Sarajevo će uskoro biti povezano sa tri nove aviolinije
N. D. Na osnovu Javnog poziva za subvencioniranje aviosaobraćaja na području Kantona Sarajevo koji je 28.11.2023. godine raspisala Turistička zajednica Kantona Sarajevo sa ciljem razvoja turizma, uspostavljanja novih destinacija i povećanja broja putnika, te osnaživanja turističkog sektora, bit će realizovane nove direktne avio linije prema gradovima – Atina, Solun, te ponovno uspostavljanje letova prema Varšavi. Komisija za stručnu ocjenu je, nakon razmatranja zaprimljenih prijava, zapisnikom utvrdila da je po Javnom pozivu pristiglo pet blagovremenih prijava te je jednoglasno konstatovala da su četiri kompanije – POLSKIE LINIE LOTNICZE “LOT” S.A., RYANAIR DAC, AEGEAN AIRLINES S.A. i TUI AIRWAYS dostavile urednu dokumentaciju traženu Javnim pozivom, te će sa istim zaključiti ugovore. – Turistička zajednica Kantona Sarajevo u saradnji s Vladom Kantona Sarajevo, odnosno Ministarstvom privrede Kantona Sarajevo i Međunarodnim aerodromom Sarajevo nastavlja s aktivnostima uvođenja novih direktnih avio linija putem subvenicioniranja aviokompanija, a sve u cilju unapređenja i razvoja turističkog sektora u Kantonu Sarajevo. Ovaj put javni poziv omogućio je da aviokompanija Aegean Airlines potvrdi obavljanje letova iz Sarajeva za Skoplje tokom cijele godine. Također, aviokompanija TUI AIRWAYS će zahvaljujući poticajima, nastaviti sa obavljanjem letova na relaciji London – Sarajevo, koji su izuzetno važni za razvoj zimskog turizma u BiH. Aviokompanija Lot Polish ponovo uspostavlja letove za Varšavu. Nažalost, aviokompanija Norwegian Air Shuttle koja planira uspostavu letova prema Skandinaviji, nije dostavila svu potrebnu dokumentaciju zahtjevanu Javnim pozivom, poručeno je. Novi Javni poziv za subvencioniranje aviosaobraćaja na području Kantona Sarajevo bit će prilika za sve avio kompanije koje imaju potencijal i značaj za turističko tržište, brojnu dijasporu i građane.
Kompanija “Zrak” Sarajevo isporučila svoje proizvode po ugovoru evropskom partneru
MArx.ba Oporavak firme „Zrak“ d. d. Sarajevo nije lagan, niti kratkoročan proces, ali ide svojim tokom. Dokaz tome, pored novozaključenih ugovora i povećanja broja uposlenih, jeste realizacija ugovora i isporuka proizvoda austrijskom i evropskom renomiranom proizvođaču vojne opreme Hirtenberger. Naime, u Zraku je jučer izvršena kontrola i isporuka drugog dijela od 70 komada nišanskih sprava i dijelova od ukupno isporučenih 120 komada, s obzirom na to da je prvi dio isporuke izvršen prije dva mjeseca. – Da ništa nije nemoguće, da se kompanije mogu podići iz pepela kada imaju radnike voljne da se uhvate u koštac sa svim nedaćama dokaz je upravo „Zrak“, izjavio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, iskazavši zahvalnost i srdačne čestitke stečajnom upravniku i svim uposlenicima „Zraka“ što su pokazali da i u ovakvoj situaciji mogu napraviti dobar posao. Na ovome, dodao je, neće se stati jer slijede i druge pomoći, kako drugih firmi namjenske industrije, ali i partnera iz inostranstva da ova firma bude još bolja, uspješnija, sa mnogo više ugovora i što je najvažnije, zaposli još više radnika, saopćeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, prenosi Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Apple izgubio status najvrjednije kompanije na svijetu
Marx.ba Dva tehnološka diva bore se za titulu najvrjednije kompanije na svijetu. Microsoft je prvi put od 2021. pretekao Apple i postao najvrednija kompanija na svijetu prema tržišnoj kapitalizaciji – koja mjeri vrijednost i broj dionica firne, prenosi Reuters. Microsoft, sa sjedištem u Redmondu u saveznoj državi Washington, nadmašio je Apple tokom današnjeg trgovanja na Njujorškoj burzi (NYSE) kada je njegova vrijednost porasla za 1.5% i dosegla 2.888 biliona dolara. Apple, sa sjedištem u Cupertinu u Kaliforniji, pao je za 0.3% s tržišnom kapitalizacijom od 2.887 biliona dolara. “Kina bi mogla biti kočnica” Dionice Applea pale su 3.3% do sada u januaru, u usporedbi s rastom Microsofta od 1.8%. Pad Applea uslijedio je nakon niza snižavanja rejtinga i rasta zabrinutosti da će prodaja iPhonea, najprepoznatljivijeg proizvoda kompanije, ostati slaba, posebno na glavnom tržištu u Kini. – Kina bi mogla biti kočnica za učinak u nadolazećim godinama, poručila je brokerska kuća Redburn Atlantic u jučerašnjoj bilješci za klijente, ukazujući na ponovno konkurentnost Huaweija i kinesko-američke napetosti koje su povećale pritisak na Apple. Dionice Applea, čija je tržišna kapitalizacija dosegla vrhunac od 3.081 biliona dolara 14. decembra, završile su prošlu godinu s dobitkom od 48%. To je bilo niže od porasta od 57% Microsofta, koji je 2023. godine izbacio alate pokretane generativnom umjetnom inteligencijom (AI) zahvaljujući svojoj povezanosti s OpenAI-jem, proizvođačem ChatGPT-a.. Wall Street pozitivniji prema Microsoftu Microsoft je nakratko preuzeo vodstvo nad Appleom kao najvrednijom kompanijom nekoliko puta od 2018., posljednji put 2021. kada je zabrinutost zbog nestašica u opskrbnom lancu uzrokovanih COVID-om pogodila cijenu dionica proizvođača iPhonea. Trenutno je Wall Street pozitivniji prema Microsoftu. Kompanija nema ocjenu “prodati” i gotovo 90% brokerskih kuća koje pokrivaju kompaniju preporučuje kupovinu dionica. Apple ima dvije ocjene “prodati” i samo dvije trećine analitičara koji prate kompaniju preporučuju kupovinu dionica. Obje dionice izgledaju relativno skupo u smislu cijene u odnosu na njihovu očekivanu zaradu, što je uobičajena metoda vrednovanja javno kotiranih kompanija.
Posao iz snova: Za spavanje nude više od 10.000 eura
Marx.ba Kompanija Bensons for Beds nudi posao za ulogu Chief Sleep Officer (CSO), odn0sno traži osobu koja bi zarađivala – spavanjem. Ovo stvarno zvuči kao posao iz snova, a osoba koja bude izabrana dobit će 10.000 funti (oko 11.600 eura) za šest mjeseci zaposlenja na pola radnog vremena koje pokriva 874 sata obuke, spavanja i besplatnog šopinga, prenosi Daily Star. – Sretni kandidat će moći testirati do jedan madrac svake dvije sedmice, četiri jastuka mjesečno i jedan krevetni okvir svakih 6 sedmica, pojasnila je Carrie Westwell, voditeljica odjela za ljudske resurse u ovoj britanskoj kompaniji. – To je savršena uloga za svakoga ko želi nadopuniti svoj postojeći prihod ili želi istražiti industriju kreveta prije nego što se odluči na veliki korak i promjenu karijere, dodala je. Inače, istraživanje kompanije Bensons for Beds je otkrilo da je 28% Britanaca zaspalo na poslu kada to nije trebalo, a glavni razlozi za to bili su dosada (33%), nisu se osjećali dobro (30%) i pretopla prostorija (24%).
Ugalj i dalje dominantan: Najveći svjetski potrošači nemaju namjeru da se odreknu fosilnih goriva
Marx.ba Rastuće ekonomije Kine i Indije nastavit će podsticati potražnju za ugljem, bez obzira na to što postavljaju ambiciozne ciljeve za obnovljivu energiju, kažu stručnjaci. Dok je Kina najveći svjetski potrošač energije, Indija je na trećem mjestu na svijetu, a obje zemlje su najveći potrošači uglja, u nastojanju da podstaknu ekonomski rast. Udio Kine u globalnoj potrošnji električne energije, od čega 60 posto “otpada” na ugalj, trebalo bi da skoči na jednu trećinu do 2025. godine, u poređenju sa jednom četvrtinom u 2015, prema projekcijama Međunarodne agencije za energetiku. Također, indijska ekonomija koja brzo raste izražava sve veću potražnju za energijom, uključujući naftu i prirodni gas. – Ako Indija i Kina nastave da ekonomski rastu, po pristojnim stopama u narednoj deceniji, neće doći do prekida potražnje za ugljem u skorije vrijeme, na globalnom nivou – rekao je za CNBC Ian Roper, strateg za robu u “Astris Advisory Japan KK”. Globalna potrošnja uglja u 2023. dostigla je rekordno visok nivo, prvi put premašivši 8,5 milijardi tona, zahvaljujući snažnoj potražnji u zemljama u razvoju i ekonomijama kao što su Indija i Kina, saopštila je IEA u nedavnom izvještaju. Dakle, nema znakova usporavanja, a IEA predviđa da će potrošnja uglja u Indiji i jugoistočnoj Aziji “značajno rasti”. Proizvodnja uglja u Indiji porasla je na 893 miliona tona tokom finansijske godine koja se završava u martu 2023, skočivši za skoro 15% u odnosu na godinu ranije. Proizvodnja sirovog uglja u Kini od januara do novembra 2023. porasla je za 2,9 posto u poređenju sa istim periodom 2022. godine. Nasuprot tome, SAD, koje su drugi najveći svjetski potrošač uglja, zabilježile su smanjenje upotrebe goriva. Prema Institutu za energetsku ekonomiju i finansijske analize, količina uglja koju ova supersila potroši svakog dana zabilježila je pad od 62 posto – sa 2,8 miliona na 1,1 milion tona dnevno. Imajući sve ovo u vidu, 75% indijske energije dobija se iz elektrana na ugalj. Zalihe u indijskim elektranama porasle su za 6 posto u 2023. godini u odnosu na 2022, prema istraživanju Sitibanke. Indija, također, treba da pridoda 80 gigavata toplotnog kapaciteta na bazi uglja u narednih osam godina. Slično tome, ugalj čini 61% proizvodnje električne energije u Kini, iako je azijska zemlja priznata kao “neosporni lider u ekspanziji obnovljive energije”. Kina istovremeno implementira nove projekte u svoju mrežu, skoro jednakom brzinom kao i ostale svjetske zemlje zajedno, u 2022. godini. Također ima ambicije da do 2060. postane CO2 neutralna. Ali, nedostatak pouzdanosti u obnovljive izvore energije znači da je ugalj još uvijek bio kritična rezervna opcija za dvije zemlje.
Pozitivne prognoze Svjetske banke za BiH: Očekivan rast BDP-a za 2,8 posto
Marx.ba Bruto domaći proizvod u BiH tokom 2024. godine, prema najnovijim prognozama Svjetske banke, porast će za 2,8 posto što je za 0,4 posto više u odnosu na globalni privredni rast. To znači da će ekonomija BiH imati određeni uzlet u odnosu na 2023. godinu kada je aktivnost prema najnovijim procjenama porasla za 2,2 posto. Domaća privreda, prema prognozama ove finansijske institucije, dodatno će ubrzati rast tokom 2025. godine i to na 3,4 oposto. Kada je u pitanju globalni rast, Svjetska banka je upozorila da će biti usporen treću godinu zaredom, te da posljedice pandemije Covida-19, rata u Ukrajini i naglih skokova inflacije i kamatnih stopa širom svijeta, ukazuju da će u prvoj polovini ove decenije biti ostvaren najgori učinak u posljednjih 30 godina. Svjetska banka predviđa da će globalni bruto domaći proizvod vjerovatno porasti za 2,4 posto ove godine. Poređenja radi, u 2023. godini rast je iznosio 2,6 posto, u 2022. godini tri procenta, a u 2021. godini 6,2 posto, kada je došlo do oporavka nakon okončanja pandemije. U dokumentu se navodi i to da bi, izuzimajući pandemijsku kontrakciju 2020. godine, rast ove godine trebalo da bude najslabiji od globalne finansijske krize 2009. godine. Za 2025. godinu, Svjetska banka predviđa globalni rast nešto viši od 2,7 posto. Cilj Svjetske banke da ekstremno siromaštvo bude okončano do 2030. godine sada izgleda uglavnom nedostižan, a ekonomsku aktivnost koče geopolitički sukobi. – Bez velike korekcije kursa, 2020-te će proći kao decenija propuštenih prilika – istakao je u saopštenju glavni ekonomista Svjetske banke Indermit Gill. On je dodao da će kratkoročni rast ostati slab, a mnoge zemlje u razvoju, posebno najsiromašnije, ostat će zaglavljene u zamci, sa parališućim nivoima duga i slabim pristupom hrani za skoro svaku treću osobu.
Za 11 mjeseci 2023. godine u BiH više od 1,6 miliona turista
Marx.ba U periodu januar – novembar 2023. godine turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 1.621.831 posjetu, što je za 18 posto više u odnosu na isti period 2022. godine i 3.431.903 noćenja, što je za 13,7 posto više u odnosu na isti period 2022. godine. U usporedbi sa istim periodom 2019. godine, godinom prije izbijanja pandemije Covid-19, u periodu januar – novembar 2023. godine BiH je posjetilo 77.379 turista više, te je ostvareno 253.487 noćenja više u odnosu na isti period do sada rekordne 2019.godine. U periodu januar – novembar te godine turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 1.544.452 posjete, što je bilo više za 12 posto i 3.178.416 noćenja, što je bilo više za 10,7 posto odnosu na isti period prethodne 2018. godine. Broj noćenja domaćih turista u periodu januar – novembar prošle godine bio je manji za 5,8 posto, dok je broj noćenja stranih turista bio viši za 25,5 posto u odnosu na isti period 2022. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja u periodu janur – novembar prošle godine učešće domaćih turista bilo je 31,1 posto dok je 68,9 posto bilo učešće stranih turista. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (14,2 posto), Srbije (12,3 posto), Turske (8,1 posto), Slovenije (6,7 posto), Saudijske Arabije (5,3 posto), Njemačke (4,8 posto), SAD (3,4 posto) i Ujedinjenih Arapskih Emirata (3,1 posto) što je ukupno 57,9 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 42,1 posto noćenja, podaci su Agencije za statistiku BiH. Po dužini boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu su: Kuvajćani sa 3,8 noćenja, Katarani sa 3,3 noćenja, Egipćani i Irci sa 3,2 noćenja, te turisti iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Irana sa po 3,0 noći, Francuske, Albanije i Bahreina sa po 2,9 noćenja. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 94,2 posto.
Električni automobili i domet: Proizvođači tvrde da imaju formulu za veći uspjeh
Marx.ba Ideja se čini razumnom i relativno jednostavnom. Ako dovoljno ljudi bude vozilo električne automobile, to bi mogla biti prekretnica u nastojanjima da se zaustavi globalno zagrijavanje. Ali mnogi vozači, čak i kad finansije nisu problem, oklijevaju preći na tu novu tehnologiju s niskim udjelom ugljika. Iako je prilično brz, razvoj električnih vozila upravo je zbog toga ipak sporiji nego što su neki proizvođači automobila predviđali, piše BBC. Vozači ne prelaze na električna vozila onoliko brzo koliko se očekivalo iz više razloga među kojima su cijena, infrastruktura za punjenje i zabrinutost oko toga koliko se daleko mogu odvesti. Ta bojazan je već dobila i svoje ime: “tjeskoba zbog dometa”. – Vozači žele moći napuniti auto za isto vrijeme koje je potrebno za punjenje spremnika benzinom ili dizelom i žele moći odvesti istu kilometražu kao da se radi o automobilu koji troši klasično gorivo, kazao je Achyut Jajoo, direktor u kompaniji koja se bavi odnosima s kupcima Salesforce, koja je nedavno anketirala 2.000 vozača o preferencijama potrošača. Ali s današnjim litij-ionskim baterijama, električna vozila teško mogu prevaliti neku veću udaljenost. Na sajmu potrošačke elektronike (CES) u Las Vegasu, u SAD, ove sedmice, postalo je vidljivo da neke automobilske kompanije traže inovativne načine za prevladavanje ovih prepreka, posebno na sjevernoameričkom tržištu. Njihovo rješenje? Olakšajte automobile. – Svaki gram težine manje, povećava domet, kaže Andrew Poliak, glavni tehnološki direktor kompanije Panasonic Automotive. Kompanije kaže da je razvila komponente – kao što su zvučnici i audio sistemi u automobilima – koje ne samo da imaju između 30-60 posto manju težinu, već i troše 60 posto manje energije iz automobila bez utjecaja na performanse. – Električna vozila koja koriste našu tehnologiju smanjenja težine i našu tehnologiju u pojačalima i algoritmima koji se koriste za zvuk, imaju doista dobar audio sistem dok istovremeno troše manje energije, kaže Poliak. Na CES-u 2023. Panasonic je pokazao zvučnike od pet cm koji stanu u kontrolnu ploču automobila i koji mogu proizvesti zvuk koji obično stvaraju veći zvučnici od 15 cm u vratima, kaže Poliak. Tehnologija je značajno olakšala vrata automobila. Panasonic sada poboljšava taj koncept kako bi dodatno olakšao unutrašnjost vozila. Ove godine je na CES-u Panasonicov “lagani” koncept predstavljen unutar potpuno električnog SUV-a Fisker Ocean One i Infinitija QX80. Kompanija je također pokazala posve prozirno konceptno vozilo kako bi se dobro vidjele sve različite komponente koje koja optimizira za proizvođače automobila. Drugi veliki proizvođač automobila, Honda, gleda na drugu ključnu komponentu u električnim automobilima u nastojanju da smanji težinu – samu bateriju. Ulažu značajna ulaganja u razvoj solid-state baterija, koje su manje i lakše od konvencionalnih litij-ionskih baterija koje su trenutno standardne u većini električnih vozila. Takva baterija također ima mogućnost bržeg punjenja i manje je osjetljiva na oštećenja uzrokovana toplinom uslijed brzog punjenja. To donosi dodatne prednosti, kaže glasnogovornik Honde Chris Martin. To što se ne morate brinuti o pregrijavanju baterije znači da automobil možda neće trebati iste sigurnosne karakteristike, što je još jedna prilika da se težina automobila smanji. – Kada vozilu dodate težinu, to znači da vam je potrebna veća baterija da postignete isti domet, kaže Martin. – Ako možete ukloniti tu manu, možete smanjiti težinu vozila i staviti baterije na neko drugo mjesto. Ako želite zadržati isti izgled vozila, teoretski biste mogli izvaditi dio sigurnosne konstrukcije koja je samo štitila bateriju – ne ljude – i staviti još baterija, dodao je. Prošla 2023. godina je za električna vozila svakako bila raznolika. Dok je potražnja privatnih korisnika u Ujedinjenom Kraljevstvu pala, narudžbe kompanija su porasle. I dok su globalna predviđanja upućivala na to da će potražnja za električnim autima nastaviti eksponencijalno rasti, neki su proizvođači upozorili da će se tako brzi rast usporiti. No, komponente manje težine također bi mogle pomoći u smanjenju cijene ovih vozila. – Kapitalni troškovi za električno vozilo će se neizbježno smanjivati kako tehnologija bude napredovala, kaže Poliak.
Italijanski SkyAlps bi trebao otvoriti bazu u Mostaru
Marx.ba Mostarski aerodorom je sa italijanskim prijevoznikom SkyAlpsom postigao načelni dogovor da 2025. bazira jedan avion u Mostaru i otvori dvadesetak sedmičnih letova. Uz linije koje će biti otvorene ove godine, planiraju se i letovi za Stuttgart, Beč, Napulj, Palermo i Cataniu, piše Zamaaero. To bi, značilo oko 70.000 putnika koje bi akumulirao SkyAlps godišnje ili oko 100.000 putnika koje bi te 2025. imao Mostar i bez dodatnih letova nekih drugih prijevoznika. SkyAlps će sa avionom Dash 8-400 otvoriti četiri linije iz Mostar – po dva sedmična leta za Rim, Veronu, Bari i Minhen. U ljetnoj sezoni samo na ovim letovima Mostar će dobiti oko 20.000 novih putnika. Direktor mostarskog aerodroma Marko Đuzel pregovara i sa poljskim LOT-om za letove prema Varšavi. Poljska kompanija je iskazala interes za letove sa Embraerom E175 za Mostar ali je zakasnila na prošli natječaj za nove linije. Stoga Mostar ozbiljno razmišlja da radi njih otvori još jedan konkurs. Đuzel je takođe rekao da se izuzetno trudi obnoviti linije Eurowingsa za Dusseldorf i Stuttgart. Naglašava da je Eurowings do Covida-19 imao popunjenost od 98% na letovima za Mostar, pa smatra da je prilično realno da linije obnovi u dogledno vrijeme. – Zračna luka Mostar ima istinski ogromne potencijale. Menadžment mora hitno poraditi na iskorištavanju potencijala, na usmjeravanju subvencija na najvažnije linije, te na vraćanju putnika koji sada putuju preko Sarajeva, Dubrovnika i Splita. Sa SkyAlpsom su istinski krenuli u više nego dobrom pravcu. Dođe li 2024. još Air Serbia i/ili LOT priča će biti istinski bajkovita. A ako SkyAlps stvarno otvori bazu 2025. samo nebo je granica, prokomentarisao je najnoviji razvoj analitičar Alen Šćuric. Prošlog ljeta Mostar je imao redovne letove za Foggiu Lumiwingsa, linija koja se za sada neće obnoviti, a imao je kratko vrijeme i letove Aeroitalie za Forli, liniju koja se vrlo brzo ukinula. No, aerodrom je imao i chartere Croatie za Beirut, Dublin, Cork, Bergamo, Napulj i Palermo, te Electre za Cataniu. Te chartere će vjerovatno imati i ove godine, iako je Elactra upitna.
Potraga za radnom snagom: Firme u Njemačkoj nude bonuse i do 4.000 eura
Marx.ba Sve više kompanija u Njemačkoj nudi bonuse za promjenu posla. Žele se istaći u sve žešćoj konkurenciji za kvalificirane radnike. Od automobilskih mehatroničara do montera kuhinja, poslodavci mame bonusima od 300 do 4.000 eura. Analiza platforme za zapošljavanje Indeed pokazuje da su isplate bonusa pri promjeni posla značajno porasle. U 2019. od milion oglasa za posao, 3.050 oglasa bilo je oglašeno s bonusom. U 2023. bilo ih je 7.129. To se može objasniti stanjem na njemačkom tržištu rada koje se i dalje razvija u korist zaposlenika. Prema zadnji analizama u Njemačkoj trenutno ima 1,7 miliona slobodnih radnih mjesta dok 2,6 miliona ljudi traži posao. To znači da po radnom mjestu ima oko 1,5 tražitelja posla. Prije deset godina bilo je otprilike četiri tražitelja posla za jedno radno mjesto. Konkurencija na strani zaposlenika bila je znatno veća. Danas su poslodavci ti koji se sami moraju reklamirati. Bonusi se najviše nude u sektorima gdje je posebno velik nedostatak kvalificiranih radnika, primjerice u zračnoj luci Frankfurt. Kompanija Fraport koja upravlja aerodromom isplaćuje bonuse za nove zaposlenike od 2022. Njena podružnica FraGround nudi 1000 eura za rad u odijelu zemaljskih usluga. – Vazdušni promet bio je prvi pogođen epidemiološkim mjerama za vrijeme pandemije i posljednja industrija koja se vratila u normalu. Mnogi su zaposlenici u to vrijeme napustili kompaniju i posvetili se drugim aktivnostima, rekao je glasnogovornik Fraporta Andreas Schopf. Kompanija je od uvođenja bonusa dobila 4.000 novih zaposlenika. Ali poslodavci ne žele samo da zaposlenici dođu, već i da oni ostanu u kompaniji. Zašto onda ne daju veće plaće na mjestima gdje su kvalificirani radnici prijeko potrebni? Razlog tome je ekonomska računica, kaže Michael Neugart, ekonomist na TU Darmstadt. Kad bi kompanije povećale bruto mjesečnu plaću za 100 ili 200 eura, morale bi platiti iznos za cijelo vrijeme rada. Jednokratna isplata daje finansijski poticaj za zaposlenike, dok se poslodavci ne moraju dugoročno obavezivati - i ostaju unutar svojih finansijskih mogućnosti.