Rast maloprodaje, autoindustrije, osiguranja i javnih prihoda
Bloomberg Adria Sedmicu iza nas obilježile su analize maloprodajnog sektora, automobilske industrije, osiguravajućih društava, poslovanja Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) i kreditni rejting BiH. Kada je riječ o maloprodajnom sektoru, analiza tima analitičara Bloomberg Adrije pokazala je da je trgovina na malo u BiH doživjela ekspanziju, dok druge zemlje bilježe jedonocifreni rast ili čak pad. Očekuje se da će realni rast plata imati značajnu ulogu u poticanju maloprodajne trgovine, no ključno pitanje je obim tog uticaja. Pozitivan uticaj realnog rasta plata sugerira da bi potrošači mogli postati skloniji vršenju većih kupovina, a naši analitičari očekuju da će ova regija zadržati svoj status jednog od područja s najvećim ekonomskim rastom u Evropi. Maloprodajni lanci u BiH bilježe rast profita, ali i rast troškova. U nekim segmentima su promijenjene navike potrošača, te je primjetno da potrošači sve više kupuju na akcijama. Jedan od najvećih izazova bio je pronalazak i zadržavanje radne snage. U ovoj godini očekuju sporiji rast ovog sektora. Ukupno gledano, industrija u BiH je 2023. završila padom od 3,8 posto, međutim, taj pad se nije osjetio u automobilskoj industriji, gdje je proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, koja uključuje i proizvodnju komponenti, zabilježila rast od 4,8 posto. Prema podacima kompanija, ova industrija posluje stabilno uz dobru prodaju. Također, neke kompanije su u prošloj godini realizirale nove investicije i zapošljavanja, a mnoge od njih se prilagođavaju trendu elektrifikacije. Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) priliku za jačanje pozicije u energetskom sektoru u regionu vidi kroz osnivanje novih poslovnih subjekata. Tako je prošle godine osnovano privredno društvo ERS TRADING u Sloveniji, koje će se baviti trgovinom električne energije. Matično preduzeće ERS je osnovalo i privredno društvo u Republici Srbiji pod nazivom ERS – Razvoj, investicije i trgovina u energetici sa sjedištem u Beogradu. Posljednja aktivnost u vezi sa širenjem na regiju – ERS je predložila Vladi RS da odobri i da saglasnost za trajnu poslovnu saradnju i povezivanje ERS s preduzećem Elektroprivreda Crne Gore Nikšić putem osnivanja privrednog društva EPCG-ERS Energetika. Društva za osiguranje u BiH u 2023. godini bilježe rast premije od 11,69 posto u odnosu na godinu ranije. Na ime neživotnih osiguranja premija iznosi 784,5 miliona KM, što je za 13,2 posto više od 2022. godine. Premije u segmentu životnih osiguranja porasle za šest posto na 199,5 miliona KM. A rasli su i javni prihodi Federacije BiH. Porezni obveznici Federacije BiH uplatili su u januaru ove godine 10,85 posto javnih prihoda više u odnosu na isti mjesec lani. Samo je u Tuzlanskom kantonu uplaćeno manje novca nego u januaru 2023. godine. Najveća razlika ostvarena je u Kantonu Sarajevo i Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Kompanija HTEC nastavila je preuzimanje regionalnih IT poslovnih subjekata akvizirajući kompaniju SYRMIA iz Beograda, koja jedan od ureda ima i u Banjoj Luci, čime jačaju tim u BiH i kapacitete u oblasti vještačke inteligencije, mašinskog učenja i embedded softverskog inženjerstva. Kompanija Igman Konjic na sajmu vojne industrije “World Defense Show 2024” svečano je potpisala dva nova ugovora s Nacionalnom gardom i Ministarstvom odbrane Kraljevine Saudijske Arabije u vrijednosti od 80 miliona KM. Moody’s i Standard & Poor’s zadržali su kreditni rejting BiH uz stabilne izglede. S&P Global Ratings potvrdio je svoj dugoročni i kratkoročni strani i domaći valutni suvereni rejting BiH na nivou B+/B. Stabilan izgled odražava otpornost izgleda za ekonomski rast BiH, kao i povoljan fiskalni položaj koji očekujemo da će trajati tokom sljedećih nekoliko godina, saopćili su iz S&P-a. Moody’s je ostavio rejting BiH na B3. Rejtinge BiH ograničavaju složena i fragmentirana institucionalna struktura te nedostatak političkog konsenzusa koji otežava proces institucionalne i ekonomske reforme i ograničava kapacitet apsorpcije šokova, navodi Moody’s.
Rekordna godina za Željeznice FBiH unatoč padu obima prijevoza
Bloomberg Adria Željeznice FBiH ostvarile su u 2023. godini najbolje financijske rezultate u posljednju 31 godinu, saopćili su iz ovog javnog poduzeća. Ukupni prihodi kompanije u 2023. godini iznosili su 145 miliona KM, a ukupni rashodi 127 miliona KM. Ostvarena neto dobit iznosi 18 miliona KM. Željeznice FBiH su u protekle dvije godine poslovale pozitivno, objavili su. U odnosu na 2022. godinu, dobit u 2023. godini je veća 15 puta. – Ključni faktori za povećanje prihoda kompanije su povećanje prihoda iz robnog i putničkog saobraćaja, zasnovanih na pravilnoj poslovnoj orijentaciji i realizaciji ciljeva koje je preduzeće usvojilo, izjavio je Enis Džafić, v. d. predsjednika Uprave-generalnog direktora Željeznica FBiH. Ukupni prihodi u 2023. godini od robnog saobraćaja veći su za 16,4 posto u odnosu na 2022. godinu. Prihodi od putničkog saobraćaja u 2023. godini veći su za 12 posto. U putničkom saobraćaju, Željeznice FBiH su u 2023. godini prevezle 359.414 putnika, što je manje za 1.042 putnika u odnosu na 2022. godinu, kada su Željeznice FBiH prevezle 360.456 putnika. Istovremeno, ostvareno je 8,1 posto više putničkih kilometara u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu. Željeznice FBiH prevezle su 7.147.874 tona robe, što je za 905.701 tona manje nego u 2022. godini, kada je prevezeno 8.053.575 tona robe. Međutim, došlo je do povećanja broja netotonskih kilometara, pa je u 2023. godini prevezeno 6,3 posto više u odnosu na 2022. godinu. Analizom ostvarenog obima rada ŽFBiH u 2023. godini, evidentno je da je došlo do pada privredne proizvodnje kompanija koja koriste usluge željezničkog prijevoza u BiH, što je rezultiralo manjim brojem prevezenih tona robe. – Poseban pad teretnog željezničkog saobraćaja i usluga uzrokovan je padom obima prijevoza kod strateških partnera kao što su JP Elektroprivreda BiH za 395.000 tona, Arcelor Mittal Zenica za 156.000 tona, GIKIL Lukavac 72.000 tone, saopćili su. U BiH se neizvjesno stanje željezničke infrastrukture pripisuje ratu 1990-ih i nedovoljnim finansijskim ulaganjima. Međutim, Edin Forto, državni ministar prometa i komunikacija, kao prioritet svog mandata postavio je izgradnju i revitalizaciju željezničke infrastrukture u zemlji i inozemstvu. Neki pomaci na tom polju su se desili započinjanjem rekonstrukcije željezničke mreže na relaciji Sarajevo – Mostar, kao i nabavkom nove kompozicije Talgo vozova namijenjenih putničkom prijevozu. Također, željeznička pruga nalazi se na Koridoru 5c. Tako čak više od 50 posto željezničke pruge od Budimpešte do Ploča pripada BiH (406,6 kilometara) i nju treba modernizirati i održavati.
Bitcoin ponovno iznad 45.000 dolara
Marx.ba Cijena bitcoina porasla je iznad 45.000 dolara prvi put od 11. januara, kada je počelo trgovanje američkim spot bitcoin ETF-ovima. Bitcoin je ostvario dnevni rast od gotovo 3% na 45.391,18 dolara, prema Coin Metricsu, povukavši dionice povezane s kripto kripto dionicama naviše, iako je ether lebdio na ravnoj liniji. Potez vodeće kriptovalute uslijedio je nakon što su dionice New York Community Bancorpa povećale gubitke u četvrtak. Zabrinutost oko američkih regionalnih banaka išla je u korist bitcoina od prošlogodišnje regionalne bankarske krize, kada su se ulagači koji su izgubili povjerenje u banke okrenuli kriptovaluti kao zaštiti od neizvjesnosti. Trgovci također ističu da se akumulacija bitcoina od strane velikih investitora, poznatih kao “kitovi”, povećala u posljednje dvije sedmice, kada je cijena kriptovalute zapela ispod najviših nivoa u decembru i januaru. – Ono što se sada događa čini se da veliki ulagači – kitovi, institucije, drugi – gomilaju imovinu uoči, za što mnogi vjeruju, snažnog ciklusa rasta do kraja godine. Treba samo pogledati broj bitcoin novčanika koji drže više od 1000 BTC-a, koji je značajno porastao tokom posljednje dvije sedmice i sada uključuje dodatnih 73 sudionika koji prije nisu držali tako značajnu količinu kriptovalute, rekao je Bartosz Lipinski, izvršni direktor platforme za kripto trgovanje Cube.Exchange. Tokom posljednje dvije sedmice, prosječni dnevni obim trgovanja bitcoinom pao je 29,6% u usporedbi sa sedmicom, istakao je JPMorgan u bilješci od četvrtka, dok se obim trgovanja etherom smanjio za 40%. Dionice kripto mjenjačnice Coinbase skočile su oko 9%, dok je bitcoin proxy Microstrategy dodao 11%. U rudarskoj grupi, CleanSpark i Riot Platforms napredovale su oko 9%, svaka, dok je Marathon Digital porastao 13%, a Iris Energy 19%.
Osiguravajuće kuće u BiH bilježe rast premije od 11,69 posto
Bloomberg Adria Društva za osiguranje u Bosni i Hercegovini u 2023. godini bilježe rast premije od 11,69 posto u odnosu na godinu ranije. Na ime neživotnih osiguranja premija iznosi 784,5 miliona maraka, što je za 13,2 posto više od 2022. godine. Premije u segmentu životnih osiguranja porasle za šest posto na 199,5 miliona maraka. Najveći udio u premiji ima osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila i osiguranje cestovnih vozila te osiguranje od nezgode. U BiH postoji zakonska obaveza osiguranja od autoodgovornosti, koje upravo zbog toga čini najveći dio neživotnih vrsta osiguranja. U ovoj vrsti premije najveći udio imaju životno osiguranje i dodatna osiguranja uz osiguranje života, pokazuju podaci Agencije za osiguranje BiH. Lider po naplaćenoj premiji je ASA osiguranje, a slijede ga Adriatic osiguranje, Uniqa osiguranje i Euroherc osiguranje. Ove kuće bile su na vrhu liste po naplaćenoj premiji i u prvoj polovini prošle godine. Najmanju premiju imaju Krajina osiguranje, SAS-Super P osiguranje i Central osiguranje. Sabina Mujanović, CEO Vienna Osiguranja, ističe izazove poslovanja u zemlji s niskim životnim standardom. “Bosna i Hercegovina nije poznata po visokom standardu, ali je izuzetno kompleksna država, što čini rad u svim branšama izazovnim. Posebno u osiguravateljskoj industriji, gdje obavezna osiguranja od autoodgovornosti čine značajan udio, oko 80 ili 70 posto.” U periodu januar-decembar 2023. godine osiguravajuće kuće isplatile su ukupno 429,4 miliona na ime šteta. Za neživotna osiguranja isplaćene su štete od 320,7 miliona, a za životna osiguranja 108,6 miliona KM. U BiH posluje ukupno 25 osiguravajućih društava. O načinima na koje možemo oblikovati ovu poslovnu zajednicu, doprinijeti većoj zaštiti stanovništva i boljoj saradnji s državom razgovarali smo prošle godine s direktorima UNIQA osiguranja Eldarom Dudom, Wiener osiguranja Borislavom Doderom i Dunav osiguranja Bojanom Popovićem. Doder je istakao da su zbog nepovoljne ekonomske situacije osiguravajuća društva morala uskladiti cijene jer bi došlo do podosiguranosti klijenata. Dodao je da je najmanje zadovoljan učešćem životnog osiguranja u ukupnoj prodaji osiguranja. – U BiH će i dalje prosječan čovjek prije osigurati kasko svoj automobil nego svoj život. Ja imam duboko uvjerenje da to nije dobro. Osiguranje stana, ako vas ne natjera bankarski sektor, rijetko je. Ne nađe se na listi prioriteta, ali tu imamo neke pomake, kazao je Doder. – Pandemija je promijenila same načine prodaje, komunikacije s klijentom, promijenila je i svijest osiguranika prema osiguravaču, sve su to neki procesi koji će se i nastaviti. Digitalizacija će, bez obzira na to što neko daje prednost živoj riječi, olakšati poslovanje i jednima i drugima, skratit će se vrijeme potrebno da se zaključi osiguranje, naglasio je Popović.
Banja Luka: Počeo 2. Balkan solar summit
U Banja Luci je počeo 2. Balkan solar summit. Kako je rečeno, prisutno je oko 500 učesnika, a ovaj vrhunski događaj će imati 57 moderatora i panelista. Vrhunski učesnici i govornici oblikovat će diskusije i panel sesije na ovom prestižnom događaju koji će biti održan 8. i 9. februara uključujući regionalne lidere industrije, stručnjake u oblasti obnovljivih izvora energije, donosioce odluka i inovatore. Banja Luku očekuje dva dana izvrsnih predavanja, razgovora i zaključaka. Balkan Solar Summit nije samo mjesto za učenje i razmjenu iskustava, već i platforma za povezivanje i stvaranje novih poslovnih prilika u dinamičnom sektoru obnovljivih izvora energije. Banja Luku će ovog februara, pored predstavnika kompanija iz BiH i Srbije, posjetiti i predstavnici kompanija iz Kine, Turske, Egipta i drugih zemalja.
Dobre najave: Šta donosi februar aerodromima glavnih gradova bivše Jugoslavije
Marx.ba Očekuje se da će svi aerodromi glavnih gradova s područja bivše Jugoslavije ostvariti rast broja putnika u februaru u odnosu na isti mjesec prošle godine, na osnovu raspoloživog planiranog kapaciteta sjedišta. Sa druge strane, Wizz Air će samo ostati najveća aviokompanija u regionu ispred Air Serbije. Aerodrom Beograd ima najviše slobodnih mjesta na redovnim letovima u februaru i iznosi 651.158. Ova cifra predstavlja povećanje od 25,5% u odnosu na 2023. Air Serbia će nastaviti održavati svoju poziciju najvećeg prijevoznika, držeći 50,4% svih raspoloživih redovnih kapaciteta na aerodromu. Zagreb je drugi po veličini sa 337.593 slobodna mjesta na redovnim letovima tokom mjeseca. To predstavlja povećanje od 19,9% u odnosu na prošlu godinu. Croatia Airlines će zadržati poziciju najvećeg avioprijevoznika na aerodromu sa 42,2% raspoloživog kapaciteta. Slijedi Ryanair sa 24,2% svih raspoloživih mjesta. Aerodrom Skoplje u februaru ima 215.400 sjedišta, što je povećanje od 30,9%. Wizz Air će imati 57,2% udjela u raspoloživim sjedištima. Aerodrom Podgorica će zasjeniti Ljubljanu, sa 113.810 sjedišta, što je 14,4% više u odnosu na 2023. Turkish Airlines je najveći avioprijevoznik sa 19,2% kapaciteta. Naime, Pegasus Airlines se pomjera na drugo mjesto na aerodromu, sa lansiranjem dvije nove linije za glavni grad Crne Gore ovog mjeseca (Izmir i Ankara), sa udjelom od 17,2%, dok je Air Serbia na trećem sa 17% udjela. Nacionalni avioprevoznik ove zemlje, Air Montenegro, zauzima četvrto mjesto u Podgorici po raspoloživim kapacitetima. Aerodrom Ljubljana je odmah iza svog crnogorskog kolege sa 113.192 sjedišta na redovnim letovima u februaru, što je povećanje od 36,7% u odnosu na 2023. Turkish Airlines je najveći avioprijevoznik sa 17,3% ukupnog kapaciteta. Konačno, sarajevski aerodrom u februaru ima 106.521 raspoloživih mjesta, što je za 28,3% više u odnosu na prošlu godinu. Turkish Airlines će biti njegov najveći avioprijevoznik sa 20,1% udjela u kapacitetu, piše EYA.
Spotify premašio broj od 600 miliona korisnika: Evo detalja o zaradi
Marx.ba Kompanija Spotify objavila je izvještaj o poslovanju u posljednjem kvartalu prošle godine, a rezultati su i više nego zadovoljavajući. Tokom posljednja tri mjeseca 2023. godine, Spotify je povećao svoj MAU broj (mjesečno aktivni korisnici) za 28 miliona, nadmašivši tako svoja očekivanja i dostigavši preko 600 miliona korisnika ukupno, što je novi rekord za švedsku kompaniju. Kada govorimo o prihodima, prihod za cijelu 2023. godinu iznosio je 3,7 milijardi eura, što je 16% više u odnosu na 2022. godinu. Operativni prihod kompanije zabilježio je minus od 75 miliona eura, ali kompanija se pohvalila da su njeni prihodi od reklama dostigli maksimum od 501 milion eura, piše Bajtbox. Spotify sada broji 602 miliona aktivnih korisnika, a od tog broja 236 miliona koristi Premium nivo pretplate. Ostatak su besplatne usluge koje dolaze s reklamama i raznim ograničenjima. U četvrtom kvartalu 2022. godine ovaj broj iznosio je 205 miliona, što znači da je Spotify zabilježio porast takvih korisnika od 15% na godišnjem nivou. Navodno se 225 miliona korisnika uključilo u Spotify Wrapped kampanju krajem godine, koji uključuje personalizovan sadržaj za svakog korisnika na temelju njegovih navika slušanja. Finansijski izvještaj otkrio je da je švedska kompanija zadržala godišnji rast korisnika u svim regijama, a posebno je impresivan rezultat u Južnoj Americi. Korisnici koji plaćaju uslugu u SAD-u sada imaju izbor od preko 200.000 audio knjiga sa do 15 sati pristupa mjesečno. Očekivanja za prvi kvartal 2024. godine su da će baza korisnika dostići broj od 618 miliona, dok će navodno broj korisnika koji plaćaju uslugu biti za 3 miliona veći.
Wall Street i azijske berze porasle, ulagači i dalje oprezni
Marx.ba Na većini azijskih berzi cijene su dionica u srijedu porasle, ali trguje se oprezno dok se čekaju nove mjere podrške kineskim tržištima i dok se špekulira kada bi mogao početi ciklus smanjenja kamata. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,4 posto, ojačavši drugi dan zaredom. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,2 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu skliznule 0,4 posto. U Australiji, Šangaju i Južnoj Koreji porasle su, pak, između 0,4 i 1,1 posto. Nakon što su jučer kineski burzanski indeksi skočili više od tri posto, zahvaljujući odluci vlasti o novim poticajnim mjerama tržištu kapitala, jutros su ulagači bili oprezniji. U Šangaju su cijene dionica dodatno porasle, no u Hong Kongu su pale, dok ulagači čekaju daljnje poticajne mjere. Oprezni su i zbog sporog rasta kineske ekonomije i mogućeg produbljivanja krize na nekretninskom tržištu. Upravo zbog toga cijene su dionica nedavno pale na najniže nivoe u pet godina, što je navelo vlasti na uvođenje novih poticaj. – Tržište je pokazalo da ne može postati optimistično po pitanju ekonomije preko noći. Uz to, ulagači su nesigurni po pitanju dugoročnog pristupa vlasti prema tržištima, kaže Galvin Chia, strateg u kompoaniji NatWest. Na većini ostalih berzi u regiji cijene su dionica porasle, kao i jučer na Wall Streetu, kada je Dow Jones ojačao 0,4 posto, S&P 500 oko 0,2, a Nasdaq indeks 0,1 posto. Tokom cijelog trgovanja indeksi su se izmjenjivali u pozitivnom i negativnom području, a tek su pred kraj trgovanja ponešto porasli. Ulagači su oprezni jer su sasvim splasnule špekulacije o rezu kamata u martu, nakon što je u nedjelju predsjednik Feda Jerome Powell kazao da će centralna banka vjerovatno smanjivati kamate znatno sporijim tempom nego što se na tržištu očekuje. Jučer su u fokusu ulagača bili komentari još nekoliko dužnosnika Feda i svi su, svako na svoj način, kazali isto – inflacija je i dalje iznad ciljanih nivoa Feda, pa je prerano za smanjenje kamata. – Nekoliko čelnika Feda potvrdilo je ono što je Powell kazao u nedjelju i to je malo pritisnulo tržište, kaže Peter Tuz, predsjednik u firmi Chase Investment Counsel. S druge strane, podršku tržištu pružaju bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati većine američkih kompanija. A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 104,14 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 104,38 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 148,60 na 147,85 jena. Američka je valuta oslabila i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0760 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0750 dolara. Cijene su nafte, pak, blago porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,05 posto, na 78,65 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,12 posto, na 73,40 dolara.
Još uvijek volite svoj fiksni telefon: Sve bliži definitivan odlazak u historiju ovih uređaja
Marx.ba Odlazak fiksnog telefona u historiju usljed tehnološkog buma trenutno koče nostalgičari i navika građana da imaju tu mogućnost, pa će ova vrsta usluge nestajati. Prošle sedmice, AT&T je podnio zahtjev za izuzeće koje bi mu omogućilo da prestane da servisira tradicionalne fiksne telefone u Kaliforniji. AT&T i Verizon su ranije izjavili da žele da budu u potpunosti operativni na novijoj infrastrukturi u narednih nekoliko godina. To je dio sveobuhvatnog poteza provajdera telefonskih usluga da zamijene starije telefonske sistemske linije zasnovane na bakarnoj žici, poznate i kao POTS, bržom i naprednijom tehnologijom koja ne radi sa fiksnim telefonima. Provajderi širom svijeta se pomjeraju ka ponudi optičkih kabala i pristupa internetu i povlače stariju opremu, uključujući i same bakarne žice. Proces je također u toku u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Potrošači će morati da odluče da li će odustati od svojih fiksnih telefona ili će se potencijalno suočiti sa većim troškovima zbog složenih, skupih rješenja telefonskih kompanija. Alternative možda nisu ni tako pouzdane kao staromodne fiksne telefone, a proces zamjene stare opreme za novu mogao bi biti ogroman poduhvat. Kao dio promjene, američki provajderi usluga su dužni da ponude korisnicima alternativu fiksnim telefonima i da koriste uređaje za pretvaranje analognih signala u digitalne, bilo preko optičkih kablova ili bežične tehnologije, kao što je LTE/5G. U Sjedinjenim Državama, pomjeranje sa bakarnih fiksnih telefona će najverovatnije utjecati na ljude starije od 65 godina i vlasnike malih preduzeća. Ovo će utjecati i na bolnice, klinike i ljekarske ordinacije. Konverzije, koje će koštati kupce između 200 i 400 dolara, također će morati desiti sa bilo kojim analognim alarmima i kutijama za hitne pozive unutar liftova. Jedna analiza pokazuje da će do 2030. ostati samo oko 5% fiksnih telefona. Ali da bi se svi oni uklonili, „moglo bi trajati duže – decenijama“. Postoji nekoliko velikih izazova sa potpunim ukidanjem fiksnih telefona i prateće opreme, kaže Will McKeon-White, viši analitičar u Forrester Researchu. Na primjer, ne znaju sve zgrade sa fiksnim sistemima gdje se nalazi njihova oprema — neke su zacementirane na zidove fabrike ili se čuvaju u teško dostupnim prostorijama. Pošto će radnici telefonskih usluga morati da budu raspoređeni tokom procesa uklanjanja, ovo bi moglo da produži vrijeme završetka. – Fiksni telefoni se polako uklanjaju i zamjenjuju, ali to je spektar i teško je izračunati zapreminu uređaja od bakarne žice zbog toga koliko različitih oblika oni imaju i činjenice da se čini da organizacije otkrivaju desetine ovih uređaja tokom operacija zamjene, kaže McKeon-White. Pored toga, ponekad bakarne žice mogu biti pouzdanije od VoIP usluga jer sistemi zasnovani na bakru i dalje mogu da rade čak i kada je struja nestala, za razliku od sistema zasnovanih na Internetu. Ruralna područja takođe često nemaju pouzdane internetske usluge velike brzine.
Festival svjetla u Sarajevu: Atrakcija koju je do sada pohodilo više od 30.000 ljudi
Bloomberg Adria Sarajevo je ove zime obasjano novim sjajem, zahvaljujući Festivalu svjetla koji se održava u botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Ovaj festival, koji traje protekla dva mjeseca, privukao je više od 30.000 posjetitelja, a predviđanja govore da će do kraja trajanja, 1. marta, taj broj dostići 50.000. Adnan Čomor, glasnogovornik Festivala svjetla Sarajevo, izrazio je očekivanja brojke od 50.000 do kraja trajanja festivala, objašnjavajući da bi to pozicioniralo festival kao jednu od najatraktivnijih destinacija u glavnom gradu, posebno tokom zimske sezone. Četvrtkom je posebno živo, jer tada posjetitelji, osim uživanja u svjetlosnim čarolijama, imaju priliku obići i izložbe u Zemaljskom muzeju BiH, zahvaljujući akciji “Četvrtkom izlazim u Zemaljski muzej BiH”. – Te zbirke će od 1. februara biti obogaćene stalnom postavkom “Vodozemci i gmizavci Bosne i Hercegovine”, kao i izložbom “EX-SITU – Umjetničke pozicije o ugroženom biodiverzitetu Bosne i Hercegovine”, što će zasigurno doprinijeti atraktivnosti posjete Zemaljskog muzeja BiH, ali i Festivala svjetla Sarajevo četvrtkom, kazao je Čomor. Tokom zimske sezone primjetan je porast broja turista iz Srbije i Hrvatske, što se odražava i na posjećenost Festivala svjetla Sarajevo. Čomor je dodao da očekuju nastavak ovog trenda tokom februara, s obzirom na školske raspuste u Sloveniji, te kraće odmore u Srbiji i Hrvatskoj. Festival svjetla Sarajevo pruža posjetiteljima nezaboravno iskustvo kroz atraktivne svjetlosne postavke inspirisane ambijentom botaničkog vrta i kulturno-historijskim blagom Zemaljskog muzeja BiH. Njegova jedinstvenost proizlazi iz fokusa na prirodno bogatstvo, osvjetljavanje stećaka, predstavljanje replike Glasinačkih kolica, te instalacije Bosanskog ćilima od svjetla, koja tematizira kulturno-historijsko naslijeđe BiH. Nataša Musa, autorica koncepta festivala i predsjednica Fondacije Sarajevo Navigator, ranije je rekla kako se, radeći Sarajevo Holiday Market, popularni praznični događaj u BiH, “zaljubila u lampice”. Osim domaćih umjetnika, festival uključuje i rad umjetničke grupe Tilt iz Francuske i Ignata Radua iz Rumunije. Na ideji je, kaže Musa, rađeno temeljno i pristupom koji bi građanima, ali i turistima, omogućio inspirativno iskustvo vrijedno cijene ulaznice (za stanovnike BiH 10 KM za odraslu osobu, pet KM za djecu i 20 KM za porodicu, za strance duplo od navedenih iznosa). Musa budućnost vidi svijetlom. – Platforma se dokazala u praksi, a želja nam je da uz prave partnere osvijetlimo i čitavu regiju, zaključila je ona.