Volumen trgovanja spot bitcoin ETF-ova premašio 10 milijardi dolara u prva tri dana
Marx.ba Spot bitcoin ETF-ovi zabilježili su osmeroznamenkasti volumen trgovanja u tri dana od njihovog pokretanja u SAD. Podaci analitičara Bloomberg Intelligencea Jamesa Seyffarta pokazuju da je do 16. januara volumen spot ETF-ova premašio 10 milijardi dolara. Najnoviji bitcoin ETF-ovi izazvali su kontroverze od svog debija 11. januara, s velikom trgovinskom aktivnošću koja ima malo opipljivog utjecaja na rast cijene bitcoina. Dok su neki zbog toga oprezni, analitičar Bloomberga Eric Balchunas tvrdi da sirove brojke govore same za sebe. – Dopustite mi da stavim u kontekst koliko je ludih 10 milijardi dolara u prva tri dana. 500 ETF-ova pokrenuto je u 2023. U četvrtak su ostvarili kombiniranu količinu od 450 miliona dolara. Najbolji je zaslužan za 45 miliona dolara. Samo IBIT bilježi više aktivnosti nego cijeli razred 2023., napisao je Balchunas. Što se tiče neto priljeva i odljeva, slika nastavlja prikazivati prodaju Grayscale Bitcoin Trusta (GBTC), koji je nedavno pretvoren u ETF. Prema podacima istraživanja BitMEX-a, najznačajniji neto dobitak pripada BlackRockovom iShares Bitcoin Trustu (IBIT), porast od 700 miliona dolara u tri dana. GBTC je u međuvremenu zabilježio neto odljeve od više od 1,1 milijardu dolara, fenomen koji se pripisuje investitorima koji mijenjaju ETF proizvode zbog viših naknada Grayscalea. – Ukupni odljevi GBTC-a sada iznose 1,18 milijardi dolara u usporedbi s spot priljevima bitcoin ETF-a od 2 milijarde dolara. Bilo bi izuzetno ohrabrujuće ako bismo nastavili ovim tempom u prvom mjesecu trgovanja, napisao je James Van Straten, analitičar CryptoSlatea. U međuvremenu, međutim, malo ko predviđa porast cijene bitcoina izvan dobro utvrđenog raspona trgovanja od početka decembra 2023. Dok su neki i dalje uvjereni u tržišnu snagu iznad 42.000 dolara, sumnja se u sposobnost bitcoina da izbjegne novu kapitulaciju.
Itekako može biti zadovoljan: Evo koliko je za dvije godine zaradio prvi čovjek Disneya
Marx.ba Za sve ono što je u 2023. uradio za kompaniju, Bob Iger – prvi čovjek Disneya, dobio je višestruko veći platni ček nego poslije 2022. godine. Igerov paket prihoda se sastoji od 865.385 dolara osnovne plaće, nagrade u dionicama u iznosu od 16.1 milion dolara, dodatnih 10 miliona u opcijama vezanim za dionice, 2,1 milion dolara za postignute rezultate i 2.48 miliona dolara vrijednih drugih naknada. Sve u svemu – 35 miliona dolara – što je potvrdila i sama kompanija. Godinu dana prije, kad su Igera vratili iz penzije, u želji da vrate i kompaniju na noge, prvi čovjek najvećeg carstva zabave za male i velike dobio je ukupno 15 miliona dolara. Računajući i ovogodišnje prihode – on je svakog mjeseca zarađivao više od dva miliona dolara. Ili – ako volite matematiku, više od 66 hiljada dolara na dan. Iger je bio na čelu Disneya od 2005. do početka 2020. da bi ostavio kompaniju u “sigurnim rukama” čovjeka koga je sam izabrao Boba Chapeka. Tek nešto više od dvije godine po odlasku, morao je da se vrati iz penzije i zamijeni svog učenika. I pored izuzetno velike plaće prvog čovjeka imperije zabave, Disney se suočio sa nizom problema u 2023. godini. Nekoliko bioskopskih naslova bili su potpuni promašaji, a gledanost njihove striming platforme je linearno pala… U novembru, Disney je najavio da će svoje troškove smanjiti za dodatne dvije milijarde dolara, uz prethodno najavljenih 5,5 milijardi koje su planirali da ulože u medijsko okruženje.
Najavljen novi svjetski savez: Evo šta će to značiti za pomorski transport
Marx.ba Njemački “Hapag-Lloyd” i danski “Maersk” najavili su uspostavu novog logističkog saveza na početku 2025. godine, signalizirajući preslagivanje kapaciteta u postpandemijskom razdoblju. Savez “Gemini Cooperation” obuhvatit će 290 brodova ukupnog kapaciteta 3,4 miliona kontejnera (TEU), pri čemu će “Maersk” osigurati 60 posto, a “Hapag-Lloyd” ostatak. Prema sporazumu, Hapag-Lloyd će krajem januara 2025. napustiti brodarski savez “THE Alliance” koji obuhvata tri spojene japanske linije pod nazivom “Ocean Network Express” (ONE), tajvanski “YangMing” i južnokorejski HHM, nekadašnji “Hyundai Merchant Marine”. “Maersk” će pak okončati savez “2M” sa švicarskom kompanijom za kontejnerski prevoz MSC, kao što je i najavio prije godinu dana. Oba saveza pomogla su brodarima da kapacitete u proteklim godinama prilagode izmjenama obrazaca potražnje na putu iz Azije u Evropu, kao i na Atlantiku i Pacifiku. Kompanije su u međuvremenu promijenile strategiju kako bi osigurale tržišni udio u promijenjenim uslovima u postpandemijskom svijetu u kojem prihod od prevoza tereta pada uglavnom zbog prigušenog privrednog rasta. Drugi i peti najveći operater kontejnerskih brodova provest će prijelaz do kraja godine, a korisnici će nastaviti da primaju usluge prema postojećim ugovorima, navodi se u zajedničkom saopštenju. Saradnja će obuhvatiti trgovinske rute Azija/zapadna američka obala, Azija/istočna američka obala, Azija/Bliski istok, Azija/Mediteran, Azija/sjeverna Evropa, Bliski istok–Indija/Evropa i Transatlantik.
Koja evropska država ima najveći broj automobila na hiljadu stanovnika
Marx.ba Tokom desetljeća od 2012. – 2022. prosječan broj automobila u Evropskoj uniji porastao je za 14,3 posto, odnosno s 490 na 560 osobnih automobila na 1.000 stanovnika. Najviše automobila je u Italiji sa 684 osobna automobila na 1.000 stanovnika, a slijede je Luksemburg (678), Finska (661) i Kipar (658). S druge strane, Latvija je imala najnižu stopu s 414 osobnih automobila na 1.000 stanovnika, a slijede je Rumunija (417) i Mađarska (424). Podaci pokazuju da su centralne i istočne zemlje EU zabilježile visoke stope rasta između 2012. i 2022. Među zemljama EU Rumunija je zabilježila najveći rast u broju osobnih automobila na 1.000 stanovnika (+86,2 posto; +193), a slijedi je Hrvatska (+44,8 posto; +152), Mađarska (+40,9posto; +123), Slovačka (+40,1posto; +135) i Estonija (+39,7posto; +181). Ove informacija dolaze iz podataka o prometnoj statistici koje je objavio Eurostat. Godine 2022. prosječan broj cestovnih tegljača na koje su priključene poluprikolice na 1.000 stanovnika u EU iznosio je 4,8, što je povećanje od 45,2 posto od 2012. do 2022. (s 3,3 na 4,8), što pak odražava visok rast cestovnog prijevoza tereta. Gledajući broj tegljača na 1.000 stanovnika, Baltik i neke centralne i istočne članice EU-a dominirale su 2022. Najviše stope zabilježene su u Litvaniji (u prosjeku 17,3 tegljača na 1.000 stanovnika), a slijedi je Poljska (12,9). ), Estonija (9,5), Mađarska (9,3) i Rumunija (8,8). Na drugom kraju spektra bile su Češka (0,3), Švedska (0,9), Austrija i Malta (obje 2,2), Kipar i Grčka (obje 2,3). Niske stope motorizacije na Kipru i Malti mogu se objasniti geografskim položajem njihovih otoka i posljedičnim ograničenjima za cestovni prijevoz na velike udaljenosti. Od 2012. do 2022. tri zemlje više su nego udvostručile svoju stopu motorizacije kad su u pitanju cestovni tegljači: Rumunijaa (+127,4 posto), Hrvatska (+121,5 posto) i, s relativno visokom stopom već 2012., Litvanija (+101,8 posto). Daljnje visoke stope rasta zabilježene su u Poljskoj (91,2 posto) i Sloveniji (82,9 posto). Značajan pad stope motorizacije cestovnih tegljača između 2012. i 2022. zabilježen je u Češkoj (-61,9 posto). Pad je bio manje izražen u Luksemburgu (-15,4 posto) i Malti (-13,0 posto).
Šta donosi novi Samsung Galaxy S24 Ultra: Penzija za aluminijsko kućište, sada je od titana
Marx.ba Samsung Galaxy S23 Ultra slovi, prema mnogima, za najbolji Android mobitel u 2023. godini. Iako možda nije u svim stavkama na vrhu, činjenica je da je riječ o jednom zaokruženom uređaju koji će zadovoljiti apsolutno svakoga. Upravo isti taj recept slijedi i nedavno predstavljeni Galaxy S24 Ultra, pružajući korisnicima gotovo pa isti vizuelni identitet, uz pojedine značajne promjene. Potrebno je napomenuti da je i Samsung, vjerovatno po uzoru na Apple, odlučio penzionisati aluminijsko kućište mobitela. Naime, kućište Galaxyja S24 Ultre izrađeno je od titana, materijala koji je u praksi izdržljiviji i otporniji na ogrebotine u odnosu na aluminij, a pritom nije ništa teži, što je svakako važno u slučaju ovog uređaja Cijelu prednju stranu mobitela krasi poboljšani, veliki 6,8-inčni QHD+ Dynamic AMOLED 2X zaslon s varijabilnom frekvencijom osvježavanja od 1 do 120 Hz te nevjerovatnom svjetlinom od čak 2.600 nita. Za razliku od prethodnog modela, nova Ultra ima u potpunosti ravan zaslon, čime će se ljubitelji zaštite od kaljenog stakla vjerovatno razveseliti. Nova Ultra ima Corningov Gorilla Glass Armor s prednje i zadnje strane koji je do četiri puta čvršći „u odnosu na konkurenciju“ (šta god to da značilo). Dobra je vijest da je Galaxy S24 Ultra u svim regijama pogonjena Snapdragonom 8 Gen 3 for Galaxy. Riječ je o modificiranoj verziji Qualcommovog trenutno najjačeg SoC-a koja dolazi s većim taktom glavne jezgre, pružajući tako korisnicima bolje performanse. Valja napomenuti da ove godine početni model Ultre dolazi s 12 GB RAM-a i 256 GB interne memorije, a oni koji trebaju najviše memorije, mogu izabrati verziju i od 1 TB. Novi SoC omogućio je i čitav niz AI karakteristika pa se može reći da je Galaxy S24 Ultra trenutno najnapredniji mobitel na tržištu. Tu su tako mogućnosti poput Live Translatea, Interpretera i Chat Assista za dvosmjerno prevođenje glasa i teksta u stvarnom vremenu, Note Assist za naprednije upravljanje bilješkama, Transcript Assist za transkribiranje audio zapisa te Circle Search za lakše Google pretraživanje pomoću kamere na mobitelu. AI također čini i veliki dio sistema kamera na novoj Ultri, ali prije nego se dotaknemo toga, reći ćemo nešto o samom hardveru. Jedina značajna novost je ta da Galaxy S24 Ultra sada ima 50-megapikselni telefoto 5x senzor slike koji mijenja onaj od 10X kojeg je imala prethodna Ultra. Glavni senzor od 200 MP i dalje je tu, kao i 12-megapikselni ultraširoki te dodatni 10-megapikselni telefoto. S prednje strane nalazi se selfie kamera od 12 MP. Što se tiče već spomenutog AI-ja, novost ove godine je ProVisual Engine i namjenski ISP Block za smanjenje šuma u fotografijama. Naime, ProVision Engine predstavlja zbirku alata pogonjenih AI-jem, sadržavajući Generative Edit za nadopunjavanje praznog prostora i brisanje objekata iz fotografija, Instant Slow-mo za generiranje dodatno usporenih dijelova u videu, Nightography za bolju noćnu fotografiju, Super HDR i još mnogo toga. Bateriju koja je ostala ista kao i na prošlom modelu – kapacitet 5.000 mAh i podrška za 45-vatno žično te 15-vatno bežično punjenje. Sa softverske strane, mobitel dolazi s One UI 6.1 sučeljem temeljenim na Androidu 14 i čak sedam godina softverske podrške, piše Bug.
Iskorak: Banja Luka će imati letove za Barcelonu, Kretu i Rodos
Marx.ba Aerodrom Banja Luka planira u 2024. povećati broj putnika za 10 posto i preći 500.000 putnika (2023. su imali 460.731 putnika). Natalija Trivić je najavila da će od 4. mjeseca Banja Luka imati chartere za Barcelonu, Kretu i Rodos. Trivić tvrdi da su ovi aranžmani već ugovoreni. Svi chateri od prošle godine ostaju operativni. Trivić je potvrdila da Air Montenegro više neće letjeti na liniji Tivat-Banja Luka. Aerodrom je završio sa radovima na novom parkiralištu, čime je ozbiljno povećao broj parkirališnih mjesta, što je bio značajan problem aerodroma. Aerodrom će do ljetne sezone otvoriti i duty free trgovinu čime će osjetno povećati prihode aerodroma. Uz ovaj duty free aerodrom će dobiti još dvije trgovina. Ogroman pomak nabolje, piše Zamaaero.
Apple je nadmašio Samsung i preuzeo vodeću poziciju u isporuci pametnih telefona
Marx.ba Samsung je skinuo Nokiju s trona i postao najveći svjetski proizvođač pametnih telefona 2010. godine. Ova dominacija korejskog diva trajala je dugih 13 godina. No prema najnovijim podacima analitičke kompanije IDC, Apple je 2023. godine pretekao Samsung i postao najveći svjetski proizvođač pametnih telefona. Impresivno je što je Apple postigao ovaj uspjeh unatoč općem padu isporuka pametnih telefona od 3.2% u odnosu na prethodnu godinu, što je rezultiralo najnižim brojem isporučenih uređaja na tržištu u desetljeću, s ukupno 1.17 milijardi uređaja. Prema podacima IDC-a, Apple je u 2023. isporučio 234.6 miliona iPhonea osvojivši tržišni udio od 20.1%, što predstavlja povećanje u odnosu na 226.3 miliona isporuka u 2022. s tržišnim udjelom od 18.8%. Ovo je prvi put da je Apple postao najveći svjetski proizvođač pametnih telefona po broju isporuka tokom cijele kalendarske godine. Samsung se nalazi na drugom mjestu s tržišnim udjelom od 19.4% i 226.6 milijuna isporuka, što je značajan pad u odnosu na 262.2 miliona u 2022. Ukupno gledano, korejski div bilježi smanjenje tržišnog udjela od 13.6%, a prema riječima potpredsjednika IDC grupe Ryana Reitha, snažan povratak Huaweija na kinesko tržište te lansiranje konkurentnih uređaja od Honora, OnePlusa i Googlea u nižem cjenovnom rangu vrhunskog segmenta ključni su faktori u padu isporuka Samsunga. Samsung nije bio jedini veliki proizvođač Androida koji je zabilježio pad godišnje isporuke pametnih telefona. Xiaomi i Oppo zauzeli su treće i četvrto mjesto s padom godišnjih isporuka od 4.7% odnosno 9.9%. Prema procjenama, u četvrtom tromjesečju 2023. Apple je isporučio 80.5 miliona iPhonea osvojivši tržišni udio od 24.7% i bilježeći rast od 11.6%. Za usporedbu, u istom razdoblju prošle godine kompanija je isporučila 72.1 milion iPhonea. Ovaj rast vjerovatno je potaknut velikom potražnjom za serijama iPhone 14 i iPhone 15. Iako je poznato da Apple tradicionalno objavljuje nove iPhone modele krajem trećeg tromjesečja, ovo je prva puna kalendarska godina u kojoj je kompanija isporučila više pametnih telefona od Samsunga. U istom periodu Samsung je isporučio 53 miliona Galaxy telefona, što je pad u odnosu na 59.5 miliona uređaja isporučenih u četvrtom kvartalu 2022. godine. S druge strane, Xiaomi, Transsion i Vivo zabilježili su rast isporuka uređaja u zadnjem kvartalu godine. Tržište pametnih telefona doživjelo je preokret u četvrtom tromjesečju bilježeći rast isporuka od 8.5%.
Pariz zna koristiti priliku: Očekuje se 15 miliona turista zbog Olimpijade, cijene već skaču
Marx.ba Olimpijske igre u Parizu biće održane od 26. jula do 11. avgusta, a Paraolimpijske igre od 28. avgusta do 8. septembra ove godine, a taj sportski događaj je sa sobom “povukao” i veće cijene u Gradu svjetlosti. Francuski mediji su prenijeli vijest da će karte za ulaz u čuveni muzej Luvr poskupjeti za 30 posto uoči OIimpijade. U ovom slučaju, to znači skok cijene ulaznice sa 17 na 22 eura, objavljeno je na sajtu pariskog muzeja. Međutim, posjeta Luvru će i dalje biti besplatna za osobe mlađe od 18 godina, kao i za stanovnike Evropskog ekonomskog prostora, mlađe od 26 godina. Uprava Luvra je u saopćenju navela da je poskupljenje karata posljedica inflacije i poskupljenja struje. Dakle, nigdje se ne pominju Olimpijske igre, mada se da zaključiti da je i to jedan od razloga, budući da se očekuje nalet turista sa svih strana. Otvoren 1793. godine, Luvr je najposjećeniji muzej na svijetu, a 2022. njegovu zbirku, koja se prostire na 86 hiljada kvadratnih metara, pogledalo je 7,2 miliona ljudi. To je francuskom muzeju donijelo zaradu od 76,5 miliona eura. Pariz, inače, očekuje oko 15 miliona turista koji će prisustvovati Ljetnjim olimpijskim igrama, saopćilo je Ministarstvo turizma, tako da su, možda shodno tome, poskupjele i cijene za metro. Ranije je već objavljeno da će se cijene karata za pariski metro udvostručiti tokom Olimpijskih igara 2024. i da će iznositi 4 eura, a ne 2,10 eura – kao što je slučaj sada.
Pošta uvodi kabine za presvlačenje za online kupce
Merx.ba Francuska pošta La Poste postavlja plakare za online kupce koji žele da što prije isprobaju isporučenu robu i da je ako im se ne dopadne, odmah vrate pošiljaocu. Jedna od pariskih pošti postavila je kabinu u obliku žutog francuskog sandučeta. Unutra se nalazi stolica, ogledalo i polica za odlaganje povratnih paketa, objavila je prije nekoliko dana francuska novinska agencija AFP. U La Poste su se odlučili na ovaj eksperiment pošto su shvatili da se mnogi kupci koji pakete preuzimaju u njihovim ekspoziturama ubrzo vraćaju jer nisu zadovoljni kupovinom. – Ideja je da pojednostavimo živote naših korisnika, kažu u pošti o inovaciji. Istovremeno su izrazili nadu da će povećati promet na ovom računu. Kao i pošte u drugim zemljama, oni pokušavaju da zamijene pad pisamskog saobraćaja paketnim saobraćajem. Posljednjih godina Francuska je također zabilježila značajan rast u kupovini na mrežama. Potrošači kupuju širok spektar proizvoda, uključujući odjeću i obuću, koje često vraćaju. Mali trgovci na malo su posebno kritični prema eksperimentu La Poste jer se plaše da bi im inovacija mogla naštetiti, upozorilo je francusko trgovinsko udruženje koje predstavlja oko 450.000 malih radnji.
Lufthansa i ove godine traži 13.000 radnika
Marx.ba Njemačka kompanija Lufthansa je objavila da ove godine planira otvoriti oko 13.000 radnih mjesta na različitim poslovima, otprilike koliko je zaposlila ljudi u 2023. godini. Nakon prodaje ugostiteljske podružnice LSG, koncern zapošljava oko 95.000 ljudi širom svijeta. Ove godine traži još 3.500 članova kabinskog osoblja, 1.000 članova posade u kokpitu, 3.000 tehničkih i 1.000 informatičkih stručnjaka. Otvoritće se mnoga radna mjesta za zemaljsko osoblje u vazdušnim lukama Minhen i Frankfurt, piše Seebiz. Oko dvije trećine ponude je kompenzacija za radna mjesta koja je Lufthansa zatvorila tokom pandemije, a trećina su nova. – Koncern se fokusira na to da bude dobar poslodavac, rekao je rukovodilac ljudskih resursa Michael Niggemann.