Gdje je granica: Hoće li biti nastavljen trend rasta cijene bitcoina
Marx.ba Bitcoin gradi na svom uzlaznom zamahu, s vodećom kriptovalutom koja je u utorak premašila 43.000 dolara prvi put od aprila 2022. godine. Cijena bitcoina porasla je gotovo 4% na 43.478,00 dolara, prema Coin Metricsu, povećavajući dobitak od prethodnog dana, dok je bubnjanje za spot bitcoin ETF u SAD postajalo sve glasnije. U jednom se trenutku novčić trgovao čak do 43.977,40 dolara. Dobici u utorak doveli su do porasta bitcoina za više od 160% tokom godine. Ether je bio viši za 1,6% na dan na 2263,76 USD. Porastao je za 88% za 2023. Osjećaji ulagača postali su optimističniji posljednjih sedmica, što je dovelo do porasta vrijednosti digitalnih tokena i dionica kripto kompanija. Podržavatelji su posebno zainteresirani za potencijal regulatora da odobre fond kojim se trguje na kripto berzi, dajući ulagačima veću izloženost digitalnoj imovini bez punog rizika njihovog izravnog posjedovanja. Očekuje se da će Komisija za vrijednosne papire i burzu razmotriti prijave sljedeći mjesec. Ethereum, sljedeća najveća kriptovaluta po tržišnoj kapitalizaciji, napredovao je više od 80%. Dobici također pritječu kompanijama u sektoru kojima se javno trguje. Coinbase (COIN), koji je imao ogromnu korist tokom burnih dana trgovanja zbog pandemije COVID-a, uživa u još jednom trenutku na suncu. Vrijednost dionica platforme narasla je više od četiri puta od početka godine. A Marathon (MARA), kompanija za digitalnu imovinu koja rudari kriptovalute, do danas je više nego utrostručila svoju cijenu dionica. Markus Thielen, voditelj istraživanja na DeFi Research.com, nedavno je rekao za Yahoo Finance Live da bi odobrenja ETF-a mogla gurnuti cijenu bitcoina blizu 60.000 dolara, budući da investitori premještaju dio svojih sredstava u kriptovalute. Budući da institucionalni ulagači izdvajaju stotine milijardi u ETF-ove, čak bi i premještanje malog postotka tih sredstava značilo značajnu dobit, rekao je. – Postoji oko 120 milijardi američkih dolara u ETF-ovima za plemenite metale u SAD, – što znači u zlatu i srebru – i ako samo prebacite 10-20% toga i prebacite ih u Bitcoin, imate nešto u rasponu od 25 milijardi dolara priljeva, rekao je Thielen. – Sve popularnije uvjerenje na Wall Streetu da je Fed vjerovatno završio sa svojom kampanjom stezanja kamatnih stopa, kao i smanjena potražnja, također potiču rast kriptovaluta, rekao je, prenosi Seebiz.
Zemlje OPEK+ smanjuju proizvodnju nafte: Šta to može značiti za cijenu u narednoj godini
Marx.ba Cijena nafte bi mogla da dostigne 100 dolara za barel slijedeće godine ako države članice naftnog kartela OPEK+ ispune obećanja o dobrovoljnom smanjenju proizvodnje nafte. OPEK+ je nakon jučerašnjeg sastanka objavio saopćenje u kojem nije zvanično podržao smanjenje proizvodnje nafte, ali su pojedine zemlje najavile dobrovoljna smanjenja od ukupno 2,2 miliona barela dnevno za prvi kvartal 2024. godine, prenosi CNBC. Saudijska Arabija je pristala da produži dobrovoljno smanjenje proizvodnje nafte za milion barela dnevno (bpd) do kraja prvog kvartala 2024. godine. Rusija je rekla da će u istom periodu smanjiti proizvodnju sirove nafte za 300.000 bpd i proizvodnju naftnih derivata za 200.000 bpd. Irak smanjuje proizvodnju nafte za 223.000 bdp, Ujedinjeni Arapski Emirati za 163.000 bpd, Kazahstan za 82.000 bpd, Alžir za 51.000 bpd a Oman za 42.000 bpd. Goldman Sax očekuje da će OPEK+ na osnovu ovih mjera moći drži cijene nafte u rasponu između 80 i 100 dolara za barel u 2024. godini.
SUV modeli ispred svih: Ova karoserijska izveda je najpopularnija u svijetu
Marx.ba Prema izvještaju Globalne inicijative za ekonomičnost saobraćaja (GFEI), SUV-ovi su prvi put prošle godine nadmašili u prodaji sve ostale karoserijske oblike automobila. Misli se na prodaju u cijelom svijetu. Prosječna masa vozila je porasla na rekordnu vrijednost od 1,5 tona. Veća masa u pokretu – to ne znači samo veći rizik od nesreća, nego i veću potrošnju energije te veće emisije gasova. Po izveštaju GFEI-a, to potkopava drugačiji, pozitivan trend – svake godine energetski intenzitet vozila, odnosno potrošnja s istim performansama, smanjuje se za više od četiri posto. Glavni uzrok povećane efikasnosti je prelazak na električni pogon koji je sada u svakom sedmom novom automobilu na svijetu. Posebno na tržištima s visokim udjelom električnih automobila kao što su Kina ili Evropa, bilans se uspješno poboljšavao, posebno od 2020. godine. Da je prosječna veličina vozila ostala ista kao i, na primjer, 2010. godine, potrošnja energije i emisije CO2 novog voznog parka mogli su da budu 30 posto niže nego danas, navodi GFEI. Trend popularnosti SUV-ova je međutim anulirao sve prednosti električnih motora, ali i manjih benzinskih te dizelskih motora. – Moramo da se odmaknemo od ovih ogromnih vozila – objasnila je Sheila Watson iz odbora FIA-ine fondacije. Fondacija je naručila istraživanje od GFEI.
Apple raskida ugovor sa bankom vezan za kartice: Šta će biti sa računima preko iPhonea
Marx.ba Predložen je raskid partnerstva u narednih 12 do 15 mjeseci, a ako Apple i Goldman Sax prekinu svoje partnerstvo, kompanija će morati pronaći novog partnera za svoju popularnu Apple Card kreditnu karticu i štedne račune sa visokim prinosom. Apple nudi svoju kreditnu karticu i štedni račun putem aplikacije na iPhone uređajima, ali „bankarski backend“ vodi Goldman Sax. Pod izvršnim direktorom Davidom Solomonom, banka je napustila svoje potrošačke bankarske ambicije zbog rastućih troškova. Ranije ove godine, Goldman Sax je najavio da će „razmotriti strateške alternative“ za svoje bankarske operacije. Za sada nije poznato da li je Apple pronašao alternativu za Goldman Sax.
Kompanija objavila planove: Sprema se najveća nabavka aviona u historiji
Marx.ba Izvršni direktor Turkish Airlinesa Bilal Eksi istakao je da kompanija ima cilj da do 2033. godine poveća broj aviona na 813. Ovo se smatra da će biti dovoljno da učvrsti poziciju aviokompanije koja ima letove prema skoro svim državama svijeta. U Turkish Airlinesu su ranije najavljivali da žele udvostručiti avionsku flotu koju trenutno čini 437 letjelica. To je deveta po veličini flota na svijetu. Eksi je naglasio da će povećanjem broja aviona do 2033. to biti treća po veličini svjetska flota. Ova aviokompanija pregovara s Airbusom za nabavku 355 novih aviona. Ako nabavka bude zaključena, to će biti najveća nabavka u historiji kompanije. Očekuje se da će isporuka tih aviona početi 2026. Eksi je napomenuo da je Turkish Airlines prije 20 godina imao 65 aviona. – Trenutno imamo letove prema 129 država sa 350 destinacija, među kojima je Turska. Time se Istanbul i Turska nesumnjivo transformišu u značajno transferno čvorište, naglasio je Eksi. U ovom kontekstu je napomenuo na značaj Aerodroma Istanbul, opisavši ga kao katalizatorom za širenje. Ovaj aerodrom za Turkish Airlines predstavlja glavno čvorište za letove u Evropi, Aziji i Africi. Izgradnja Aerodroma Istanbul je koštala 12 milijardi dolara i otvoren je 2018. Strategija Turkish Airlinesa podrazumijeva da u narednih deset godina dostigne 170 miliona putnika.
Nova sedmica, trend stari: Cijene nafte nastavile padati
Marx:ba Cijene nafte nastavile su u ponedjeljak padati na međunarodnim tržištima te je cijena barela na londonskom tržištu pala za 45 centa u odnosu na prethodno zatvaranje, na 78,43 dolara, dok se barelom na američkom tržištu trgovalo po 43 centa nižoj cijeni, od 73,64 dolara. Pad cijena u ponedjeljak nastavlja se na 2-postotni pad iz prošle sedmice, nakon smanjenja opskrbe koje su u četvrtak najavili Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici uključujući Rusiju, zajedno poznati kao grupa OPEC+. Rezovi OPEC+ su dobrovoljne prirode i izazivaju sumnju hoće li ih proizvođači u potpunosti provesti ili ne. Ni investitori nisu bili sigurni kako će to izgledati. Usporena svjetska proizvodna aktivnost također je pritisnula cijene. Novi podaci upućuju na snažne ekonomske teškoće koji povećavaju zabrinutost za rast naftne potražnje. Geopolitička razmatranja ponovno su u fokusu nakon nastavka borbe u Gazi. Tri komercijalna broda napadnuta su u međunarodnim vodama u južnom Crvenom moru, saopćila je u nedjelju američka vojska. U drugom dijelu svijeta, zapadne zemlje pojačavaju napore da provedu ograničenje cijene od 60 dolara po barelu za pomorske pošiljke ruske nafte koje su Moskvi uvedene kako bi se kaznila zbog rata u Ukrajini. OPEC je odvojeno izvijestio da je barel košarice nafte njegovih članica u petak pojeftinio 2,41 dolar, na 82,59 dolara, piše Seebiz.
Ministrica Mesihović: Podrška HEA-i u procesu ostvarivanja punopravnog članstva u ENQA-i
Marx.ba Ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo, prof.dr. Adna Mesihović razgovarala je s direktorom Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH (HEA), prof.dr. Enesom Hašićem. Glavna tema sastanka je bila akreditacija visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini, kao i proces pridruživanja Evropskoj asocijaciji za osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju (ENQA). Direktor Hašić upoznao je predstavnike Ministarstva i ministricu s aktivnostima Agencije u oblasti osiguranja kvaliteta, kao i planovima za naredni period. Posebno je istakao važnost današnjeg događaja „State Peer Counselling Meeting” koji se održava u Banja Luci i na kojem će ministrica Mesihović biti panelista u ime Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS. Ovom prilikom, direktor Hašić je naglasio važnost ovog događaja za Agenciju, kao i za cjelokupno visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini, jer predstavlja prvu aktivnost projekta „Podrška evropskim agencijama za osiguranje kvaliteta u ispunjavanju Evropskih standarda i smjernica (ESG)”, kojima koordinira ENQA. Naveo je da je cilj samog događaja kreiranje sistemske svijesti i zajedničkog razumijevanja svih učesnika na nivou države za sva pitanja i izazove koje je potrebno riješiti kako bi HEA ostvarila punopravno članstvo u ENQA-i. Ministrica Mesihović je istakla da će s Ministarstvom biti ključni partner Agenciji u aktivnostima koje imaju za cilj rješavanje izazova nepriznavanja diploma visokoškolskih ustanova BiH u zemljama regiona. Naglasila je i važnost intenziviranja zajedničke saradnje na razvoju i unapređenju kvaliteta visokog obrazovanja u BiH u skladu s najboljim evropskim i svjetskim praksama. – Podrška Agenciji HEA u procesu implementacije ESG u BiH jedan je od važnih ciljeva našeg rada u budućnosti. Punopravno članstvo Agencije u ENQA-i našim studentima i akademskim radnicima donosi provjeren evropski sistem visokog obrazovanja s jasnim kriterijima za najbolji kvalitet, s diplomama priznatim u svim zemljama regiona i Evrope. S toga, na ovom putu, Ministarstvo će staviti na raspolaganje sve svoje kapacitete i dati podršku samom procesu, zaključila je ministrica Mesihović. Sastanku je prisustvovao i pomoćnik direktora u ovoj agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH Benjamin Muhamedbegović.
U kasu UIO se slilo 9,7 milijardi KM, kako su raspoređene državi i privredi
Bloomberg Adria Prihodi od indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini (BiH) u jedanaest mjeseci 2023. godine iznosili su devet milijardi i 727 miliona KM i veći su za 652 miliona KM ili 7,18 odsto u odnosu na isti period 2022. godine kada su iznosili devet milijardi i 75 miliona KM. Samo u novembru 2023. godine prikupljeno je 927 miliona KM indirektnih poreza, što je za 64 miliona KM više u odnosu na novembar 2022. godine. Nakon što je UIO izvršila povrat PDV-a privredi u iznosu od jednu milijardu i 984 miliona KM, neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u periodu januar-novembar 2023. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su sedam milijardi i 743 miliona KM i veći su za 557 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili u istom periodu 2022. godine, navode u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. Za finansiranje državnih institucija BiH u periodu januar-novembar 2023. godine raspoređen je iznos od 937 miliona KM. Višak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je na računima entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH dobila četiri milijarde i 198 miliona KM, Republika Srpska dvije milijarde i 314 miliona KM i Distrikt Brčko 234 miliona KM. Pored raspoređenih prihoda, a po osnovu posebne putarine za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 206 miliona KM, Republika Srpska 136 miliona KM i Distrikt Brčko 6,9 miliona KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za cestarine, naveli su u UIO BiH. Podsjećamo, UIO je pozvala u subotu obveznike PDV-a da se hitno registruju za elektronski potpis. Kako bi obveznici indirektnih poreza koristili elektronske usluge UIO uz upotrebu kvalifikovanog elektronskog potpisa, kao što je podnošenje PDV prijava ovjerenih na novi način, neophodno je da svaki obveznik prvo zaključi Ugovor o korištenju informacionog sistema za elektronsko poslovanje sa UIO. To je prvi korak koji mora ispuniti svaki PDV obveznik. Svaki poreski obveznik mora izvršiti prijavu zastupnika – fizičkog lica koje će u ime obveznika obavljati elektronsko poslovanje sa UIO (podnositi PDV prijave korištenjem kvalificirane elektronske potvrde). Zastupnik može biti osoba zaposlena kod poreskog obveznika ili knjigovođa koji priprema PDV prijave za veći broj poreskih obveznika. U svakom slučaju zastupnik je fizičko lice koje mora imati kvalifikovanu elektronsku potvrdu, a to može dobiti kod UIO.
Dvije trećine vlasnika malih i srednjih preduzeća pozivaju na reformu zaštite podataka
N. D. Više od dvije trećine (67%) vlasnika malih i srednjih preduzeća trenutno vjeruje da bi Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo reformirati svoje zakone o zaštiti podataka ako želi ostati vodeći globalni tehnološki centar. Otkriće je napravljeno nakon studije koju je sprovelo Udruženje za podatke i marketing (DMA) koja je otkrila da postoji ogromna potražnja za reformom podataka, a dodatnih 66% vlasnika preduzeća podržava ažurirane i modernizovane propise o privatnosti podataka. Vijest dolazi kada Zakon o zaštiti podataka i digitalnim informacijama (DPDI) završava svoj put kroz Donji dom u pokušaju da radikalno ažurira britanski zakon o zaštiti podataka. – Velika Britanija ima sjajnu priliku da revidira svoj model zaštite podataka kako bi povećala ulaganja i rast u našoj digitalnoj ekonomiji. Iz perspektive inovacija i ulaganja, pružit će jaču zaštitu privatnosti od SAD-a i Kine, dok će biti pragmatičniji, manje birokratski od modela EU, rekao je CEO DMA Chris Combemale. – Usvajanjem DPDI-ovih pro-inovacijskih revizija, koje čuvaju robusnu zaštitu potrošača GDPR-a, Ujedinjeno Kraljevstvo može uspostaviti model za zaštitu podataka usmjeren na korisnike koji ne samo da će Ujedinjeno Kraljevstvo učiniti privlačnijim globalnim tehnološkim središtem, već će također djelovati kao predložak da bi ostatak svijeta slijedio, dodao je. Kako je rekao, postoji snažna podrška u zajednici malih i srednjih preduzeća u Ujedinjenom Kraljevstvu za razumne reforme za razvoj, ali oni također prepoznaju vrijednost povjerenja potrošača održavajući robusnu zaštitu privatnosti. – Reforme u okviru zakona o DPDI odražavaju ove stavove, stvarajući bolju ravnotežu između inovacija i privatnosti, održavajući visok nivo zaštite podataka uz istovremeno omogućavanje naučne i tehnološke inovacije. Od suštinske je važnosti da javnost u Ujedinjenom Kraljevstvu ostane sigurna u ekosistem zaštite podataka. Stoga je veoma ohrabrujuće što većina vjeruje u regulatorne zaštitne mjere koje ih štite, kao i u spremnost preduzeća da svoje interese stave na prvo mjesto, dodao je Combemale. Naglasio je da započeti posao treba dovršiti. – Izmjene će poboljšati korisničko iskustvo pomažući preduzećima da bolje komuniciraju i angažuju se s javnošću Ujedinjenog Kraljevstva. To neće uticati na postojeću zaštitu privatnosti potrošača, što je važno i za mala i srednja preduzeća i za potrošače, pa pozivamo britanski parlament da dovrši usvajanje bez oklijevanja. Ono što je najvažnije, više od tri četvrtine (79%) vlasnika malih i srednjih preduzeća izrazilo je želju za bilo kakvim budućim propisi ma koji bi zaštitili prava na privatnost korisnika, iako (72%) ispitanika smatra da je to već postignuto, rekao je Combemale.
UniCredit Grupa dobila nagradu Bank of the Year za 2023. godinu
N. D. UniCredit Grupa proglašena je najboljom bankom za 2023. godinu. Uz ovo prestižno priznanje, Banka je proglašena i najboljom u zapadnoj Evropi u sklopu dodjele nagrada Bank of the Year u organizaciji renomiranog magazina The Banker. Tradicionalna svečanost održana je u Londonu. – Čestitamo svim dobitnicima naše nagrade Banke godine. Lideri iz cijele globalne bankarske industrije još jednom su pokazali svoju odlučnost u suočavanju s ekonomskim preprekama i nestabilnošću tržišta tokom prošle godine. Pobjednici su pokazali svoju ambiciju u razvoju inovativnih proizvoda i usluga, modernizaciji svoje infrastrukture i postizanju jakih krajnjih rezultata. Važno je da je fokus na okolišu, društvu i upravljanju zajednička nit u svim pobjedničkim prijavama. Održivost se više ne posmatra kao „lijepo imati“, već je ključna za budući uspjeh svake banke. Ove godine smo dodijelili nagrade u 140 zemalja. Bila mi je čast ugostiti oko 300 viših bankara iz cijelog svijeta na ceremoniji dodjele nagrada u Londonu. Ponijeti kući Bracken trofej — nazvan po Brendanu Brackenu, osnivaču časopisa The Banker 1926. — veliko je dostignuće, jer se pobjednici suočavaju sa oštrom konkurencijom u svim segmentima, piše The Banker. Kako su naglasili “impresivan kvalitet prijava učinio je izbor konačnih pobjednika teškim poslom”. – Željeli bih istaći dostignuća UniCredita, koji je osvojio globalnu nagradu Banke godine, kao i regionalnu nagradu Zapadne Evrope i državne nagrade za Italiju i Bugarsku. Sudije su bile impresionirane pričom UniCredita o preokretu, koja je ostvarila više od 200% povećanja profita tokom cijele godine koja se razmatra, smanjila svoju bazu troškova i postigla najbolje rezultate u prvom tromjesečju 2023. Kao takva, ona je na dobrom putu da isporuči svoj strateški plan „UniCredit Unlocked“ za 2022–2024, premašujući njene dosadašnje ambicije. Italijanska banka je u drugoj fazi svoje industrijske transformacije, izvršivši značajna ulaganja u digitalne i podatke. Pored rekonstrukcije svoje IT arhitekture kroz programiranje aplikacija i cloud infrastrukturu, UniCredit ulaže u digitalizaciju svih svojih procesa kako bi poboljšao iskustvo zaposlenih. Impresivno je da su ekološke, društvene i upravljačke obaveze zajmodavca ispred kolega, posebno njegovih napora da ojača svoj fokus na socijalna pitanja, poručili su. Pobjednici su istakli zadovoljstvo. – Jako smo ponosni na ova postignuća koja pokazuju zajedničku snagu naših trinaest banaka širom Evrope te potvrđuju da su klijenti u centru svega što radimo. Sve ovo, naravno, omogućili su kolege koji su stali iza strategije i kulture izvrsnosti koju njegujemo unutar banke. Nastavit ćemo podizati ljestvicu za sve naše klijente i zajednice na putu prema našem cilju da postanemo banka za budućnost Evrope, istakao je Andrea Orcel, glavni izvršni direktor UniCredita.