U Sarajevu se održava Međunarodna konferencija logistike: BiH ima šansu da bude centar
N. D. U organizaciji Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH danas se u Sarajevu održava Međunarodna konferencija logistike u Bosni i Hercegovini. Više stotina gostiju koji su zainteresirani za ovu itekako bitnu temu našlo se na konferenciji koja treba ukazati na put kojim bi na ovom planu trebala ići naša zemlja, obzirom da je jasno kako BiH ima šansu da bude logistički centar regije, a i šire. Ahmet Egrlić, potpredsjednik VTK/STK BiH, kao predstavnik organizatora i jedan do zaslužnijih za pokretanje ovakve konferencije naglasio je na čemu, kada se radi o ovoj oblasti, radi institucija na čijem je čelu. Između ostalog, govorio je i pokušajima da se uvede bar jedan novi granični prijelaz iz BiH prema Evropskoj uniji, ali i o drugim važnim temama kada se govori o logistici. – Moramo uvezivati regionalne logističare. Logistika je ključna. Svi znamo da za podizanje konkurentnosti nije važna samo cijena, nije važan samo kvalitet, nego i da su rokovi isporuke, kvalitetna isporuka, kvalitetno njegovanje robe i skladištenje, naglasio je Erlić. Marinko Čavara, predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne Skupštine BIH, rekao je da mu je jako drago da je na ovakvom događaju i da je ovakav događaj organiziran, jer kako je rekao to je jedan do važnijih aspekata države BiH. – Vidjeli smo kako je sve izgledalo u vrijeme pandemije, kako je bilo teško neke stvari nabaviti, pa onda možemo biti svjesni kaliko je logistika važan aspekt, poručio je. Edin Forto, ministar komunikacija i prometa BiH je istakao kako je dosta toga na državi. – Čast mi je biti ovdje sa mislim 280 privrednih subjekata i u privatnom sektoru se najbolje osjećam. Moram reći da država nije odradila svij dio posla u putničko-logističkom sektoru. Putni koridor 5C nije završen, željeznički koridor nije završen, ali to će biti prioritet u narednom perodu, poručio je Forto. O značaju logistike za BiH uoči konferencije govorio je i prof.dr.sc. Milorad Kilibarda, iz Saobraćajnog fakulteta Beograd. – Zadovoljstvo mi je da sam ovdje sa vama. Logistika je ključna za privredni razvoj, tražišno povezivanje i BiH mora ojačati svoje kapacitete, putne i željezničke infrastrukture. Tu treba stvari pomjeriti naprijed i u pogledu regulative prekoraničnih i carinskih procedura, rekao je Kilibarda.
Prijem povodom godišnjice nezavisnosti Indonezije: Sve snažniji bilateralni odnosi s BiH
Marx.ba U drugom kvartalu 2023. ekonomski rast Indonezije dostigao je 5,17 posto, BDP Indonezije dostigao je 4.580 američkih dolara, a inflacija u Indoneziji je takođe nastavila trend pada na samo 3,08 posto, rekao je ambasador Roem Kono, izvanredni i opunomoćeni ambasador Republike Indonezije za Bosnu i Hercegovinu, u svom obraćanju na diplomatskom prijemu povodom 78. godišnjice nezavisnosti Indonezije i 29 godina bilateralnih odnosa Indonezije i BiH koji je održan u Sarajevu, u srijedu, 6. septembra 2023. godine. Ambasador Roem Kono je naglasio da različita dostignuća pokazuju napredak Indonezije koja je sve konkurentnija i koja je čak uspjela da uđe u red zemalja sa srednjim dohotkom. Nadalje, ambasador Roem Kono rekao je da je Indonezija u procesu preseljenja novog glavnog grada koji se fokusira na održivi razvoj sa sofisticiranim sistemom transporta i upravljanja otpadom. S druge strane, ambasador Roem Kono je također istaknuo sve snažnije bilateralne odnose Indonezije i BiH. Ukupna trgovina u junu 2023. godine pokazala je povećanje od 19 posto. Izvoz Indonezije u BiH porastao je za 130%, dok je izvoz BiH u Indoneziju također pokazao porast od više od 100%. U međuvremenu, posjete stanovnika BiH Indoneziji zabilježile su porast do 409%. Ovi podaci su dovoljni da promovišu obećavajući potencijal ekonomske saradnje te poslovnog svijeta dvije zemlje. Jačanje bilateralnih odnosa može se vidjeti i u razmjeni posjeta visokih zvaničnika dvije zemlje. Ministrica vanjskih poslova BiH je 2022. godine posjetila Indoneziju i potpisala Memorandum o sporazumu o političkim konsultacijama sa ministrom vanjskih poslova Indonezije. Sporazum treba da bude jak temelj za povećanje bilateralne saradnje u različitim oblastima. U svom obraćanju, ambasador Roem Kono je također ponovio da je „Republika Indonezija od početka nezavisnosti uvijek razvijala slobodnu i aktivnu vanjsku politiku, jer Indonezija želi igrati glavnu ulogu u globalnim pitanjima i doprinijeti nastavku izgradnje boljeg svjetski poredak”.
Poletio “Mjesečev snajper”: Japan želi postati peta zemlja na Mjesecu
Marx.ba. Japan je u četvrtak lansirao svoju svemirsku letjelicu za istraživanje Mjeseca SLIM na domaćoj raketi H-IIA, otvarajući put da postane peta zemlja na svijetu koja će sletjeti na Mjesec početkom sljedeće godine. Japanska agencija za istraživanje svemira (JAXA) priopćila je da je raketa poletjela iz svemirskog centra Tanegashima u južnom Japanu prema planu i uspješno u svemir ponijela Pametan lender za istraživanje Mjeseca (SLIM). Nepovoljno vrijeme dovelo je do tri odgode lansiranja prošlog mjeseca. Nazvan “Mjesečev snajper”, Japan ima za cilj spustiti SLIM unutar 100 metara od svoje mete na površini Mjeseca. Očekuje se da će misija vrijedna 100 milijuna dolara sletjeti na Mjesec do febrauara. Lansiranje je uslijedilo dvije sedmice nakon što je Indija postala četvrta nacija koja je uspješno spustila svemirsku letjelicu na Mjesec sa svojom misijom Chandrayaan-3 na neistraženi južni Mjesečev pol. Dva ranija japanska pokušaja slijetanja na Mjesec propala su prošle godine. JAXA je izgubila kontakt s lenderom OMOTENASHI i odustala od pokušaja slijetanja u nopvembru. Hakuto-R Mission 1 lender, koji je napravio japanski startup ispace, srušio se u aprilu dok se pokušavao spustiti na površinu Mjeseca. Raketa H-IIA u četvrtak također nosi satelit X-Ray Imaging and Spectroscopy Mission (XRISM), zajednički projekt JAXA-e, NASA-e i Evropske svemirske agencije. Raketu je proizvela kompanija Mitsubishi, koja je i upravljala lansiranjem. Riječ je o 47. raketi H-IIA koju je Japan lansirao od 2001. godine, sa stopom uspješnosti blizu 98 posto. JAXA je suspendirala lansiranje H-IIA sa SLIM-om na nekoliko mjeseci dok je istraživala neuspjeh svoje nove rakete H3 tokom njenog debija u martu. Japan planira poslati astronaute na Mjesec do kraja 2020-ih.
Novi potez VTK BiH: Podrška malim i srednjim preduzećima
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine predstavila je novi portal, koji je podstranica postojeće stranice www.komorabih.ba. Na portalu se nalaze sve informacije potrebne za podršku malim i srednjim preduzećima u internacionalizaciji njihovog poslovanja, a realizovan je u okviru projekta „Unapređivanje informacione podrške za internacionalizaciju MSP-a“, kao nastavak postojeće aktivnosti VTK/STK BiH na području podrške internacionalizaciji MSP iz Bosne i Hercegovine. – Rezultat ove naše projektne aktivnosti je nova podstranica Internacionalizacija MSP na portalu Komore, čime smo na jednom mjestu objedinili sve značajne informacije za kompanije koje žele internacionalizovati svoje poslovanje, kazao je Amir Hujić, načelnik Odjeljenja za EU i projekte VTK/STK BiH. – Također, približit ćemo im izvore finansiranja EU i omogućiti im poslovno povezivanje i korištenje alata specijalizovanih za podršku internacionalizaciji njihovog poslovanja. Pored navedenog, kompanije će na brz i jednostavan način imati pristup informacijama o propisima, zakonskim regulativama vezanim za uvoz/izvoz roba i usluga, kao i podacima o vanjskotrgovinskoj razmjeni po tržištima i robama, dodao je Hujić. Enes Ališković, direktor Agencije za promociju izvoza VTK/STK BiH, je kazao da se preporukom iz Izvještaja o implementaciji Akta o malom biznisu, koji se odnosi na dimenziju 10 (Internacionalizacija MSP), preporučuje uspostavljanje namjenskog centralizovanog portala za promociju izvoza, a sve u okviru izrade strateških smjernica za podršku razvoju MSP u Bosni i Hercegovini. Tema projekta „Unapređenje informacione podrške za internacionalizaciju MSP“ je usklađena sa preporukama Akta o malom biznisu i Indeksa politika MSP 2022 (dimenzija 10) i određena je kao prioritet u saradnji sa Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Ovaj projekat je podržan u okviru projekta „Napredna implementacija Akta o malom biznisu u BiH2EU – SBA u BiH2EU“ koji implementira Eda – Agencija za razvoj preduzeća u saradnji sa Sarajevskom regionalnom razvojnom agencijom SERDA, a finansira Švedska.
Bosnu i Hercegovinu tokom jula najviše posjećivali Saudijci, najduže se zadržavali Albanci
FENA Bosnu i Hercegovinu je u julu 2023. godine posjetilo 206.365 turista, što je više za 24,2 posto u odnosu na juni ove godine i za 16,7 posto više u odnosu na juli 2022. godine. Turisti su u julu 2023. ostvarili 466.518 noćenja, što je više za 39,9 posto u odnosu na juni 2023. i za 13,5 posto više u odnosu na juli 2022. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 27,1 posto, dok je 72,9 posto učešće stranih turista. Broj noćenja domaćih turista veći je za 15,1 posto u odnosu na juni 2023. i manji za 4,6 posto u odnosu na juli 2022. godine. Broj noćenja stranih turista veći je za 52,2 posto u odnosu na juni 2023. i veći za 22,1 posto u odnosu na juli 2022. godine. U strukturi noćenja stranih turista u julu 2023. najviše noćenja ostvarili su turisti iz Saudijske Arabije (10,4 posto), Turske (9,3 posto), Srbije (7,9 posto), Hrvatske (6,1posto), Ujedinjenih Arapskih Emirata (5,7 posto), Njemačke (4,6 posto), Kuvajta i Slovenije (po 3,7 posto), i Poljske i SAD-a (po 3,6 posto), što je ukupno 58,6 posto.Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 41,4 posto noćenja, podaci su Agencije za statistiku BiH. Što se tiče dužine boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu su turisti iz Albanije sa 4,9 noći, Kuvajta i Irana sa po 3,9 noći, Egipta 3,5, Francuske 3,4, Katara 3,3, Ujedinjenih Arapskih Emirata 3,2 i Portugala i Crne Gore sa po tri noćenja u prosjeku. Turistima je u julu 2023. u Bosni i Hercegovini bilo na raspolaganju 20.021 soba, apartman i mjesto za kampiranje, što je za 1 posto više u odnosu na juli 2022. i 44.439 raspoloživih kreveta što je više za 1 posto u odnosu na isti mjesec 2022. godine. U julu 2023. u okviru djelatnosti – Hoteli i sličan smještaj turistima je bilo na raspolaganju ukupno 18.147 soba i apartmana što je za 1 posto više u odnosu na juli 2022. i 38.326 kreveta što je za 1 posto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Neto stopa iskorištenosti soba u julu 2023. iznosila je 43,1 posto, a stalnih kreveta 39,3 posto, dok je u julu 2022. stopa iskorištenosti soba iznosila 37,2 posto, a stalnih kreveta 32,8 posto. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 92,9 posto.
Evropska centralna banka: Potrošači očekuju da će plaće rasti sporije od inflacije
Mrax.ba Potrošači u eurozoni očekuju da će cijene do idućeg ljeta porasti više od tri posto, a nominalne plaće tek nešto više od jedan posto, pokazalo je mjesečno istraživanje Evropske centralne banke. Idućeg ljeta inflacija bi trebala iznositi 3.4 posto, procijenili su potrošači, što znači da su njihova očekivanja nepromijenjena u odnosu na anketu iz prethodnog mjeseca. Za tri godine stopa inflacije iznosit će 2.3 posto, prognoziraju, podigavši procjenu iz prethodnog mjeseca za 0.1 postotni bod. Anketa pokazuje da se inflacija u eurozoni, po procjeni potrošača, ni za tri godine neće spustiti na ciljani nivo Evropske centralne banke od dva posto. Nominalne plaće trebale bi pak po potrošačima u idućih 12 mjeseci porasti za 1.1 posto, neznatno slabije no što su bili procijenili u junskoj anketi. Nominalna potrošnja trebala bi se povećati za 3.4 posto, u skladu s procjenom iz juna. Stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosit će idućeg ljeta 11.0 posto, procjenjuju, što bi značilo da bi se trebala više-manje zadržati na sada percipiranom nivou. Tromjesečni podaci pokazuju pak da su šanse za pronalaženje posla u iduća tri mjeseca po ocjeni nezaposlenih ispitanika pale na 22.9 posto, s 26.6 posto u travnju, tvrdi Evropska centralna banka.
Vrijednost Podravke dosegla 996,8 miliona eura
Š.M. Cijena dionice Podravke rapidno raste, potiskujući cijeli tržišni indeks CROBEX prema višim vrijednostima. Nakon što je porasla za 5,8% u petak, dionica Podravke dodatno je ojačala jučer za gotovo 8,5%. Na kraju dana, cijena se zaustavila na rekordnih 140 eura, čime je ukupna tržišna vrijednost kompanije dosegnula 996,8 miliona eura. Ipak, značajnija pažnja financijske javnosti privučena je pojačanom likvidnošću. Konkretno, jučer je na Zagrebačkoj burzi za dionicom Podravke ostvaren promet od 1,45 miliona eura, uslijed čega se istaknula još veća aktivnost u odnosu na petak, kada je promet iznosio malo više od milion eura. Tako visok obim trgovine Podravke ove godine nije bilježen. Analizirajući duži vremenski okvir prometa pokazuje da je zadnji put ova kompanija postigla ovu razinu likvidnosti na burzi 2. novembra prošle godine, kada je ostvaren promet od tadašnjih 10 miliona kuna, odnosno 1,3 miliona eura. Ovaj porast likvidnosti i rast cijene potaknuli su Zagrebačku burzu da zatraži od Podravke izjašnjenje o postojanju eventualnih nepoznatih okolnosti javnosti koje bi mogle utjecati na ovako intenzivnu trgovinu. Koprivnička kompanija je odgovorila kako nisu svjesni novih činjenica ili događaja koji bi mogli rezultirati informacijama od posebnog značaja, a koje nisu dostupne široj javnosti ili koje nisu već ranije priopćene Zagrebačkoj burzi.
Na Sarajevskoj berzi danas promet iznosio 1.095.362,70 KM
Na trgovanju na Sarajevskoj berzi danas je ostvaren ukupan promet od 1.095.362,70 KM. U sklopu 11 transakcija ukupno je prometovano 11.602 vrijednosna papira. Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 801,08 poena. Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 7,24 indeksnih poena na 993,47 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,73 posto. Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 2,56 indeksnih poena na 1.747,97 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,15 posto. Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 71,83 indeksnih poena na 10.946,15 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,66 % Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je pala za 5,81 indeksni poen na 16.836,70 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,03 posto. Na Kotaciji nije bilo zaključenih transakcija. Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 26.492,30 KM; u sklopu 8 transakcija prometovano je 1.346 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta BH TELECOM DD SARAJEVO (simbol BHTSR ) u iznosu od 14.752,30 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 13,12 KM. Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet od 1.068.870,40 KM; u sklopu 3 transakcije prometovano je 10.256 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta PRIVREDNA BANKA SARAJEVO DD SARAJEVO (simbol BORBRK3 ) u iznosu od 1.047.171,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 113,00 KM. Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine. Dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO (simbol: JPESR) od 5,38 posto i dostigle su cijenu od 13,70 KM, dok je dnevni pad registrirao BH TELECOM DD SARAJEVO (simbol: BHTSR) od 0,94 posto sa cijenom od 13,12 KM, saopćila je Sarajevska berza.
Inina finansijska pozicija ostaje stabilna unatoč izazovima
Ova 2023. godina nastavlja u smjeru stabilizacije cijene nafte i oštrog pada cijene plina u drugom polugodištu, u usporedbi s istim razdobljem 2022. godine. Prosječna ostvarena cijena ugljikovodika smanjena je za 23 %, što je zajedno s okruženjem smanjenih cijena umanjilo rezultat. Nakon 2022. godine, koja je bila iznimna godina za cjelokupnu naftnu i plinsku industriju, u prvoj polovici 2023. došlo je do ublažavanja cjenovnih šokova, pri čemu je INA ostvarila EBIDTA u iznosu od 183 miliona eura. U skladu sa smanjenim cijenama, EBITDA Istraživanja i proizvodnje smanjena je za 22 %, pri čemu i dalje ostaje na razmjerno snažnoj razini od 214 milijuna eura za prvo polugodište 2023. Prirodni pad proizvodnje iznosio je samo 3 %, što je dobar rezultat uzimajući u obzir starost portfelja. Usporavanje očekivanog prirodnog pada proizvodnje rezultat je uglavnom doprinosa proizvodnje iz podmorja i povećane proizvodnje u Egiptu uslijed novo izbušenih bušotina. Rezultat Rafinerija i marketinga uklj. usluge kupcima i maloprodaju ostaje pod negativnim utjecajem nepovoljnog okruženja marži, iako je prodaja na ključnim tržištima ostala snažna. Nakon dogradnje ključnih postojećih procesnih postrojenja projekta nadogradnje Rafinerija nafte Rijeka i privremene obustave rafinerijskih aktivnosti, proizvodnja je uspješno pokrenuta krajem travnja. Usprkos nastavku regulacije cijena goriva u Maloprodaji, snažan rast prodanih količina (22 % u usporedbi s prvim polugodištem 2022. godine) i povećanje marže negoriva djelomično je pomoglo ublažiti niži rezultat Rafinerija i marketinga. Aktivnosti ulaganja rezultirale su s uloženih 218 miliona eura, od čega je 85 miliona eura vezano za kupovinu 25,25 % udjela u OMV Slovenija d.o.o., čime se Inin udio povećava na 33 %. Nastavak Projekta nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka ostaje fokus kapitalnih ulaganja s 132 miliona eura. Financijska pozicija je i dalje stabilna uz neto dug gotovo nepromijenjen u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istraživanje i proizvodnja nafte i plina Niže cijene nafte i plina rezultirale su s 87,6 milijuna eura nižim prihodima. Proizvodnja je smanjena za 3,2 % u usporedbi s padom od 5,6 % 2022. godine u odnosu na 2021. u istom razdoblju, što je napredak s obzirom na zrelost Ininih naftnih i plinskih polja. Unatoč većem doprinosu s podmorja, potaknutom proizvodnjom polja Ika nakon obavljenog remonta, višom proizvodnjom na projektu Marica D, kao i većim doprinosom projekata dodatnog razvoja i optimizacije proizvodnog sustava na poljima Kučanci-Kapelna, Privlaka, Števkovica i Lipovljani, proizvodnja u Hrvatskoj je smanjena kao rezultat niže proizvodnje na poljima Ferdinandovac, Vučkovec, Stružec, Đeletovci, Ivanić i Žutica. Međunarodna proizvodnja je na razini očekivanja. Viša proizvodnja zabilježena u Egiptu, kao rezultat novo izbušenih bušotina na poljima Sidra, Ganna, Abrar te obavljenih remonata bušotina, djelomično je neutralizirana prodajom koncesije u Angoli i East Yidma u Egiptu. U prvom polugodištu, niža kapitalna ulaganja u odnosu na isto razdoblje 2022. rezultat su manjih aktivnosti na Sjevernom Jadranu. Glavne aktivnosti odnosile su se na istraživanje u Hrvatskoj (Drava-03 istražno područje: dovršeno je bušenje bušotine Veliki Rastovac-1, slijedi testiranje bušotine), aktivnosti u podmorju (u tijeku je ishođenje dozvola za bušenje bušotine Izabela-9, završen je proces napuštanja platforme Ivana D), aktivnosti na kopnu (u sklopu optimizacije proizvodnje obavljeno je 24 remonata bušotina i dovršeni su građevinski radovi na stanici Gola u sklopu plinskog projekta Somogy). Na koncesiji North Bahariya u Egiptu izbušeno je 14 razradnih bušotina, a bušenje ostalih bušotina je u tijeku. U Ras Qattari u veljači je dovršeno bušenje jedne razradne bušotine, a u tijeku je postupak produljenja koncesije. Rafinerije i marketing (uključujući Usluge kupcima i maloprodaju) Uvoz derivata tijekom planiranog razdoblja obustave, zbog koje su dovršeni važni radovi na Projektu nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka, imao je negativan utjecaj na rezultat prvenstveno zbog pada cijena proizvoda u prvom tromjesečju. Nakon dovršetka radova na dogradnji ključnih postojećih procesnih postrojenja u sklopu Projekta nadogradnje Rafinerije Rijeka u periodu siječanj-travanj 2023. i privremenog prekida rafinerijskih aktivnosti, Rafinerija Rijeka uspješno je započela s radom krajem travnja. Komercijalne aktivnosti bile su usmjerene na osiguranje pravovremene opskrbe proizvodima, uz veću prodaju na hrvatskom tržištu. Ukupna prodaja Maloprodaje u I.-VI. 2023. godine iznosila je 619 kt, 22 % više od istog razdoblja 2022. godine, zahvaljujući većem doprinosu s hrvatskog tržišta (+111 kt) ponajviše zbog veće potražnje i nižih cijena u odnosu na susjedne zemlje. Marža negoriva veća je 27 % što odražava kontinuirano širenje asortimana i usluga, porast broja otvorenih Fresh Corner lokacija zajedno s INA programom vjernosti koji je premašio 500 tisuća registriranih članova. Kapitalna ulaganja Rafinerija i marketinga iznosila su 84,8 milijuna eura. Glavni projekt je projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka koji je dosegao 78 % gotovosti, uz inženjering i nabavu preko 99 %, radovi su dosegli 63 %. Radovi na dogradnji ključnih postojećih procesnih postrojenja su uspješno dovršeni tijekom razdoblja obustave Rafinerije, te je ista započela s radom krajem travnja 2023. U sklopu poboljšanja energetske učinkovitosti postrojenja za atmosfersku destilaciju završen je prvi dio radova, prema planu, tijekom obustave Rafinerije nafte Rijeka u prvom tromjesečju. Također, u sklopu projekta zamjene kondenzacijskih turbina s električnim pogonima, isporučena je oprema na gradilište kao što je planirano, a građevinski radovi su u tijeku. Kapitalna ulaganja u Usluge kupcima i maloprodaju iznosila su 4,9 milijuna eura u I. -VI. 2023. godine s naglaskom na širenje mreže, čime se dostigla brojka od 507 maloprodajnih mjesta (od čega 390 u Hrvatskoj).
Evropska centralna banka povećala ključne kamate za 25 baznih poena
Evropska centralna banka odlučila je danas da podigne tri ključne kamatne stope za novih 25 baznih poena. Tako je praktično krenula putem američkih Federalnih rezervi koje su juče takođe donele odluku da podignu kamate za 0,25 odsto. Današnje povećanje kamatnih stopa zasniva se na proceni Upravnog saveta u pogledu inflatornih izgleda, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Nakon današnjeg povećanja kamatne stope na glavne operacije refinansiranja i kamatne stope na graničnu kreditnu liniju i depozitnu liniju bit će povećane na 4,25 posto, 4,50 i 3,75 posto respektivno, od 2. avgusta, saopštila je ECB. Budućim odlukama Upravni savet određivaće nivoe ključnih kamatnih stopa ECB koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno da se inflacija što skorije vrati na srednjoročni cilj od dva posto. Pri određivanju odgovarajućeg nivoa i trajanja zaoštravanja Savjet će nastaviti da primjenjuje pristup koji se zasniva na podacima. Naime, njegove odluke o kamatnim stopama i dalje će zavisiti od procene inflatornih izgleda na osnovu novih privrednih i finansijskih podataka, kao i dinamike bazne inflacije i jačine transmisije monetarne politike, ističe se u saopštenju ECB.