Dominacija bitcoina nad altcoinima porasla na 50 posto prvi put početka ljeta
Merx.ba Iako je kretanje cijene bitcoina bilo prilično nevolationo u posljednjih 48 sati, dominacija najveće kriptovalute na tržištu porasla je na 50 posto, najviše od juna. Porast dominacije dolazi jer većina altcoina znatno pada, a chiliz prednjači s padom od 7,3 posto. Početak prošle sedmice bio je puno uzbudljiviji za bitcoin, koji je samo u ponedjeljak porastao za više od hiljadu i pol dolara kako bi dosegao šestosedmični vrhunac na više od 28.600 dolara. Međutim, brzo je izgubio zamah i vratio se na oko 27 hiljada dolara. Sljedećih nekoliko dana bilo je manje nestabilno prije nego što je ponovno počeo rasti u četvrtak. Međutim, medvjedi su presreli taj potez i snažno odgovorili. Do petka se bitcoin smanjio na 27.200 dolara nakon što nije uspio osvojiti nivo od 28 hiljada dolara. Još jedan kratkotrajni porast došao je u subotu kada je bitcoin skočio na 28.300 dolara. Unatoč tome, nije uspio nastaviti ići prema gore i vratio se na oko 28 hiljada dolara, gdje je proveo ostatak vikenda. Protekla 24 sata također nisu donijela veliku volatilnost, a bitcoin trguje oko 27.300 dolara. Njegova tržišna kapitalizacija ostala je na 535 milijardi dolara, ali je dominacija nad altcoinima porasla na 50 posto prvi put od ranih dana ljeta. Rastuća dominacija bitcoina znači da većina altcoina u posljednje vrijeme nije imala dobre rezultate. Iako nema masivnih gubitnika, sentiment je još uvijek medvjeđi, a crvenilo dominira gotovo svim grafikonima. To uključuje padove cijena ethereuma, binance coina i polkadota i nešto veće padove koje su zabilježili xrp, solana, dogecoin, matic, litecoin i bitcoin cash. Ukupna kapitalizacija kripto tržišta također je pala nekoliko milijardi dolara u ovom vremenskom okviru i još uvijek je ispod 1,1 bilijuna dolara na CoinMarketCapu, prenosi Lider.
Rekordi u maratonu: Jesu li novi modeli patika neka vrsta tehnološkog dopinga
Marx.ba Legenda kaže da je grčki vojni glasnik Filipid, svjedočivši pobjedi Grka nad Perzijancima na Maratonskom polju 490. godine prije Krista trčao bez prestanka preko 40 kilometara da o pobjedi izvijesti Atenjane. Tokom te trke, njemu posljednje jer se srušio mrtav nakon što je saopćio sretnu vijest, navodno je odbacio ne samo oružje, već i svu odjeću kako bi bio što lakši brži. Legenda je oživjela u modernom sportskom olimpizmu, maraton je postao jedna od 9 originalnih disciplina na prvoj olimpijadi u Ateni 1896. godine. Bio je i ostao neka vrsta kraljevske discipline, pojam ekstremnog napora i patnje, gdje je važno, baš kao Filipidu biti što lakši kako bi se što brže prevalilo dugih 42,195 kilometara. Vrhunski maratonci, uz ostale predispozicije, moraju biti vrlo lagani, piše Novi list. Tako na primjer novopečeni maratonski rekorder, Kenijac Kelvin Kiptum, na svoju priličnu visinu za dugoprugaša od 188 cm ima oko 65 kg, što ga po opće prihvaćenoj tablici Indeksa tjelesne mase (BMI) klasificira kao pothranjenog. Dakle, „krvavi“ trening plus tjelesna predispozicija je nešto što je dugo određivalo formulu uspjeha u disciplini kojom već godinama dominiraju tamnoputi afrički trkači, preciznije oni kenijski. No, čini se da u uskom krugu vrhunskih maratonaca na rezultate, odnosno vremena maratona, sve bitnije počinje utjecati tehnologija. Na stranu činjenica da je već i sam trening vrhunskog sportaša neki oblik znanosti, ovdje govorimo o novim generacijama „super tenisica“ kako su ih neki počeli nazivati, revolucionarnog oblika i od materijala poput karbona kakvi nisu korišteni u tenisicama za trčanje kakve poznajemo i koje se nisu bitno mijenjale skoro pola stoljeća. Zapravo, svjedočimo nekoj vrsti tehnološkog „maratonskog“ rata tenisica između divova u proizvodnji sportske obuće, njemačkog Adidasa i američkog Nikea. I dok je prije nekih šest godina izgledalo da je Nike sa svojom revolucionarnom tenisicom Zoom VaporFly i kasnijim inačicama (Alphafly), konačno porazio konkurenciju jer su svi nositelji rekorda od tada do danas nosili Nike, stvar je ponovno zakuhao Adidas na ovogodišnjem Berlinskom maratonu prije dvije sedmice gdje je Etiopljanka Tigst Assefa istrčala stazu za 2 sata 11 minuta i 53 sekunde i srušila četiri godine star svjetski rekord za dvije minute i 11 sekundi. Na nogama je nosila Adizero Adios Pro Evo 1 koje su se netom prije rekordnog maratona našle u prodaji. Za početak u online prodaju je pušten samo 521 par koji je planuo iste sekunde iako cijena para iznosi paprenih 500 dolara! Nakon istrčanog svjetskog rekorda u njima, Adidasu se smiješe još veći profiti. Teško je, a možda bi bilo i nepošteno tvrditi što je u toj tehnološkoj nutrci u kreiranju “super tenisica” kokoš a šta jaje. Rade li to velike firme zato da bi pomaknule granice ljudskih mogućnosti ili je motiv puno prozaičniji kad se zna da nema bolje reklame za neku tenisicu od obaranja rekorda u njoj. Za takvima će prvi posegnuti milioni joggera rekreativaca širom svijeta ne žaleći novca, iako su im za ono čime se bave daleko od nužnosti. Naizgled, Adizero Adios Pro Evo 1 se doima kao i svaka druga moderna tenisica s predimenzioniranim đonom. Ustvari, to prediomenziranje iznosi 39 mm, točno milimetar manje od debljine koju Međunarodna atletska federacija propisuje kao graničnu za licencu za službena takmičenja. Tajna se krije u materijalu i njihovoj kombinaciji koja daje nevjerovatnu težinu, odnosno “lakoću” para ovih tenisica, nestvarnih 138 grama, što je oko 50 grama manje negoli (donedavno) revolucionarno lagane VaporFly Nike tenisice. Rekli bismo da je 25 grama po tenisici možda zanemariv “uteg”, ali treba imati na umu da vrhunski maratonac napravi oko 30 hiljada koraka za vrijeme utrke. Kad se tako gleda onda vrijedi pravilo zakona velikih brojeva, 50 grama više dignuti 30 tisuća puta zaista može biti odlučujuće za „skidanje“ rezultata za par sekundi. Ili čak par minuta. Izgledalo je da će bitku 2023. u ratu tenisica za trčanje ove godine neočekivano odnijeti autsajder Adidas jer je Berlinski maraton mjesto gdje su se najčešće rušili svjetski rekordi. Zapravo, u posljednjih 20 godina svaki „popravak“ svjetskog rekorda u muškoj konkurenciji, a bilo ih je osam, postignut je u Berlinu. Za to ima nekoliko razloga i svi su vezani za tehničke uvjete. Prvo, organizatori Berlinskog maratona plaćaju velika maratonska imena da budu „zečevi“ i trče od početka tempo na nivou svjetskog rekorda. Drugo, jednako važno, od svih maratona koje Međunarodni atletski savez priznaje kao službene, berlinski ima najmanju visinsku razliku, samo 25 metara u 42 kilometara što će reći da je najravniji od svih elitnih maratona. Na kraju, za spomenuti je da se održava krajem septembra kad su mnogi maratonci na vrhuncu forme, kad je temperatura u prosjeku idealna, a vjetrovi rijetki. Dočim, u ženskoj konkurenciji očito neki drugi faktori su važniji od ovih tehničkih. U ovom stoljeću najbrži ženski maraton u povijesti istrčan je osam puta, ali samo dva puta u Berlinu, i to 2001., i sad prije dvije sedmice. No, nakon ovogodišnjeg Berlina, Nikeu se dogodio neočekivani, gotovo holivudski scenarij. Na početku spomenuti Kelvin Kiptum, 23-godišnji kenijski atletičar se na Čikaškom maratonu ovu nedjelju zamalo postao prvi čovjek kojem je uspjelo istrčati maraton za manje od 2 sata (2:00:35). Dakako s tim rezultatom, srušio je prošlogodišnji rekord iz Berlina legendarnog sunarodnjaka Eliuda Kipchogea za 34 sekunde. Kiptum je neupitno nadareni dugoprugaš, no činjenica da mu je ovo tek treći istrčani maraton u karijeri, opet je pokrenulo pitanje tenisica. A one Nike koje je nosio u nedjelju jesu pomalo misteriozne. Nema ih još u prodaji, ali imaju licencu IAAF-a kao prototip zaveden pod nazivom „NikeDev163“. Da stvar bude zanimljivija, isti prototip u nedjelju je u Chicagu nosila i pobjednica u ženskoj konkurenciji Nizozemska etiopskih korijena Sifan Hassan s drugim najbržim rezultatom u historiji. Podataka o novom tehnološkom postignuću Nikea ima vrlo malo, pretpostavlja se po izgledu da je riječ o nadogradnji na već poznati AlphaFly model. Kakvoj, to ćemo očito tek saznati. Čuju se glasovi u atletskom svijetu da tehnološki napredak po pitanju određenih tenisica za trčanje stavlja one atletičare koji ih ne nose u podređeni položaj, da je riječ o svojevrsnom „tehnološkom dopingu“. No, kad bi se tako gledalo, sve što doprinosi boljem rezultatu sportista, sve one male tajne od prehrane, preko metoda treninga do tehnološki naprednije odjeće i obuće, koje nisu isti čas poznate svima, mogle bi se proglasiti dopingom. Kad bi se gledalo tako crno-bijelo mnogi rekordi, konkretno u maratonu u konkretnom trenutku, mogli bi
Njemački ministar poručio: Hitno nam treba više radne snage, zavisimo od migracija
Marx.ba Jaz između potreba njemačke privrede za radnom snagom i dostupnog broja ljudi mora se zatvoriti useljavanjem stranaca, ocijenio je ministar privrede Robert Habeck. Istovremeno, Njemačka mora da učini sve što može da bolje iskoristi postojeći radni potencijal, rekao je Habek za Rheinische Post od utorka, prenosi DPA. – Očigledno je, međutim, da Njemačka zavisi i od imigracije da pokrije potrebu za radnom snagom, generiše rast i obezbijedi blagostanje, dodao je, uz primjedbu da je vlada upravo zato promijenila propise o useljavanju kvalifikovane radne snage. – Hitno nam treba više stručne radne snage. To svi već svakodnevno osjećamo, rekao je Habeck. Prema njegovim riječima, preduzeća očajnički tragaju za radnicima, jer zanatske radnje zbog deficita moraju da odbijaju poslove, a prodavnice i restorani da skraćuju radno vrijeme. Habeck se osvrnuo na žestoku javnu raspravu ideji da izbjeglice u Njemačkoj dobiju dozovlu za rad, naglasivši da se to odnosi samo na ljude koji su već u zemlji. – Postoje rezerve prema tome i, naravno, potpuno je jasno da moramo bolje da kontrolišemo ko ulazi u zemlju, kao i da oni koji nemaju pravo da ostanu moraju brzo da se vrate. To je neupitno, rekao je. Instrumenti za to su zajednički sistem azila Evropske unije i bilateralni sporazumi o migraciji. – Ako neko već neko vrijeme živi ovdje, moto bi trebalo da bude – izlaz iz sistema socijalnog staranja, na posao, da izbjeglice mogu samostalno da se izdržavaju i doprinesu zajednic. Konkretno, trebalo bi da izmijenimo odredbu o dozvoli za rad, da ljudi koji već duže rade ovdje to mogu da nastave, i da poslodavci ne moraju da traže nove radnike, rekao je Habeck.
Naftni div Shell koristi Fortnite kako bi promovirao svoje premium gorivo
Marx.ba Naftna kompanija Shell lansirala je novu kampanju “Shell Ultimate Road Trips” putem popularne Epicove videoigre Fortnite. Za potrebe promocije angažirali su nekoliko popularnih YouTubera, TikTokera i kao i gamera na streaming servisu Twitch, te platili sponzorirane članke na popularnom gaming portalu IGN. Kako bi se pristupilo Shell-ovoj virtualnoj mapi – sve što je potrebno jest ubaciti sljedeći kod u Fortnite: 0314-6322-8548. Iz Shella poručuju kako najuspješniji igrači mogu osigurati bogate nagrade, e-kupone kao i osvojiti “putovanje iz svojih snova”. Unatoč očito izdašnoj marketinškoj kampanji, igrači čini se nisu previše blagonaklono dočekali Shellovo pojavljivanje u Fortniteu. – Da, sve što nam je potrebno u Fortniteu jest benzin, komentirao je ironično jedan Fortnite igrač.
Održan šesti Smart City Forum: Digitalizacija više nije upitna već je nešto u šta se mora ići
Marx.ba Digitalna transformacija igra veliku ulogu u životu svih nas, stoga je neophodno napraviti tu promjenu u svim sferama društva kako bismo unaprijediti način na koji radimo i živimo. Jedna je ovo od poruka koje su poslane sa 6. po redu Smart City Foruma, koji je održan u prostorijama IT kompanije Ministry of Programing. Na Forumu su predstavljeni pozitivni primjeri gradova i opština koji su do sada prošli određeni put ka digitalnoj transformaciji, a predstavljena su i njihova iskustva i benefiti koje su dobili digitalizacijom određenih procesa. – Smart City je grad koji najefikasnije koristi sve resurse kojima raspolaže da bi postigao bolji kvalitet života za svoje građane. Međutim, ukoliko ne postavite dobro svoju viziju i strategiju, sve aktivnosti koje radite su onda besmislene. Imamo pozitivne primjere kao što su Prijedor, Tešanj, Trebinje i drugi koji rade odlične stvari, a krajnji cilj cijelog projekta je da uključimo građane u sve što radimo, jer sve to se i radi zbog njih, kako bismo im olakšali i pomogli“, kazao je Tarik Hamzić, potpredsjednik operacija kompanije Ministry of Programing. Amira Omanović, projekt menadžerica GIZ-a, istakla je kako projekt traje već tri godine, te kako je u tom periodu u 5 lokalnih samouprava uveden neki vid digitaizacije. Partneri projekta, kompanije Lanaco i DVC Solutions, Bit Alijansa i GIZ, pomogli su lokalnim samoupravama u cijelom ovom procesu, urađene su analize i planovi, a svih 5 lokalnih samouprava usvojile su akcione planove. – Važan segment na kojem smo radili jeste sigurnost podataka građana, kako ne bi postojala mogućnost njihove zloupotrebe ni na koji način, a radili smo i na tome kako da se statistički ti podaci koriste za dalji razvoj. Sada privodimo kraju Smart City vodič, u kojem nam je cilj da podijelimo dosadašnja iskustva koja će, vjerujemo, pomoći i drugima kada krenu u ovaj proces, istakla je Omanović. Muhamed Mujkić, eksterni ekspert Bit Alijanse, govorio je o važnosti zaštite podataka građana, a Andreja Gluščević, iz UNDP-ja Srbija, na konkretnim primjerima iz Srbije je prikazala koliko je važno imati strateški pristup, ali i definisanje načina na koji će se upravljati podacima. – Ako ne koristimo potencijal podataka onda ništa nećemo dobiti. Pametni grad je pametno donošenje odluka i korištenje podataka u pametne svrhe, a servisi moraju da se prave tako da ih svi znaju koristiti, kazala je Gluščević. Kompanija Lanaco radi na projektima implementacije Smart City rješenja u zemlji i regionu, a GoParking sistem je, kako je istakla Ana Lojić, poslovni analitičar Smart City programa, nastao iz realne potrebe gradova da olakšaju svojim građanima ali i posjetiocima, pronalaženje i korištenje parking prostora na nivou grada. Lojić je istakla i kako su se potrudili da aplikacija bude prihvatljiva krajnjim korisnicima, da je lako mogu koristiti svi, te da njenim korištenjem ostvaruju brojne prednosti, ali i uštede. Jedan od pozitivnih primjera digitalne transformacije je Grad Prijedor. – Uveli smo sistem koji smo nazvali e-dokument, gdje se prati kompletna dokumentacija unutar gradske uprave, od podnošenja nekog zahtjeva do njegovog arhiviranja. Nakon što se uvođenje e-dokumenta pokazalo dobro, prebacili smo tu i sve svoje servise, nakon čega smo radili i na svojoj web stranici. Htjeli smo omogućiti našim građanima da mogu sa nama komunicirati digitalnim putem i postavili smo još nekoliko servisa, kao što su “Pitajte gradonačelnika”, “Virtuelni matičar” i drugi. Dakle, građani sada mogu podnijeti online zahtjev gradskoj upravi, sve potrebne dokumente skenirati ili uslikati i već ujutru će taj zahtjev biti na stolu službenika. Ono što je značajno jeste da građanin u svakom trenutku može pratiti dokle se došlo s njegovim zahtjevom, kazala je Admira Kličić, iz Gradske uprave Prijedora. U ovom gradu implementiran je i projekt pametni parking, kao i u Mostaru i u Zenici, a Ivan Barbarić, direktor JP Mostar parking, ukazao je na činjenicu kako se u Mostaru nikada ranije nije plaćao parking i kako je početak naplate izazvao velike reakcije građana. – Naša implementacija GoParking sistema je počela ove godine zahvaljujući saradnji koju smo ostvarili sa kompanijom Lanaco. Ovo je samo početak jer želimo pratiti pozitivni primjer Prijedora i imamo cilj da i mi idemo sa daljom digitalizacijom jer nam ništa drugo i ne preostaje, kazao je Barbarić. Direktor preduzeća Parking servis iz Zenice Armin Kurtagić potvdio je kako je zahvaljujući ovom projektu po prvi put u Zenici moguće online plaćanje parkinga, a da su ovaj vid plaćanja građani odlično prihvatili potvrdio je Barbarić koji je kazao kako je u Mostaru primijetan rast plaćanja putem online kanala. Digitalizacija više nije upitna već je nešto u šta se mora ići. Veliki je još posao i pred pomenutim lokalnim zajednicama, ali i pred onima koje još uvijek nisu ušle u proces digitalizacije jer će kad tad morati. Ovaj Smart City Forum pružio je priliku za međusobno povezivanje s ciljem dijeljenja pozitivnih praksi i iskustava. Smart City Forum ofromljen je prije nešto više od dvije godine na inicijativu Bit Alijanse, krovnog udruženja IT kompanija u BiH, a mjesto je okupljanja i interakcije između svih aktera važnih za razvoj koncepta pametnih gradova. Zadatak Foruma je stvaranje partnerstava koja će doprinijeti uspješnoj implementaciji procesa digitalne transformacije lokalnih samouprava i drugih aktera koji se odlučuju za ovaj proces u BiH.
Ko je Claudia Goldin: Tek treća žena koja je osvojila Nobela za ekonomiju
Marx.ba Američka ekonomska historičarka Claudia Goldin osvojila je Nobelovu nagradu za ekonomiju 2023. za svoj rad na istraživanju nejednakosti plaća između muškaraca i žena, objavila je Kraljevska švedska akademija nauka. Prestižna nagrada, službeno poznata kao “Nagrada Sveriges Riksbank”‘” za ekonomske nauke u sjećanje na Alfreda Nobela, posljednja je u nizu ovogodišnjih Nobelovih nagrada i vrijedi 11 miliona švedskih kruna, ili gotovo milion dolara. Ovogodišnja laureatkinja za ekonomske nauke, Claudia Goldin, pružila je prvi sveobuhvatan prikaz o dohotku žena i sudjelovanja na tržištu rada kroz stoljeća – objavilo je tijelo koje dodjeljuje nagradu. Njeno istraživanje otkriva uzroke promjena, kao i glavne izvore preostalog rodnog jaza. Goldin, koja je 1990. postala prva žena zaposlena na odjelu za ekonomiju na Harvardu, tek je treća žena koja je dobila Nobelovu nagradu za ekonomiju. Bila je iznenađena i jako, jako sretna – rekao je Hans Ellegren, glavni sekretar Kraljevske švedske akademije nauka. Knjiga Claudije Goldin iz 1990. “Razumijevanje rodnog jaza: ekonomska histotija američkih žena” bila je jako utjecajno štivo o ispitivanju korijena nejednakosti plaća između žena i muškaraca. Ona je također pratila studije o utjecaju kontracepcijskih pilula na karijeru žena te kako odluke o braku utječu na karijeru. Uz to, bavila se i kako na posao žena utječe promjena prezimena nakon udaje. – Otkrića Claudije Goldin imaju velike društvene implikacije. Konačno razumijemo problem i ako ga nazovemo pravim imenom, moći ćemo utrti bolji put naprijed, rekla je Randi Hjalmarsson, članica odbora za ekonomsku nagradu. Iako je u većem dijelu svijeta nezakonito da poslodavci vrše diskriminaciju na temelju spola, žene se još uvijek suočavaju sa značajnim manjkom plaća u usporedbi s muškarcima. U Sjedinjenim Američkim Državama, žene su prošle godine u prosjeku uprihodile 82 posto onoga što su zaradili muškarci, prema analizi Pew Research Centera. S druge strane, u Evropi su u 2021. žene u prosjeku zarađivale 13 posto manje po satu od muškaraca, pokazuju podaci Evropske komisije. Claudijin rad otkrio je da iako je bilo napretka u smanjivanju jaza tokom proteklih desetljeća, malo je dokaza da će se on uskoro potpuno zaustaviti. Ona je jaz pripisala faktorima u rasponu od izravne diskriminacije do fenomena kao što je “pohlepan rad”, izraz koji je skovala za poslove koji se plaćaju nerazmjerno više po satu, kada neko radi duže ili ima manju kontrolu nad tim satima, što smatra ona, učinkovito kažnjava žene koje trebaju tražiti fleksibilnost u poslu. Nagrada za ekonomiju nije jedna od izvornih nagrada za nauku, književnost i mir stvorena u oporuci izumitelja dinamita i biznismena Alfreda Nobela, već kasniji dodatak koji je 1968. godine ustanovila i finansirala švedska centralna banka. Prva nagrada za ekonomiju dodijeljena je odmah sljedeće godine (1967.), a prošli dobitnici uključuju niz utjecajnih mislilaca i akademika poput Friedricha Augusta von Hayeka, Miltona Friedmana i, nedavno, američkog ekonomista Paula Krugmana. Prošle je godine trio američkih ekonomista, uključujući bivšeg čelnika Federalnih rezervi Bena Bernankea, osvojio nagradu za svoje istraživanje o tome kako reguliranje banaka i podupiranje propalih zajmodavaca javnom gotovinom može spriječiti još dublju ekonomsku krizu, poput Velike depresije 1930-ih. Kao i kod drugih Nobelovih nagrada, velika većina nagrada za ekonomiju otišla je u ruke muškaraca. Samo su dvije žene ranije dobile jedan – Elinor Ostrom 2009. i Esther Duflo desetljeće kasnije.
Na udaru i izraelska valuta: Hitne mjere u pokušaju da se spasi pad
Marx.ba Banka Izraela je objavila da će prodati do 30 milijardi dolara deviznih rezervi, kako bi podržala svoju domaću valutu – izraelski šekel. – Banka će raditi na tržištu u narednom periodu kako bi ublažila volatilnost kursa šekela i obezbijedila neophodnu likvidnost za dalje pravilno funkcionisanje tržišta, navodi se u saopštenju centralne banke te zemlje. Pored programa vrijednog 30 milijardi dolara, banka je dodala da će obezbijediti likvidnost tržištu kroz mehanizme SWAP na tržištu, vrijedne do 15 milijardi dolara. Izraelska valuta je nakon upada palestinskih militanata iz pokreta Hamas oslabila u odnosu na dolar i sada se nalazi na najnižem nivou u posllednjih sedam godina, prenosi CNBC. Podsjetimo, između Izraela i Hamasa vlada stalna napetost, ali stvar je kulminirala u subotu kada je napad militanata došao bez upozorenja. Hamas je ispalio stitine (možda i hiljade) raketa na Izrael dok su deseci boraca probili granicu i izvršili invaziju na izraelske zajednice, ubijajući desetke civila i zarobljavajući druge. Izrael je odmah pokrenuo zračne napade, rekavši da cilja militantne lokacije u Gazi. Na obje strane žrtve se broje u stotinama, a svijet poziva na smirivan je situacije, iako takav scenario baš u skoro vrijeme analitičari ne vide kao izvjestan.
Kriza je prošlost: Skočila prodaja luksuznih BMW i Mercedes automobila
Marx.ba Posljednji podaci ukazuju da je oporavak tržišta automobila ove godine zahvatio sve domene. Kada je u pitanju Evropa, to je primjetno čak i u podsegmentu posebno atraktivnih premijum sportskih automobila. Jedna marka se naročito istakla, ističe Motor1. U pitanju je BMW, čija je M divizija prodala čak 19.600 automobila u Evropi u prvoj polovini ove godine. To je rast od 58 posto. Ako se tome doda još 16.400 prodatih primjeraka u Americi, jasno je da u BMW-u zadovoljno trljaju ruke. Riječ je o “pravim” M modelima, a ne o onim sportskim verzijama regularnih modela, kao što je, na primjer, M340i. Tako je moćni SUV XM, koji je kao jedan od najskupljih i najtežih BMW-a, prodatu više od 1.000 primjeraka, kako u Evropi, tako i u SAD. U Mercedesu također mogu biti zadovoljni. AMG odjeljenje je ove godine zabilježilo prodaju od 13.700 vozila, što je plus od čak 57 posto. Najveći udio u prodaji imala je legendarna G-klasa, tačnije G63, koji čini četvrtinu AMG-ove prodaje.
Danas počinje skup Svjetske banke i MMF-a u Marakešu: Svi na jednom istom zadatku
Marx.ba Godišnji skup Svjetske banke (SB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) počinje danas u marokanskom gradu Marakešu i trajat će do 15. oktobra. Na ovom skupu će biti prisutni ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz više od 190 zemalja, a cilj okupljanja je, prema riječima direktorke MMF-a Kristaline Georgieve, “gradnja mostova ka budućem održivom i inkluzivnom rastu”. Na sastancima će se razmatrati globalni izazovi, šta je potrebno da se okonča siromaštvo na planeti, koja su rješenja za zemlje u razvoju, kako podsticati otvaranje novih radnih mjesta, digitalnu infrastrukturu i aktivnosti u borbi protiv klimatskih promjena. Učestvuju guverneri centralnih banka, ministri, rukovodioci privatnog sektora, predstavnicima civilnog društva, omladinski lideri, predstavnici akademske zajednice… Očekuje se da će konferencija okupiti više od 10.000 ljudi. Kako se navodi na sajtu Svjetske banke, u najvažnije događaje ovog skupa spadaju konferencija za štampu Svjetske banke, koja će biti održana 11. oktobra, kao i konferencija MMF-a dan kasnije. Sastanak Odbora za razvoj MMF će se održati 12. oktobra, a plenarna sjednica skupa u petak, 13. oktobra. Međunarodni monetarni i finansijski komitet (IMFC) će održati sastanak u subotu 14. oktobra. Prisutnima će se obratiti predsjednik Svetske banke Adžaj Banga, direktorka MMF Kristalina Georgieva, direktorka UNICEF Ketrin Rasel, marokanska ministarka za energetsku tranziciju i održivi razvoj Lejla Benali, kao i mnogi drugi zvaničnici. Svjetska banka i MMF donijeli su odluku da zajedno sa marokanskim vlastima u toj zemlji, koju je pogodio zemljotres 8. septembra, održi ranije planirani godišnji skup u Marakešu, od 9. do 15. oktobra. – Od razornog zemljotresa u Maroku 8. septembra, Svjetska banka i MMF radili su u bliskoj saradnji sa marokanskim vlastima i timom eksperata kako bi temeljno procijenili kapacitete Marakeša da bude domacin godišnjih sastanaka 2023,, saopštio je ranije MMF. Saopštenje su zajedno potpisali čelnici Svjetske banke i MMF-a, kao i ministarka ekonomije i finansija Kraljevine Maroko Nadia Fettah Alaoui. Kako je navedeno, procijenjeno je da planirani sastanci u okviru godišnjeg skupa u Marakešu neće poremetiti vitalne napore za pomoc i rekonstrukciju, kao i da se može osigurati bezbjednost učesnika.
Hoćemo li se ikada riješiti papira: Digitalizira se sve, ali on će opstati
Marx.ba Već desetljećima čitamo, pišemo i brišemo na zaslonima računara, pametnih telefona i tableta. Nebrojene količine podataka prebačene su u digitalni oblik. Usprkos tome, i dalje ne možemo bez njegovog veličanstva – običnog komada papira, piše Tportal. Može se to objasniti navikom, ali u nekim slučajevima postoje jaki razlozi za korištenje papira – uključujući estetski, funkcionalni, pa čak i sigurnosni aspekt. Naučna studija objavljena 2021. pokazala je povećanu aktivnost mozga povezanu s pamćenjem informacija nakon što su zapisane rukom, za razliku od pohranjivanja na pametni telefon ili tablet, izvještava BBC. Istraživanje se temeljilo na eksperimentima koji su uključivali malu grupu studenata i diplomanata u Japanu, iako autori nisu istražili dugoročan učinak pisanja po papiru na učenje. – Postoji velika razlika između informacija prikazanih na papiru i onih na ekranu, kaže Richard Harper, stručnjak za interakcije između ljudi i računara na Univerzitetu Lancaster. Harper i njegova kolegica Abigail Sellen, kognitivna i računarsak naučnica koja sada radi u Microsoftu, objavili su u “‘”The Myth of the Paperless Office”‘” razloge zbog kojih je papir ostao tako važan u mnogim poslovnim organizacijama. – Um bolje shvaća razrađene, složene, duboke argumente koji se protežu preko nekoliko stranica papira, tvrdi Harper, napominjući da kada trebate reći nešto posebno nijansirano i razrađeno, stavljanje toga na papir može biti dobra ideja. Mnoge velike organizacije pokušavaju prijeći u velikoj mjeri ili isključivo na digitalni oblik, ali u tome nailaze na prepreke. Američka vlada trebala bi prestati koristiti papir, ali to traje duže od očekivanog. Prošle godine Nacionalna uprava za arhive i dokumentaciju otkrila je da trećina razgranate savezne vlade još uvijek nije usvojila e-dokumente i zbog toga je rok za digitalizaciju produžen do 30. juna 2024. godine. Papir također igra važnu ulogu u državnim obavještajnim službama. U Velikoj Britaniji, naprimjer, vladina obavještajna agencija GCHQ čuva hiljade tajnih papirnatih dosjea o svom osoblju u trezoru u podrumu, a sigurnosna služba MI5 na svojoj web stranici navodi: “Papirnati dosjei i dalje su nam važni”. Ruska Federalna služba osiguranja (FSO), direktno zadužena za sigurnost predsjednika, vratila se korištenju pisaćih strojeva 2013. godine, navodno da bi spriječila curenje informacija. Logistička industrija dugo se oslanjala na papirologiju za dokumentiranje tranzita robe. Iako se to počinje mijenjati, teško je dokinuti papirnate zapise u ovom sektoru, kažu poznavatelji te industrije. Zdravstvena industrija također se historijski oslanjala na papir. Od recepata do bolničke dokumentacije, papir se zadržao i u 21. stoljeću. Čak i kada bolnice pređu na digitalni oblik čuvanja podataka, suočavaju se s teretom pohranjivanja papirnatih dokumenata koji se odnose na skrb o bivšim pacijentima. U Evropskoj uniji 11 zemalja još uvijek koristi papir za medicinske recepte umjesto digitalnih sistema. U SAD-u papir tvrdoglavo ostaje u upotrebi u nekim dijelovima zdravstvenog sistema unatoč pokušajima modernizacije – utvrđeno je da 96 posto bolnica i 78 posto ljekara koristi elektronske zdravstvene kartone u 2021. godini. Papir se i dalje smatra rezervnim medijem kad god zakažu elektronski sistemi. Nakon kibernetičkog napada na malu zajednicu na Aljasci 2018., općinsko osoblje brzo se prebacilo na papirnate obrasce i pisaće mašine kada su im računri “skinuti” s mreže, piše BBC. Čak i Wikipedia, gigantska internetska enciklopedija koju neprestano ažuriraju i uređuju ljudi širom svijeta, ima plan za hitne slučajeve zvani “Politika upravljanja događajima na terminalu”. Više u šali se sugerira da bi tokom nekog apokaliptičnog događaja milioni urednika Wikipedije navodno imali zadatak prepisati njen sadržaj na papir kako bi se sačuvao za pokoljenja. Možda i nije toliko iznenađujuće to da u epizodi “The Disease” “Zvjezdanih staza: Voyager” kapetanica Kathryn Janeway podsjeća jednog od članova svoje posade da je priručnik Zvjezdane flote o osobnim odnosima debeo tri centimetra. Komentar jasno sugerira da će čak i 2375. godine papir biti u upotrebi. Oskar Lingqvist, stručni konzultant za drvni sektor u McKinseyju, sjeća se gomile prezentacijskih materijala od 100 stranica koje su on i kolege nekad nosili na sastanke s klijentima. – To je segment upotrebe papira, za koji bih rekao da je gotovo nestao. Ali dok se riješimo zadnjeg ispisanog računa ili obrasca proći će još puno vremena, uvjeren je Lingqvist. No opći trend je jasan – upotreba papira je u padu, s time da se taj trend ubrzao izbijanjem pandemije covida. Trenutno ta stopa ponovo usporava i vjerovatno će se, smatra Lingqvist, vratiti na prosječni godišnji pad od oko pet posto. Danas se štampa puno manje novina i časopisa nego prije samo desetljeće ili dva, što je jedan od glavnih faktora. Porast rada od kuće i korporativne inicijative za održivost usmjerene na smanjenje potrošnje papira također igraju važnu ulogu u tome. Ali istraživanje McKinseyja također otkriva da cvjetaju druge vrste negrafičkog papira, posebno kartonska ambalaža. Podaci pokazuju da se proizvodnja ove vrste papira u Evropi gotovo udvostručila između 2000. i 2020. godine. U Kini se u istom razdoblju otprilike učetverostručila. Procvat kupovine putem interneta povezan s izolacijom zbog covida jedan je od glavnih razloga. – Ambalaža za hranu, ambalaža za e-trgovinu i svileni papir – te vrste papira sve su traženije, kaže Alice Palmer, konzultantica za industriju šumarstva iz Kanade. – Oslanjanje na papir kao jednokratni medij za prijenos hrane ili robe je problematičan, upozorava Sergio Baffoni iz Environmental Paper Networka (EPN), svjetske organizacije koja traži da industrija celuloze i papira bude što održivija. EPN izvještava da se svake godine posječe tri milijarde stabala samo da bi se zadovoljila potražnja za ambalažom. – To je suludo, ističe Baffoni. U Velikoj Britaniji i SAD-u otprilike trećina ambalažnog otpada od papira i kartona nije reciklirana. Baffoni kaže da je karton jeftin materijal za pakovanje samo zato što mu je prava cijena – za ekosustave i sposobnost našeg planeta da izdvaja ugljik putem fotosinteze drveća – skrivena. Uvjeren je da bi bilo bolje koristiti plastičnu ambalažu jer se nju može upotrijebiti više puta, za razliku od one jednokratne kartonske. Očigledno papir nikada neće potpuno izaći iz mode. Ali s obzirom na to da smo u samo 60 godina posjekli šumsko područje veće od otoka Bornea (800.000 kvadratnih kilometara), mnogi tvrde da je nerazumno sjeći stabla radi nekoliko listova papira. Drugi opet tvrde da je vrijednost