Vlada KS usvojila Program subvencija za razvoj turizma i aviosaobraćaja
Odlukom koju je Vlada Kantona Sarajevo donijela na današnjoj sjednici, usvojen je Program subvencija za razvoj turizma i avio saobraćaja na području Kantona Sarajevo. Ministarstvo privrede KS zaprimilo je zahtjev Turističke zajednice KS da im se na raspolaganje stave sredstva od 1.000.000 KM za subvencioniranje novih avio linija kojima će se povezati Sarajevo sa evropskim gradovima i time direktno uticati na povećanje broja turista i ostvarenih noćenja. Na osnovu tog zahtjeva donesen je Prijedlog programa subvencija za razvoj turizma i avio saobraćaja na području Kantona Sarajevo. Ukupna sredstva izdvojena iz Budžeta Ministarstva privrede KS za realizaciju tog Programa iznose 1.000.000 KM, od toga je 500.000 KM planirano za realizaciju Javnog poziva namjenjenog avio-kompanijama koji će provoditi Turistička zajednica KS, a preostalih 500.000 KM za finansiranje projekata za koje Vlada Kantona Sarajevo utvrdi da su od značaja za kanton, a koji doprinose razvoju turizma u Kantonu Sarajevo. Predviđeno je da budu dodijeljena sredstva avio kompanijama koje donesu odluku o uspostavi baze na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, koje uspostavljaju nove destinacije sa kojih nije bilo redovnih letova prema Sarajevu u periodu od godinu dana do uspostavljanja linije, zatim onim kompanijama koje uvode jednu ili više strateških ruta za Sarajevo i kompanijama koje uvode dugolinijske letove u trajanju preko šest sati za Sarajevo. – Donošenjem navedene odluke Vlada je otvorila mogućnosti razvoja turizma na ovom području. Vjerujemo da će zainteresovanost za ovaj program biti velika i da će turisti koji nam dođu u posjetu biti oduševljeni turističkom ponudom Kantona Sarajevo, te da će se iznova vraćati – saopćeno je iz Službe za protokol i press Kantona Sarajevo.
Petar Ćorluka u Grudama gradi najsavremeniju fabriku kartonske ambalaže
Š.M Petar Ćorluka, hercegovački biznismen, vlasnik privrednog giganta “Violeta” i brojnih uspješnih kompanija u drugim ekonomskim granama u Grudama gradi fabriku kartonske ambalaže koja će biti najmodernija u regiji i s proizvodnjom početi do kraja ove godine. Ćorluka će u ovaj poduzetnički zamah investirati više od 30 miliona eura i prema njegovoj najavi će biti na svjetskom nivou s kapacitetom od 50 do 60 hiljada tona obrade kartona. Radovi se izvode punom parom i trenutno građevinska firma “Širbegović inženjering” iz Gračanice radi na montaži armirano-betonske konstrukcije. Završetak svih građevinski radova, prema planiranoj dinamici, trebalo bi da bude do septembra 2023.godine, kada se očekuje dolazak opreme u fabriku za proizvodnju kartonske ambalaže, a do kraja godine bi trebala početi i proizvodnja. Ideja za izgradnju fabrike kartonske ambalaže pojavila se nakon što je Ćorluka kupio i obnovio fabriku slatkiša “Lasta” Čapljina, a potom postao vlasnik i austrijske firme specijalizirane za proizvodnji medenjaka sa 110 godina starim brendom. Nakon otvaranja “Laste” u Čapljini je kazao kako se prilagođava različitim industrijama i različitim tržištima, te da zbog toga opstaje i uspješno se širi i na druge sektore.
BiH u mjesecu maju najviše posjetili turisti iz Hrvatske i Srbije
Š.M Turizam u Bosni i Hercegovini se polako oporavlja, a dokaz tome su statistički podaci Agencije za statistiku BiH. Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, Bosnu i Heregovinu su u mjesecu maju najviše posjetili turisti iz Hrvatske ostvarivši više od 18 hiljada noćenja te turisti iz Srbije sa čak 30 hiljada noćenja. U Bosni i Hercegovini u mjesecu maju 2023. turisti su ostvarili 164.625 posjeta, što je više za 31,3% u odnosu na april 2023. i za 16,6% više u odnosu na maj 2022. godine. Turisti su ostvarili 325.582 noćenja, što je više za 30,1% u odnosu na april 2023. godine i za 11,1% više u odnosu na maj 2022. godine. U mjesecu maju 2023. najviše noćenja ostvarili su turisti iz Srbije (14,1%), Hrvatske i Turske sa po (8,5%), Slovenije (7,5%), Njemačke (5,6%), SAD (3,8%), Holandije (3,3%) te Austrije (3,2%), što je ukupno 60,6%. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 39,4 % noćenja. Sarajevo i Mostar su idalje na vrhu ljestvice turističkih destinacija u našoj zemlji.
Novoizgrađeni pogon kompanije Lactalis BH vrijedan 2,4 miliona eura
Fmpvs.ba/Š.M Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić prisustvovao je otvorenju novoizgrađenog pogona za preradu mlijeka kompanije Lactalis BH u koji je uloženo 2,4 miliona eura. Postrojenje površine 788 m2 otvoreno je u Gradačcu a na svečanosti otvorenja prisutnima su se obratili federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić, ambasadorica Republike Francuske u Bosni i Hercegovini Christine Toudic, šef Odsjeka za budžet i finansije Gradske služba za privredu, budžet i finansije Gradačca Samir Iskrić te generalni direktor Lactalisa BH Kenan Kečo. Tokom obraćanja ministar Hrnjić uputio je čestitke kompaniji Lactalis BH na investiranju u proširenje proizvodnih kapaciteta te naglasio da se ovom investicijom unaprijeđuje proizvodnja ali i konkurentnost na tržištu. “Vizija ove kompanije, stručnost i predanost rezultirale su nastavkom ulaganja u povećanje kapaciteta u mliječnoj industriji čime će biti biti unaprijeđena proizvodnja i konkurentnost na tržištu. Rad i razvoj ove kompanije Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva podržalo je u prethodne dvije godine s iznosom većim od 800.000 KM, od čega prednjači podrška za izgradnju, proširenje i opremanje novih građevinskih objekata u svrhu poljoprivredne proizvodnje odnosno proizvodnje i prerade mlijeka. Rezultat je to, s jedne strane, njihove namjere da razvijaju i proširuju kapacitete u mliječnoj industriji i s naše strane da pomognemo kompanije da svoju proizvodnju modernizuju i unaprijede a time i kompletan sektor mljekarstva u Bosni i Hercegovini. Mliječna industrija je jedna od najbolje razvijenih industrija u Federaciji BiH i zapošljava, direktno i indirektno, na hiljade proizvođača. Ova investicija ne samo da će stvoriti nova radna mjesta, već će i dodatno potaknuti razvoj domaćeg sektora poljoprivrede, pružajući priliku za rast i prosperitet našim poljoprivrednicima i proizvođačima mlijeka”, kazao je ministar Hrnjić tokom obraćanja. Kompanija Lactalis BH i njena mljekara Inmer najveći su izvoznik mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH sa učešćem od 30% od ukupnog izvoza naše zemlje a današnjim svečanim puštanjem u rad novog UHT pogona planiraju postići povećanje proizvodnih kapaciteta trajnog mlijeka. Pored ovogodišnjeg ulaganja od 2,4 miliona eura, najavljeno je i ulaganje novih 1,3 miliona eura kojim će osim povećanja kapaciteta UHT linije biti proširen i kapacitet linije za jogurte.
Premijer Nikšić: “Iskoristiti sve kapacitete za dovođenje investicija u našu zemlju”
Vlada FBiH/Š.M Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić danas se u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu sastao sa imenovanim ambasadorima Bosne i Hercegovine u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske Osmanom Topčagićem, Republici Sloveniji Darijom Novalićem, Japanu Matom Zekom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima Bojanom Đokićem, Republici Grčkoj Draganom Vukovićem, te generalnim konzulom BiH u Čikagu (SAD) Tatjanom Telić. Ovom prilikom premijer Nikšić čestitao je stupanje na dužnost imenovanim diplomatskim predstavnicima Bosne i Hercegovine, te zaželio uspješan rad tokom predstavljanja naše zemlje u svijetu. – Federacija je često u situaciji da ostvaruje saradnju sa stranim kompanijama i državama, posebno u privrednom smislu. Zato je važno da imamo ljude u svojoj diplomatiji koji znaju donijeti uspjeh, a svaka podrška će nam dobro doći. Naravno, naglašavam uz puno poštivanje nadležnosti države i Vijeća ministara BiH. Želimo da budemo predstavljeni u što boljem svjetlu, te iskoristimo svaku mogućnost saradnje i privlačenja investicija. S tim ciljem, u Vladi Federacije ćete uvijek imati otvorena vrata za sve neophodne kontakte. Posebno nam je važno dobiti podršku u Evropskoj uniji kada je u pitanju realizacija najaktuelnijih prioriteta Vlade Federacije, jer želimo intenzivirati investicije u našu javnu infrastrukturu – kazao je premijer Nikšić. S tim u vezi, upoznao je imenovane ambasadore o prioritetnim planovima Vlade na što skorijem završetku izgradnje autoputa na Koridoru Vc, kao i izgradnji nove mreže autoputeva i brzih cesta, te elektrifikaciji željezničke mreže koja podrazumijeva i smanjenje zagađenja. Također, naglasio je i značaj planiranih investicija u reforme energetskog sektora i tranzicije putem prelaska na zelenu energiju, odnosno obnovljive izvore energije. Na sastanku su istaknute mogućnosti za razvoj zemlje koje će donijeti izgradnja Koridora Vc. Važnim je naglašeno i da se formira baza svih projekata značajnih za Federaciju, a koji bi mogli biti predstavljeni zainteresiranim investitorima u zemljama u kojima će bh. ambasadori uskoro preuzeti dužnosti. Ocijenjeno je, također, da se, uz ostvarivanje ekonomske saradnje i dovođenje potencijalnih stranih investicija, diplomatskim kapacitetima što više promovira i turizam naše zemlje u svijetu.
Zvanično za fizička i pravna lica: Milion maraka za kupce električnih automobila u FBiH
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je odluku koja je zvanično stupila na snagu 05. jula 2023. a koja produžava kontinuitet subvencija fizičkim licima pri kupovini električnih i elektrificiranih automobila. Novost je da je od ove godine odluka proširena i subvencije sada mogu dobiti i privatna preduzeća i poduzetnici. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je ovim odlukama napravila pohvalan kontinuitet u subvencioniranju ekološki podobnih automobila na električni pogon ili djelimično električni pogon, nakon što je prošle godine po prvi put u Federaciji BiH bila donesena odluka o subvencioniranju pri kupovini takvih automobila. Tako su ovim odlukama usvojena dva program utroška sredstava utvrđenih u razdjelu 17. Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2023. godinu Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije, gdje je za poticaje pri kupovini električnih automobila privatnim preduzećima i pojedincima odobren utrošak do ukupno 500.000,00 KM, dok je za poticaje pojedincima – fizičkim licima odobren ukupni budžet od također 500.000 KM, te se ukupno na ime poticaja planira utrošiti milion konvertibilnih maraka. Za realizaciju ove odluke zaduženo je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Federalno ministarstvo finansija/Federalno ministarstvo financija, svako u okviru svoje nadležnosti. Sufinansiranjem kupovine električnih i hibridnih automobila Vlada Federaciji Bosne i Hercegovine, vrši direktni uticaj na poboljšanje kvaliteta vazduha, kao i smanjenja izvora zagađenja vazduha odnosno smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte u cestovnom saobraćaju na teritoriji Bosne i Hercegovine. Cilj subvencija je neposredno podsticanje kupovine ekološki prihvatljivog vida transporta, u okviru sprovođenja mjera za poboljšanje kvaliteta vazduha i unapređenja kvaliteta životne sredine. Bosna i Hercegovina ima potencijal za razvoj sektora industrije elektromobilnosti. Elektromobilnost predstavlja šansu privrednim subjektima za proširenje proizvodnih i poslovnih aktivnosti iz različitih sektora poput automobilske industrije, zaštite okoliša, trgovaca automobilima, elektroenergetike, elektroindustrije, prometa, distribucije nafte i naftnih derivata. Visina iznosa koji se dodjeljuje kao finansijski poticaj pojedincima: Visina iznosa koji se dodjeljuje kao finansijski poticaj privatnim preduzećima i poduzetnicima: Važno je naglasiti da će se finansijska sredstva privatnim preduzećima i poduzetnicima dodijeliti po ovom Programu za kupovinu najviše 2 (dva) vozila. Također, neprihvatljivi korisnik subvencije je korisnik koji je ostvario pravo subvencije za vozilo iz budžeta za 2023. godinu, bilo kojeg nivoa vlasti u Federaciji BiH.
Kako će umjetna inteligencija transformirati poslovanje?
Vještačka inteligencija već je tu. No, kako ona utječe na naše živote i poslovni svijet? Š.M Čovjek je u konstantnoj interakciji s umjetnom inteligencijom (AI) na dnevnoj bazi, a da zapravo nije ni svjestan toga. Mnogi ljudi još uvijek povezuju AI sa naučnofantastičnim otkrićima i dostignućima, ali ta karakterizacija polako jenjava kako se AI razvija i postaje sve uobičajnija u našem svakodnevnom životu. Danas je umjetna inteligencija sve rasprostranjenija pa čak i prisutna u domaćinstvu (Hi, Alexa!, Hi, Siri! ). Iako je prihvatanje AI u mainstream društvu novi fenomen, to baš i nije nov koncept. Moderna oblast vještačke inteligencije nastala je 1956. godine, ali su bile potrebne decenije i decenije rada da bi se postigao značajan napredak u razvoju AI sistema i pretvaranju u ovu “tehnološku stvarnost”, navodi businessnewsdaily.com. Kao atraktivna, ali ne i validna zamjena za ljudsku inteligenciju i domišljatost, umjetna inteligencija se općenito posmatra kao pomoćno sredstvo. Iako AI trenutno ima poteškoće u izvršavanju zdravorazumskih zadataka u stvarnom svijetu, ona je vješta u obradi i analizi gomila podataka mnogo brže nego što bi to mogao ljudski mozak. “Umjetna inteligencija je neka vrsta drugog dolaska softvera,” rekao je Amir Husain, osnivač i izvršni direktor kompanije SparkCognition za tehnološko učenje. “To je oblik softvera koji sam donosi odluke, koji može djelovati čak i u situacijama koje programeri nisu predvidjeli. Umjetna inteligencija ima širi raspon sposobnosti donošenja odluka za razliku od tradicionalnog softvera.” Neke od najstandardnijih upotreba vještačke inteligencije su mašinsko učenje, internet sigurnost, upravljanje odnosima sa klijentima, pretraživanje interneta i lični asistenti. Kako bi se umjetna inteligencija mogla koristiti u budućnosti? “AI počinje da ono što se nekada smatralo nemogućim čini mogućim, poput automobila bez vozača,” rekao je Russell Glenister, izvršni direktor i osnivač Curation Zone. Naučnici predviđaju da će AI transformirati digitalnu tehnologiju iz dvodimenzionalne forme i da će primarni korisnički interfejs postati fizičko okruženje koje okružuje pojedinca. Uz sve ove nove upotrebe AI, postavlja se zastrašujuće pitanje da li će mašine prisiliti ljude da napuste posao. Naučnici su pak mišljenja da se struktura radne snage očito mijenja, ali ne smatraju da će umjetna inteligencija u suštini zamijeniti poslove. Neki stručnjaci vjeruju da će, budući da je AI integrirana u radnu snagu, zapravo stvoriti više radnih mjesta – barem kratkoročno. Jasno je da, kako se ova tehnologija bude razvijala, svijet će vidjeti nove startupove, brojne poslovne aplikacije i veliku potrošačku upotrebu. Budućnost zasigurno donosi pomjeranje granica, a umjetna inteligencija ima potencijal da je dramatično preuredi, navodi businessnewsdaily.com.
Gdje ljetovati u ovoj godini: Hrvatska, Crna Gora ili Albanija?
Sezona godišnjih odmora donosi brige. Gdje jeftino ljetovati? Š.M Turistička sezona u 2023. godini već uveliko traje. Dolaskom koronavirusa i ekonomske krize koja trese Evropu, ljetovanje za građane Bosne i Hercegovine odavno je postao luksuz, a ponude turističkih agencija nikad nisu bile raznovrsnije. Primjetno je da je veliki rast cijena ugrozio sezonu te su mnogi odlučili ove godine preskočiti odlazak na obalu. Međutim, bilo da se odlučite godišnji odmor provesti na dalekim destinacijama poput Dubaija, Maldiva, Balija ili se pak odlučite za nešto bliže destinacije, poznato je da će vam biti potrebna pozamašna svota novca. Kada je riječ o bližim destinacijama za koje se naši građani pretežno odlučuju, cijene su različite. Marx.ba za vas je istražio ponude aranžmana za četveročlanu porodicu, te vam u nastavku otkrivamo koliko ćete novca morati izdvojiti za jedan vikend-odmor. Hrvatska Početak turističke sezone u Hrvatskoj donio je slabije rezultate u odnosu na prethodne godine te sa sobom donio zabrinutost velikog broja ugostitelja. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, u Hrvatskoj je tokom 2022. godine ostvareno 18,9 miliona dolazaka i 104,8 miliona noćenja, tačnije 37% više dolazaka i 25% više noćenja u odnosu na 2021. godinu. Mjesec juni 2023. godine donio je rezultate koji su ispod očekivanih i osjetan je manji broj turista nego prethodnih godina. Na osnovu podataka sa Bookinga, četveročlana porodica će za dva noćenja u Makarskoj u mjesecu julu, najčešćem turističkom izboru naših građana, morati izdvojiti najmanje 550KM. Pored ovih najnižih ponuda, tu su i apartmani sa tri zvjezdice za koje će se u prosjeku izdvojiti oko 1500KM. Kada je riječ o cijenama hrane i pića, jedna pizza koštat će vas između 12 i 20 eura, a ako želite uživati u steak obroku, morat ćete platiti oko 35 eura po obroku. Cijena kugle sladoleda iznosi od 2 do 4 eura. Cijene na ovom dijelu Jadrana komentirao je i ministar Finansija u Vladi Hrvatske, Marko Primorac, navodeći da ovakav trend porasta cijena može ozbiljno ugroziti turističku sezonu i privredu. Crna Gora Ulcinj, Bar, Kotor, Herceg Novi samo su neke od destinacija idealnih za odmor u Crnoj Gori. Cijene na ovom dijelu obale nisu značajno porasle u odnosu na prethodnu godinu, a prema podacima iz Nacionalne turističke organizacije Crne Gore nema značajnih odstupanja u cijenama iznajmljivanja apartmana i hotelskih usluga od prošlogodišnjih. Prema podacima sa Bookinga, apartman sa četiri zvjezdice za četveročlanu porodicu za dva noćenja u mjesecu julu, sa dvije spavaće sobe i pogledom na more koštat će vas oko 700KM. Kada je riječ o luksuznijim ponudama, hotel sa četiri zvjezdice sa wellnes i spa uslugom iznosi oko 1200KM. Cijena jedne kafe u Herceg Novom kreće se od 1,5 do 2,5 eura, a ručak za dvije osobe koštat će vas od 15 do 20 eura. Tradicionalno, Budva i Kotor su skuplji od Bara, Herceg Novog i Ulcinja. Albanija Drač, Ksamil, Sardana najčešći su izbor turista koji žele imati odmor iz snova po najnižim cijenama. Ove godine, Albanija je postala viralna destinacija na društvenim mrežama koju još nazivaju i evropskim Maldivima. Albanski turizam je u posljednih nekoliko godina doživio procvat, a izgleda da nemaju namjeru stati. Prema informacijama sa Bookinga, Albanija je daleko najjeftinija opcija koja se nudi. Četveročlana porodica će u hotelu sa četiri zvjezdice za dva noćenja u mjesecu julu morati izdvojiti 300KM, a za hotel sa pet zvjezdica, prvi red do mora, ta cijena je nešto viša i iznosi oko 600KM. Cijene hrane i pića su čak niže nego u našoj zemlji pa ćete jednu supu platiti 3KM, porciju ribe 7KM, a kafu 2KM. Prema tome, solidan obrok koštat će vas oko 15KM. Na osnovu ovih podataka, nema sumnje da će Albanija postati jedna od vodećih destinacija za dobar, a jeftin godišnji odmor.
Mostar proglašen ‘Europskim gradom vina Dionísios’
FENA/Š.M Na ceremoniji održanoj u utorak u Europskom parlamentu u Briselu savjetnik gradonačelnika Grada Mostara, Marin Čuljak, svečano je preuzeo titulu “Europskog grada vina Dionísios” za 2024. godinu. Ovu titulu dodjeljuje Europska mreža vinskih gradova RECEVIN s ciljem promocije destinacija koje su objedinile turizam i vino u uspješnu priču, navodi se u priopćenju Grada Mostara. Ovom prigodom, Vinsku cestu Hercegovine (VCH) i posebno njen dio koji se odnosi na Grad Mostar prezentirali su predstavnici Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH i projekta USAID Turizam. “Ponosni smo što je Grad Mostar proglašen Europskim gradom vina Dionísios za 2024. godinu. Ovo prestižno priznanje je dokaz naše bogate vinogradarske baštine i predanog rada naše vina. Radujemo se predstavljanju jedinstvene turističke ponude koju ima Grad Mostar, ali i cijela Hercegovina, a pogotovo kroz projekat Vinske ceste Hercegovine. Ova titula otvara nove mogućnosti za razvoj vinskog turizma i dalju promociju prema vodećim europskim destinacijama, jer smo ovom nagradom stali rame uz rame s gradovima iz Španjolske, Italije, Portugala i drugih turističkih velesila”, poručili su iz Grada Mostara. Titula Europskog grada Dionísios 2024. godine posljednje je u nizu priznanja koje su hercegovački vinari i Hercegovina kao vinogradarska regija osvojili u proteklom periodu, uključujući i članstvo u Vinske ceste Hercegovine u Kulturnoj ruti Vijeća Europe Iter Vitis, nagradu „Najbolji Iter Vitis vinski grad“ za grad Mostar, „Najbolja održiva destinacija za vinski turizam“ za grad Trebinje, „Najbolja praksa unapređenja kulturno-povijesnog nasljeđa i vina“ za manastir Tvrdoš, te 39 medalja za hercegovačka vina na Decanter World Wine Awards 2023, najprestižnijem svjetskom ocjenjivanju vina. Ovi izvanredni rezultati potaknuti su i brojnim aktivnostima Vinske ceste Hercegovine, čiji razvoj predvodi Vanjskotrgovinska komora BiH u suradnji sa šest lokalnih zajednica, a podržava Vlada SAD-a putem USAID projekta razvoja održivog turizma u Bosni i Hercegovini (Turizam). “Srdačno čestitamo Gradu Mostaru na proglašenju Europskim gradom vina Dionísios za 2024. godinu! Ovo prestižno priznanje dodatno ističe značaj Hercegovine u svijetu vinskog turizma. Vinska cesta Hercegovine nudi jedinstveno i bogato iskustvo za ljubitelje vina, omogućujući im da uživaju u izvrsnim okusima naših lokalno proizvedenih vina dok istražuju jedinstvenu kulturnu baštinu Hercegovine. Oduševljeni smo ovim priznanjem i posvećeni smo suradnji s gradom Mostarom i pet drugih gradova/općina obuhvaćenih VCH u razvoju ovog turističkog proizvoda”, izjavio je Darko Pehar, tajnik Grupacije za turizam i ugostiteljstvo u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine.
EU donosi nova pravila za velike tehnološke kompanije
Bloomberg Adria/Š.M Grupa velikih tehnoloških firmi, uključujući Amazon.com i Apple, rekla je Evropskoj uniji (EU) da ispunjavaju uslove da budu podložni značajnim digitalnim antimonopolskim pravilima bloka, što bi moglo imati veliki uticaj na način na koji rade, navodi Bloomberg Adria. Grupa uključuje Meta Platforms, Alphabetov Google i Microsoft, Samsung Electronics i vlasnika TikToka Bitedance, rekao je evropski komesar za industriju Thierry Breton u tvitu u utorak. Sedam platformi je obavijestilo EU da ispunjavaju pragove da budu imenovani kao takozvani “čuvari vrata” (engl. gatekeeper), što znači da imaju prodaju širom bloka od najmanje 7,5 milijardi eura (8,2 milijarde dolara) ili tržišnu kapitalizaciju od 75 milijardi eura ili više. Jednom kada se platforma odredi za “gatekeepera”, komisija mora potvrditi konkretnu uslugu koja svaka kompanija pruža i da li ta usluga treba da potpada pod određena pravila. Da bi se kvalifikovale, takve osnovne platformske usluge će morati da imaju više od 45 miliona mjesečno aktivnih krajnjih korisnika i više od 10.000 aktivnih poslovnih korisnika godišnje u bloku. U skladu sa obavezama, koje stupaju na snagu od marta 2024. godine, platforme će se suočiti sa nizom stvari koje treba i ne treba raditi. Među njima, digitalnim servisima biće zabranjeno da unaprijed instaliraju određene aplikacije i favorizuju sopstvene usluge. Firme će se suočiti sa ograničenjima za način na koji kombinuju lične podatke između usluga. Takođe moraju dozvoliti sisteme plaćanja trećih strana na svojim platformama i dozvoliti korisnicima da preuzimaju aplikacije iz alternativnih online prodavnica na svojim telefonima.