Američke tužbe koje zanimaju cijeli svijet: Kakve podatke pribavlja Meta preko Instagrama i Facebooka
Marx.ba Grupa od 33 savezne države SAD, uključujući Kaliforniju i Njujork, podnijela je tužbu protiv kompanije Meta zbog, kako se navodi, nanošenja štete mentalnom zdravlju mladih i svjesnog dizajniranja funkcija na Instagramu i Facebooku koje djecu čine zavisnom od tih društvenih mreža. U tužbi podnetoj sudu u Kaliforniji dodaje se da Meta rutinski prikuplja podatke o djeci mlađoj od 13 godina, bez pristanka njihovih roditelja, što predstavlja kršenje saveznog zakona, prenosi AP. – Djeca i tinejdžeri pate od lošeg mentalnog zdravlja, a za to su krive kompanije društvenih mreža, poput Mete, rekla je njujorška državna tužiteljka Latisha James. Ona je dodala da je kompanija profitirala od dečjeg bola – “namjerno dizajnirajući svoje platforme sa manipulativnim karakteristikama koje čine djecu zavisnima od nji, istovremeno snižavajući njihovo samopoštovanje”. Istraživanje Istraživačkog centra Pju pokazalo je da oko 95 posto mladih, uzrasta od 13 do 17 godina u SAD, koristi društvene mreže, a više od trećine njih izjavilo je da ih koristi “skoro konstantno”. Nema dileme da se na tužbe iz SAD osvrće cijeli svijet, jer su Metine društvene mreže uveliko u domovima na čitavoj planeti.
Najveći bespilotni kvadkopter na svijetu načinjen je od pjenastih ploča
Marx.ba Studenti i profesori sa Univerziteta u Manchesteru zadali su si nedavno velik zadatak – izraditi najveći dron na svijetu od jeftinih i pristupačnih materijala te tako ispitati koliko velik zapravo hobistički kvadkopter može biti. Za sada su došli do toga da se korištenjem jednostavnih i laganih materijala može izraditi funkcionalni dron s četiri rotora, koji mjeri čak 6,4 metra u promjeru. Projekt nosi naziv Giant Foamboard Quadcopter (GFQ), što otkriva i materijal kojim su se poslužili. Umjesto da velike strukture, koje moraju biti lagane, izrađuju od možda očekivanog izbora materijala poput ugljikovih vlakana, oni su se odlučili za ono što se može kupiti bilo gdje – pjenaste ploče (foamboard). Materijal je to koji između dva sloja kartona ima laganu, ali strukturalno čvrstu pjenu i obično se koristi u grafičkoj industriji za kaširanje ili izradu samostojećih reklamnih panoa, polica i slično. Takav je materijal jeftin, pogodan i za recikliranje ili čak i kompostiranje, a sada je pokazano i da je dovoljno kvalitetan za izradu rekordno velikih letjelica. Pri izradi su korištene ploče debljine 5 milimetara, rezane laserom i ručno sklapane u posebno osmišljenu 3D strukturu uz pomoć još jednog hobističkog alata, vrućeg ljepila. U konačnici, dron GFQ je, prema sadašnjim informacijama, najveći daljinski upravljani kvadkopter na svijetu. Masa mu je 24,5 kilograma, malo ispod britanske maksimalne zakonske granice od 25 kg za daljinski upravljane hobističke dronove. Ipak, poslužit će kao potvrda koncepta, a tim će nastaviti s razvojem. Pokušat će načiniti verziju koja bi bila u stanju u zrak podići i veći teret, pa čak i manje dronove. Pokreće ga 50-voltna baterija, koja napaja četiri elektromotora, a u teoriji mogao bi podržavati i sistem autonomnog letenja. Sve naučeno pri izradi ovog rekordera, njegovi će tvorci iskoristiti pa najavljuju da će “pridodati još koji metar” u sljedećoj iteraciji.
Nastavak trenda posljednjih dana: Cijene nafte u kontinuiranom padu
Marx.ba Cijene nafte nastavile su u srijedu ujutro pad od prethodna dva dana, usljed talasa slabih podataka i neizvjesnosti oko rata između palestinskog Hamasa i Izraela. Podaci iz Njemačke i Velike Britanije predstavili su lošu ekonomsku sliku za koju se očekuje da će utjecati na potražnju za naftom. Nakon što su cijene nafte u ponedjeljak oslabile za više od dva posto, a u utorak oko 0,5 posto, u srijedu prije podne cijene nafte pale su za dodatnih 0,5 posto. Cijena referentne nafte Brent spustila se na oko 87,60 dolara za barel, dok se američkom sirovom naftom WTI trgovalo po cijeni od 83,25 dolara za barel, prema podacima specijalizovanog portala OilPrice. Trend pada cijena nafte pokrenut je kao odgovor na, za sada, nedovoljne diplomatske napore na Bliskom istoku u cilju obuzdavanja sukoba između Izraela i Hamasa, a Bliski istok je najveći svjetski region za snabdijevanje naftom. Indeks menadžera nabavke (PMI) u eurozoni pao je na 46,5 ovog mueseca, sa 47,2 posto u septembru. Ovi podaci ponovo su podstakli strah od recesije. Analitičari ocjenjuju da je pad cijena nafte u vezi sa ovim podacima, jer su utjecali na smanjenje potražnje za naftom, prenosi Reuters. Američki institut za naftu (API) izvijestio je o smanjenju komercijalnih zaliha u SAD. Vijest o smanjenju zaliha u najvećoj ekonomiji svijeta obično dovodi do rasta cijena nafte, ali u ovom slučaju prevladala je kontinuirana ekonomska zabrinutost, kao i eskalacija na Bliskom istoku.
Velike svjetske kompanije traže potpuno napuštanje fosilnih goriva
Marx.ba Globalna organizacija We Mean Business Coalition, koja okuplja kompanije oko pitanja klimatske krize, uputila je otvoreno pismo svim svjetskim vladama i sudionicima nadolazećeg klimatskog samita COP28. U njemu traže donošenje plana, kojim bi se u potpunosti iz upotrebe izbacila fosilna goriva, a emisije stakleničkih plinova do 2030. godine prepolovile. Ovaj radikalni prijedlog dolazi unatoč tome što svijet već vidi eksponencijalni rast tehnologija vezanih uz obnovljive izvore energije, ali ga motivira činjenica što taj rast nije popraćen smanjenjem korištenja fosilnih goriva. Predstavnici 131 kompanije, koja je potpisala otvoreno pismo, ističu da klimatske promjene negativno utječu na njihovo poslovanje, primarno u obliku ozbiljnih vremenskih nepogoda i meteoroloških ekstrema. Još jednom ističu potrebu zadržavanja globalnog zatopljenja ispod granice od 1,5°C, postavljene Pariškim klimatskim sporazumom. U svojem poslovanju potpisnici pisma koriste sve više energije iz obnovljivih izvora i rade na izbacivanju fosilnih goriva, pa sada urgiraju i kako bi se vladajući širom svijeta pridružili toj inicijativi na globalnom nivou. – Klimatske akcije dobre su za poslovanje, sada i u budućnosti, ističu, uz procjenu da bi globalni prelazak na neto nulte emisije stakleničkih plinova do 2030. godine donio 4% rasta globalnog BDP-a. – No, tu tranziciju ne možemo na siguran i učinkovit način provesti sami, poručuju. Jedan od njihovih apela upućen je izravno proizvođačima fosilnih goriva da im se pridruže u naučno potkrijepljenim neto nultim ciljevima, uz razvoj kratkoročnih i dugoročnih planova za prekid korištenja fosilnih izvora energije. Do 2030. godine emisije bi trebalo prepoloviti, obnovljive izvore utrostručiti, a energetsku efikasnost udvostručiti. Krajnji cilj za 100% dekarbonizirane izvore energije trebao bi, prema njima, biti postavljen na 2035. godinu za razvijene ekonomije, a na 2040. godinu za sve ostale. Pismo su potpisali giganti svjetske industrije, koji ukupno bilježe gotovo bilion dolara godišnjih prihoda. Među njima su Bayer AG, Danone, Heineken, Ikea, Mahindra Group, Nestle, Unilever i Volvo. Od tehnoloških kompanija ističu se Atlassian, Deutsche Telekom, eBay, Electrolux, Hewlett Packard Enterprise, Philips te Vodafone. Klimatski samit COP28 održava se od 30. novembra do 12. decembra ove godine u Dubaiju. Nakon nekoliko izdanja, na kojima se govorilo o smanjenju emisija ali uz blage i kompromisne zaključke, na ovogodišnjoj će konferenciji biti prvi put predstavljeni rezultati dvogodišnje studije UN-a o učincima globalnih politika za usporavanje klimatskih promjena. Taj izvještaj pokazuje da svijet nije na dobrom putu, tj. da je ovoga septembra postalo jasno da cilj od samo 1,5°C zagrijavanja nije ostvariv. Zahtijevat će se stoga efikasnije mjere, više ulaganja te saradnje među zemljama, kako bi se situacija popravila, piše Bug. Kritičari ovog samita ističu da odluka o mjestu njegovog održavanja i odabiru čelnog čovjeka daje malo nade u to da bi se nešto značajno moglo postići. Naime, iako su Ujedinjeni Arapski Emirati najavili da će postati neto nulta ekonomija do 2050. godine, i dalje se značajno oslanjaju na fosilna goriva. Predsjednik organizacijskog odbora COP-a 28 je Sultan Al Jaber, CEO naftne kompanije Abu Dhabija ADNOC, što ne šalje dobru poruku. “Izvlači” ga tek činjenica da je predsjednik i osnivač kompanije Masdar, koja se bavi obnovljivim izvorima energije – što, pak, neki tumače tek kao izgovor, odnosno greenwashing primarnog mu naftnog biznisa.
Kompanija koja posluje i u BiH: Atlantic Grupa ostvarila 36,5 miliona eura neto dobiti
Marx.ba Atlantic Grupa je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila neto dobit od 36,5 miliona eura što je rast od 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, izvijestili su u utorak iz te kompanije. Atlantic Grupa koja uspješno posluje i na bh, tržištu je u prvih devet mjeseci ostvarila prihod od prodaje 721,6 miliona eura, što je u odnosu na isto razdoblje lani rast od 15,5 posto. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) porasla je 3,5 posto i iznosi 73,1 milona eura, dok je neto dobit rasla 1,7 posto, na 36,5 miliona eura. – U još uvijek nestabilnom i izazovnom okruženju, Atlantic Grupa je ostvarila snažan rast prodaje u svim segmentima te na svim važnijim tržištima. Odlični prodajni rezultati su, unatoč i dalje visokim troškovima sirovina i pakirnog materijala, logističkih i drugih usluga te energenata, ali i značajnom porastu plaća, omogućili rast profitabilnosti, izjavio je predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi. Najveći rast prihoda od prodaje od 30,7 posto, na 87,3 miliona eura, ostvarilo je strateško poslovno područje (SPP) Slatko i slano. Slijedi SPP Piće s nosećim brendom Cedevita, koje se može pohvaliti uspješnim lansiranjem novih Cedevita vitaminskih voda i rastom od 19,4 posto, na 82,2 miliona eura te Poslovno područje (PP) Donat s rastom od 12,1 posto, na 27,5 miliona eura. Među distribucijskim područjima prednjače Sjeverna Makedonija s rastom od 19,9 posto, na 41,8 miliouna eura prihoda od prodaje, Hrvatska s rastom od 19 posto, na 187,6 miliona eura i Srbija s rastom od 16,5 posto, na 169,1 milion eura. Iz Atlantic Grupe podsjećaju da su u prvih devet mjeseci uspješno pokrenuli rad dvije solarne elektrana na svojim lokacijama – centralnom logističko distribucijskom centru Zagreb i na proizvodnoj lokaciji u Rogaškoj Slatini. U svibnju je Atlantic predao obavezujuću ponudu za kupnju kompanije Strauss Adriatic, a zaključenje transakcije podložno je prethodnom odobrenju Komisije za zaštitu konkurencije u Republici Srbiji. U području distribucije, ranije je s Grupom Podravka dogovorena saradnja koja podrazumijeva Atlanticovu distribuciju Podravkinih proizvoda na austrijskom tržištu, uz istovremenu Podravkinu distribuciju Atlanticovog asortimana na tržištu SAD-a. Osim toga, u Sloveniji je ostvaren značajan iskorak u razvoju poslovanja saradnjom s novim principalom Haleon (Sensodyne, Corega, Parodontax, Aquafresh), dok je u Skoplju dugoročni razvoj zajamčen zaključenjem 12 miliona eura vrijedne investicije u novootvoreni logističko distribucijski centar.
Današnji život radnika u Rusiji: Koliko su zadovoljni primanjima i šta pokriva plaća
Marx.ba Udio građana Rusije koji tvrde da im plaća nije dovoljna za osnovne potrebe – porastao je sa 25 posto (iz 2021. godine) na 45 posto, navodi istraživanje platforme za pronalaženje posla hh.ru. Kako prenosi web portal RBK, udio Rusa koji tvrde da im plaća jedva pokriva osnovne potrebe je ove godine pao na 36 odsto sa 39 odsto u 2021. godini. U istraživanju je 20 odsto ispitanika izjavilo da im plaća omogućava da kupe sve što im je neophodno, a prije dvije godine je ovaj procenat iznosio 36 posto. Učesnici istraživanja koji su bili nezadovoljni svojim plaćama, takođe su procjenjivali koliko im nedostaje da pokriju osnovne potrebe. Jedna petina, tačnije 21 posto ispitanika, tvrdi da im mjesečno nedostaje 15.000 rubalja – oko 150 eura, 23 posto – do 20.000 rubalja ili 200 eura, a većina – 56 posto ispitanika – tvrde da im je neohodno više od 200 eura mjesečno za osnovne potrebe. Na plaće se najčešće žale stanovnici Moskve, pošto 26 posto građana ruske prijestonice kaže da im plaća ne omogućava da kupe sve što im je neohodno. Istraživanje je sprovedeno među 4.934 ruskih radnika i onih koji traže posao od 2. do 13. oktobra 2023. godine.
Vrijednost bitcoina najviša je u posljednjih 18 mjeseci: Čini se da je kripto proljeće na pomolu
Marx.ba Vrijednost bitcoina najviša je u posljednjih 18 mjeseci. Svim se kriptovalutama u utorak povećala vrijednost u azijskoj trgovini, a posebno bitcoin za čiji se fond nagađa da je na berzi postao neizbježan. Forbes piše kako je njegova vrijednost u posljednji sedam dana narasla za oko deset posto pa sada iznosi 35.198 dolara što je najviše od maja 2022. To je utjecalo i na vrijednost drugih kriptovaluta pa je ether skočio iznad 1.800 dolara. Fond koji posjeduje bitcoin u ime investitora u fondove (exchange-traded fund, ETF) smatra se pokretačem potražnje jer bi svima koji se ne žele trgovati na kripto tržištima mogao omogućiti kupovinu bitcoina putem berze. Cijena bitcoina ovog je mjeseca porasla zbog očekivanja da bi američki regulatori mogli odobriti taj dugoočekivani fond. Analitičari s Wall Streeta zbog toga prognoziraju da bi “zima bitcoina i kripto valuta”, koja je dovela do pada cijena od kraja 2021., mogla konačno završiti. – Na temelju trenutnih podataka, čini se da je kripto proljeće vjerovatno na pomolu, napisao je Denny Galindo, autor izvještaja Morgan Stanley Wealth Management ukazujući na veliki porast cijena bitcoina ove godine. – Povećanje cijene od 50 posto u odnosu na najnižu vrijednost bitcoina obično je dobar znak da je najniža cijena dosegnuta. Prethodne najniže cijene bile oko 83 posto niže od svojih najvećih vrijednosti. Cijena bitcoina prošle je godine pala gotovo 80 posto u odnosu na svoj vrhunac od gotovo 70 hiljada dolara po bitcoinu, pojasnio je Galindo za Forbes. Matteo Greco, istraživački analitičar u kripto investitoru Fineqia, objašnjava da je rastuće povjerenje ulagača u skoro odobrenje bitcoin ETF-ova potaknulo značajan zamah prema bitcoinu. – To je, u kombinaciji s planiranim prepolovljenjem bitcoina u drugom dijelu aprila 2024., potaknulo ulagače da daju prednost bitcoinu u odnosu na drugu digitalnu imovinu, kaže Greco.
Koliko zarađuje prvi čovjek Microsofta: Manje nego prošle godine, ali nema razloga za brigu
Marx.ba Microsoft je tokom ove godine otpustio više od 10 hiljada zaposlenika, bilježio mahom pozitivne poslovne rezultate, nerijetko dvoznamenkasti postotni rast prihoda i dobiti te općenito započeo veliku transformaciju kompanije i proizvoda integriranjem umjetne inteligencije. Nastavili su i s ulaganjima, a uz rezove u ljudstvu donekle su smanjili i kompenzaciju čelnim ljudima, primarno zbog neostvarivanja određenih finansijskih ciljeva u potpunosti. Satya Nadella, CEO kompanije, ove će godine tako, u ukupnoj plaći, bonusima i ostalim primanjima zaraditi oko 11 posto manje nego u 2022. godini. I nakon toga, on će ove godine na svoj račun dobiti nešto više od 48,5 miliona dolara. Taj iznos sastoji se od 2,5 miliona dolara redovne plaće, 39,2 miliona dolara u dioničkim opcijama te gotovo 6,8 miliona dolara ostalih bonusa, naknada i stimulacija. Za usporedbu, prošle je godine Nadella bio zaradio 54,9 miliona, a 2021. godine 49,8 miliona dolara. Smanjenje ukupnih primanja bilježe i Amy Hood, glavna finansijska direktorica Microsofta, Judson Althoff, komercijalni direktor, Brad Smith, potpredsjednik kompanije, kao i Christopher Young, izvršni potpredsjednik zadužen za strategiju, razvoj i ulaganja. Samo posljednji od njih ove će godine zaraditi manje od 10 miliona dolara. Poslovne rezultate prošlog tromjesečja (koje Microsoft gleda kao prvi fiskalni kvartal svoje 2024. godine) kompanija će objaviti večeras, nakon zatvaranja trgovinskog dana na tamošnjim burzama.
Na pomolu velika promjena: Ove namirnice u Njemačkoj više neće imati rok trajanja
Marx.ba Njemačka određenim namirnicama ukida rok trajanja, javljaju njemački mediji. Kako navode mediji na ovaj se potez njemački ministar poljoprivrede Cem Ozdemir odlučio, jer želi smanjiti količinu hrane koja se baca. Najbolje upotrijebiti do” (njem. Mindesthaltbarkeitsdatum – MHD) zbunjuje mnoge od nas. Zbog toga se mnoga hrana baca iako je još jestiva. Cem Ozdemir, njemački ministar hrane i poljoprivrede, sada želi ukinuti rok trajanja – ali samo za određene namirnice, prenosi Fenix-magazin. Čaj, riža ili med imaju jako dug rok trajanja. Prema Ozdemirovoj želji, ove namirnice više ne bi trebale imati rok trajanja. – To bi trebalo pomoći da se manje hrane baca, rekao je političar Zelenih prije sastanka sa svojim kolegama iz EU-a u Luksemburgu. – Potreban nam je obavezujući popis iznimaka za određene proizvode koji se čuvaju na policama, rekao je Ozdemir. Po njegovom mišljenju, “potpuno je besmisleno” da dugotrajne namirnice poput čaja, riže ili meda imaju rok trajanja. On smatra kako je odgovornost Komisije EU-a da predloži obvezujuće propise za Evropsku uniju. Prema podacima Komisije, svake godine u EU nastane gotovo 59 miliona tona otpada od hrane, što iznosi oko 130 kilograma po stanovniku.
Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH: U 2023. vanjski dug smanjen za 882 miliona KM
N. D. Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine, pojasnio je trenutno stanje oko vanjskog duga naše države. Kako je rečeno, prema preliminarnim podacima o stanju i plaćanju vanjskog duga na dan 30. spetembar 2023. vanjski dug je smanjen. – Vanjski dug BiH iznosi 8.927,76 miliona KM, u odnosu na 30. 06. 2023. godine vanjski dug se smanjio za 167,38 miliona KM ili 1,84%, a u odnosu na 31.12. 2022 godine vanjski dug se smanjio za 882,84 miliona KM ili 9,00%. U strukturi vanjskog duga najviše učestvuje Svjetska banka-IDA i IBRD sa 27,17%, Evropska investiciona banka sa 24,12%. Međunarodni monetarni fond sa 8,49%, Evropska banka za obnovu i razvoj sa 9,25%.Plaćanje vanjskog duga BiH u periodu od 01.01.-30.09.2023. godine iznosio je 1.314,43 miliona KM, poručio je zamjenik ministra Hasanović.