalnošću prihvatam uglednu nagradu WOMAN.COMM AGENCY STAR. Nagrada je priznanje ne samo meni, nego svim ženama koje svakodnevno oblikuju budućnost komunikacijske industrije. Ovo priznanje daje mi vjetar u leđa da još snažnije promoviram ženske lidere, unaprjeđujem položaj žena u sektoru komunikacija i pridonosim napretku industrije u BiH i šire. Priznanje od kolega i profesionalne zajednice uvijek ima posebnu težinu, poručila je Vesna. WOMAN.COMM OF THE YEAR – RISING STAR je Ena Hodžić, Senior Digital Marketing Specialist – ASEE, DIGITAL MARKETING STAR je Anela Alaim Omanović, Digital Media Account Manager at Studio Nexus, dok je EMPLOYER BRANDING STAR, Latifa Imamović, Head of marketing u kompaniji Klika. Naveći doprinos u CSR-u dala je Irena Knežević, menadžerica korporativnih komunikacija Hemofarm koja je proglašena CSR STAR, te nagradu DESIGN/CREATIVE STAR, je osvojila Marina Pavlović, Head of Creativ u agenciji Degordian BiH. Gala veče pjesmom je upotpunio i pjevač Dženan Lončarević. Drugi dan Woman.Comm konferencije posvećena je kampanjama sa svrhom i budućnosti komunikacijske industrije, dok će konferenciju zatvoriti No Limit BiH Advertising Festival.
Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH riješio dileme: Da li je BiH previše zadužena
Marx.ba Često se postavlja pitanje o zaduženposti Bosne i Hercegovine, a dileme na to pitanje otklonio je Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH. On je dao kratko pojašnjenje, prema kojem se naša zemlja ne nalazi u lošoj situaciji kada se radi o zaduženosti. – Ukoliko posmatramo udio duga u GDP-u svake zemlje možemo mnogo toga zaključiti. Kroz prikazani grafički prikaz usporedbe, Bosna i Hercegovina je država koja ima jedan od najmanjih učešća duga u GDP-u. Jako važno za Bosnu i Hercegovinu je da imamo razvojnu putanju ulagajući zaduženi novac u nove investicije i infrastrukturu, poručio je Hasanović.
Neki još uvijek vjeruju u Hyperloop, kažu da stiže u Italiju: Objavljen prvi video novog koncepta
Marx.ba Sjećate li se Hyperloopa? Novi način prijevoza ljudi i tereta, koje bi se transportiralo vrlo brzim kapsulama unutar niskotlačnih ili vakuumskih tunela, došao je u žižu interesa 2012., nakon čega su širom svijeta nicali projekti, vizije, pa čak i prototipovi različitih oblika takvog prijevoza. No, niti jedan od njih još nije zaživio. Sve je i dalje na ideji, konceptu ili tek u fazi testiranja. Neki su već zaključili kako taj oblik prijevoza neće biti isplativ za transport ljudi, ali bi mogao biti vrlo koristan za transport tereta, pišr Bug. Među brojnim pokušajima je i kalifornijski startup Hyperloop Transportation Technologies (HyperloopTT), koji već deset godina radi na ovoj tehnologiji, pa s vremena na vrijeme završi u medijima sa svojim konceptom, kapsulom, ili najavom kakvog novog projekta. U maju ove godine tako su osigurali čak 800 miliona eura, u sklopu evropskog projekta NextGenerationEU, čime će finansirati izgradnju prve mreže tunela za svoj teretni Hyperloop u Italiji. Realizacija tog projekta započela je objavom zanimljivog futurističkog videa, u kojem kompanija prikazuje kako će funkcionirati njihov sistem HyperloopTT Express Freight. On bi trebao donijeti revoluciju u brzi prijevoz paketa u kapsulama, povećavajući brzinu, efikasnost i održivost teretnog prometa. Takav bi projekt omogućio transport tereta, jeftiniji od kamionskog ili zračnoga, brži, isplativiji i efikasniji od svih postojećih rješenja. – Ovaj novi standard dostave omogućit će veću učinkovitost, održivost i fleksibilnost u opskrbnim lancima širom svijeta, a mi smo ponosni što predvodimo ovu transportnu revoluciju, izjavio je Andres de Leon, prvi čovjek kompanije HyperloopTT. Oni su do sada izradili najveći pogon za testiranje Hyperloopa u stvarnoj veličini, registrirali više 40 patenata te stvorili okvir za siguran rad, certificiranje i osiguranje cijelog sistema Hyperloopa. Sve to primijenit će na budući pilot-projekt u Italiji. Najavljuju da će sistem HyperloopTT Express Freight omogućavati brzi utovar tereta u kapsule, s vratima za simultani utovar i istovar na bilo kojoj stanici, s obje strane kapsule, ali i uz posebni mehanizirani sistem manipulacije teretom. Bit će ga moguće integrirati i u postojeću infrastrukturu te prilagoditi svakom korisniku i njegovom postojećem sistemu prijevoza. Kapsule će, kažu, biti dovoljno velike da se u njih utovaruju i standardni kontejneri korišteni u zračnom prijevozu. Za sada od cijelog koncepta imamo tek novu video animaciju.
Američke tužbe koje zanimaju cijeli svijet: Kakve podatke pribavlja Meta preko Instagrama i Facebooka
Marx.ba Grupa od 33 savezne države SAD, uključujući Kaliforniju i Njujork, podnijela je tužbu protiv kompanije Meta zbog, kako se navodi, nanošenja štete mentalnom zdravlju mladih i svjesnog dizajniranja funkcija na Instagramu i Facebooku koje djecu čine zavisnom od tih društvenih mreža. U tužbi podnetoj sudu u Kaliforniji dodaje se da Meta rutinski prikuplja podatke o djeci mlađoj od 13 godina, bez pristanka njihovih roditelja, što predstavlja kršenje saveznog zakona, prenosi AP. – Djeca i tinejdžeri pate od lošeg mentalnog zdravlja, a za to su krive kompanije društvenih mreža, poput Mete, rekla je njujorška državna tužiteljka Latisha James. Ona je dodala da je kompanija profitirala od dečjeg bola – “namjerno dizajnirajući svoje platforme sa manipulativnim karakteristikama koje čine djecu zavisnima od nji, istovremeno snižavajući njihovo samopoštovanje”. Istraživanje Istraživačkog centra Pju pokazalo je da oko 95 posto mladih, uzrasta od 13 do 17 godina u SAD, koristi društvene mreže, a više od trećine njih izjavilo je da ih koristi “skoro konstantno”. Nema dileme da se na tužbe iz SAD osvrće cijeli svijet, jer su Metine društvene mreže uveliko u domovima na čitavoj planeti.
Najveći bespilotni kvadkopter na svijetu načinjen je od pjenastih ploča
Marx.ba Studenti i profesori sa Univerziteta u Manchesteru zadali su si nedavno velik zadatak – izraditi najveći dron na svijetu od jeftinih i pristupačnih materijala te tako ispitati koliko velik zapravo hobistički kvadkopter može biti. Za sada su došli do toga da se korištenjem jednostavnih i laganih materijala može izraditi funkcionalni dron s četiri rotora, koji mjeri čak 6,4 metra u promjeru. Projekt nosi naziv Giant Foamboard Quadcopter (GFQ), što otkriva i materijal kojim su se poslužili. Umjesto da velike strukture, koje moraju biti lagane, izrađuju od možda očekivanog izbora materijala poput ugljikovih vlakana, oni su se odlučili za ono što se može kupiti bilo gdje – pjenaste ploče (foamboard). Materijal je to koji između dva sloja kartona ima laganu, ali strukturalno čvrstu pjenu i obično se koristi u grafičkoj industriji za kaširanje ili izradu samostojećih reklamnih panoa, polica i slično. Takav je materijal jeftin, pogodan i za recikliranje ili čak i kompostiranje, a sada je pokazano i da je dovoljno kvalitetan za izradu rekordno velikih letjelica. Pri izradi su korištene ploče debljine 5 milimetara, rezane laserom i ručno sklapane u posebno osmišljenu 3D strukturu uz pomoć još jednog hobističkog alata, vrućeg ljepila. U konačnici, dron GFQ je, prema sadašnjim informacijama, najveći daljinski upravljani kvadkopter na svijetu. Masa mu je 24,5 kilograma, malo ispod britanske maksimalne zakonske granice od 25 kg za daljinski upravljane hobističke dronove. Ipak, poslužit će kao potvrda koncepta, a tim će nastaviti s razvojem. Pokušat će načiniti verziju koja bi bila u stanju u zrak podići i veći teret, pa čak i manje dronove. Pokreće ga 50-voltna baterija, koja napaja četiri elektromotora, a u teoriji mogao bi podržavati i sistem autonomnog letenja. Sve naučeno pri izradi ovog rekordera, njegovi će tvorci iskoristiti pa najavljuju da će “pridodati još koji metar” u sljedećoj iteraciji.