Kolika je satnica: U Njemačkoj skače minimalac od januara, a već najavili i novo povećanje
Marx.ba Njemačka komisija nadležna za određivanje granice minimalne plaće u Njemačkoj, u junu je usvojila prijedlog za povećanje minimalne plaće na 12,41 eura po satu od januara naredne godine, a sada Savezna vlada najavljuje i povećanje od 12,82 eura do 2025. godine. – Komisija za minimalnu plaću sastala se i preporučila saveznom ministru rada Hubertusu Hajlu da se zakonska minimalna plaća podigne na 12,41 eura u 2024. kao prvi korak. U drugom koraku, minimalna zarada bi trebalo da bude podignuta na 12,82 eura 2025. godine, navodi se u izvještaju. Kada je uveden 2015. zakonska minimalna zarada bila je 8,50 eura po satu. Od tada je donji prag plaće više puta podizan. Nedavno, 1. oktobra 2022, stopa je bila 12 eura po satu. U januaru 2024. minimalna plaća će porasti na 12,41 eura, a početkom 2025. ponovo će porasti na 12,82 eura. Savezna vlada tako sprovodi odgovarajuću preporuku Komisije za minimalnu plaću. Najnovija odluka o povećanju, koje će uslijediti 2025. godine, po prvi put nije donijeta konsenzusom. – Pozicije su bile veoma udaljene, pa je bio neophodan prijedlog za posredovanje – rekla je Kristijan Šenefeld, predsjednica komisije koju čine predstavnici poslodavaca i zaposlenih, kao i naučnici. Za zaposlene povećanje nije otišlo dovoljno daleko. Pošto se obje strane nisu mogle složiti oko zajedničke preporuke, predsjedavajuća Šenefeld je donijela odluku u korist poslodavaca. U Njemačkoj je uveden instrument minimalne zarade da bi se spriječile nemoralne naknade i prljava konkurencija. Od januara 2018. primjenjuje se u svim privrednim sektorima bez izuzetka. To znači da kolektivni ugovori u pojedinačnim sektorima koji su ispod važeće minimalne zarade više nisu dozvoljeni. Od januara 2020. u Njemačkoj je također potreban minimalni dodatak za obuku. Ovo je trenutno 620 eura mjesečno za pripravnike u prvoj godini obuke i prilagođava se godišnje. U 2024. godini pripravnici moraju biti plaćeni najmanje 649 eura.
Oproštaj: BMW u fabrici u Minhenu izbacio posljednji primjerak motora s unutrašnjim sagorijevanjem
Marx.ba Nakon šest desetljeća, posljednji motor s unutrašnjim sagorijevanjem napustio je BMW-ovu tvornicu u Munchenu protekle sedmice, označavajući prekretnicu za ovu prestižnu bavarsku auto-moto marku. Ovaj ključni korak rezultat je snažnog usmjerenja na proizvodnju električnih vozila. Bavarski div proizvodio je motore s četiri, šest, osam ili čak dvanaest cilindara u svojoj glavnoj tvornici u Munchenu više od šest desetljeća. Unatoč zatvaranju proizvodnje motora s unutrašnjim sagorijevanjem, BMW nije potpuno napustio ovu tehnologiju. Kompanija je premjestila proizvodnju benzinskih i dizelskih motora u svoje postrojenje u austrijskom Steyru te u britanski Hams Hall, istaknla je glasnogovornica kompanije. Odluka o prelasku na proizvodnju isključivo električnih vozila najavljena je 2020. godine, a tvornica u Munchenu transformira se u centar za proizvodnju tih inovativnih automobila. Približno 1.200 radnika koji su nekada bili uključeni u proizvodnju motora u Munchenu sada su prekvalificirani i premješteni na druge zadatke unutar kompanije, pokazuje izvještaj BMW Grupe. Na mjestu nekadašnje hale za proizvodnju motora s unutrašnjim sagorijevanjem trenutno se gradi montažna hala za nove modele, a u taj ambiciozni projekt ulaže se 400 milouna eura. Dodatno, BMW planira izgraditi centar za testiranje baterija u njemačkom Wackersdorfu, gdje će se provoditi testiranja visokonaponskih baterija i ostalih komponenata električnih pogona. Ova investicija naglašava posvećenost kompanije prelazu na održivu i inovativnu mobilnost. Važno je napomenuti da su građani Straßkirchena u Donjoj Bavarskoj u septembru ove godine podržali izgradnju tvornice baterija u općinama Straßkirchen i Irlbach, pružajući dodatni poticaj BMW-u u njegovim naporima prema isključivo električnoj budućnosti.
Mišljenje struke: Kako mogući incident s kvalitetom proizvoda utječe na brand
Marx.ba Nakon što neka kompanija situaciju kada se dogodio neki incident s kvalitetom stavi pod kontrolu, morat će se pozabaviti još jednim dugoročnijim problemom – utjecajem cijele situacije na lojalnost brandu. Utjecaj krize na lojalnost Izgradnja brend lojalnosti je dugoročan, strateški proces. Zahtjeva vrijeme i gradnju odnosa s potrošačima. Istraživanja o izgradnji brend lojalnosti se provode više od 70 godina i još uvijek ne znamo sve mehanizme tog procesa. Puno je faktora koji direktno ili indirektno utječu na izgradnju brand lojalnosti, čineći taj proces složenim i višedimenzionalnim. Istraživanja neupitno pokazuju da je kvalitet proizvoda usko povezan s brend lojalnosti kroz zadovoljstvo potrošača. Ovo posebno dolazi do izražaja kod prehrambenih proizvoda jer je konzumacija hrane (uključujući bezalkoholna pića) usko povezana s brigom za zdravlje. Stabilna, ujednačena kvaliteta proizvoda čini temelj za povjerenje koje potrošači daju brandu. Izgradnja lojalnosti U istraživanjima identificirani su glavni razlozi za lojalnost prehrambenim brandovima. Najviše potrošača navodi da su to prvenstveno: pozitivna iskustva s brandom, visok i stabilan nivo kvaliteta te prepoznatljiv okus. Također je zanimljivo da ispitanici navode da je osnovni razlog koji utječe na smanjenje lojalnosti dostupnost branda na prodajnim mjestima. Što nije nimalo iznenađujuće s obzirom da se uvijek nađu alternativni brandovi. Ili kupac, primjerice, na licu mjesta promijeni plan ručka i odluči se za određene supstitute. No, odmah nakon nedostupnosti na prodajnim mjestima, kao razlog za odustanak od branda, navode se i problemi s kvalitetom uočeni prilikom zadnje konzumacije. Drugim riječima, kvaliteta nije bila u skladu s očekivanjima. Utječe i činjenica da je određena serija proizvoda bila nedavno povućena s tržišta. Kada dođe do incidenta s kvalitetom proizvoda i donese se odluka o povlačenju s tržišta, otprilike trećina potrošača će reći da više nema namjeru ponovno kupiti proizvode istog branda. Imamo situaciju da je povjerenje narušeno i da su potrošači razočarani. Kako spriječiti gubitak lojalnih kupaca Ipak, dvije trećine će se nakon nekog vremena, nakon što se uvjere da je opasnost prošla, vratiti brandu. Što je možda slaba utjeha za vlasnike branda kad se suoče s padom prodaje, što će se barem kratkoročno sigurno dogoditi. Što je najvažnije za vlasnike brandova kada se nađu u takvoj situaciji i kako vratiti povjerenje? Najvažnije je transparentno komunicirati šta se dogodilo, pokazati proaktivnost u rješavanju situacije, reći što se poduzima odmah kako bi se zaštitilo potrošače, a što će se poduzeti u budućnosti kako do ponavljanja incidenta ne bi došlo. Pokazati empatiju, ali i držati se činjenica kako ne bi došlo do paničnog širenja lažnih podataka. Univerzalnog recepta nema. Treba se prilagoditi situaciji i poduzeti korake da se kriza premosti što je brže i što je efikasnije moguće, piše u stručnoj analizi Women in Adria.
Ovo je 50 najskupljih automobila na svijetu, od iznosa se vrti u glavi
Marx.ba Najskuplji automobil na svijetu 2023. godine je Rolls-Royce Boat Tail, čija vrijednost doseže 28 miliona dolara, prema CEO World Magazineu. Na drugo mjesto upisao se Bugatti sa svojim modelom La Voiture Noire, vrijednim 18,7 miliona dolara, dok je na trećem završio Pagani Zonda HP Barchetta, koji vrijedi 17,6 miliona dolara. Među 50 najskupljih ove godine upisao se i automobil s Mate Rimca, hercegovca čija kompanija ostvaruje velike poslovne uspjehe. Rimac Nevera završila je na 45. mjestu, a vrijedna je 2,1 milion dolara. (Izvor: Pixsell) Na listi su visoko Bugatti modeli, tu su i Mercedes, Lamborghini, McLaren, Aston Martin, Ferrari, kao i niz drugih automobila čija vrijednost deseže velike visine. Zanimljivo, začelje liste najskupljih zaključuje Deus Vayanne, čija je vrijednost dva miliona dolara.
Potražnja za naftom prevazilazi očekivanja: Jedna zemlja je ključni faktor rasta
Svjetska potražnja za naftom će ove godine porasti za 2,4 miliona barela dnevno (bpd) na ukupno 102 miliona bpd, navodi se u danas objavljenoj prognozi Međunarodne agencije za energiju (IEA). Ključni faktor rasta je Kina, pošto će njena potražnja ove godine porasti za 1,8 miliona bdp, ističe se u izvještaju na sajtu te organizacije. IEA je revidirala naviše svoju prethodnu, oktobarsku prognozu, kada je predviđala rast globalne potražnje za naftom za 2,3 miliona bpd. Agencija sa sjedištem u Parizu je, također, podigla svoju procjenu rasta potražnje za naftom u 2024. godini na 930.000 bpd, dok je u oktobru očekivala rast za 900.000 bpd. Rast potražnje za naftom u 2024. godini će biti za skoro dvije trećine manji nego u tekućoj godini, ali će uprkos tome ukupna globalna potražnja slijedeće godine porasti na rekordnih 102,9 miliona bpd, ističe se u izvještaju. Svjetska potražnja za naftom i nadalje prevazilazi očekivanja uprkos tome što je zabrinutost za globalnu ekonomiju „možda opravdana“, naglasila je IEA.
MMF: Digitalne valute centralnih banaka mogu zamijeniti keš
Marx.ba Međunarodni monetarni fond (MMF) smatra da bi digitalne valute – ali izdate od strane centralnih banaka, ubuduće mogle zamijeniti gotovinu. – Digitalne valute centralne banke imaju potencijal da zamijene keš, ali bi njihovo usvajanje moglo potrajati, rekla je Kristalina Georgijeva, generalna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda. Ona smatra da bi tzv. CBDC mogao zamijeniti gotovinu koja je skupa za distribuciju u ostrvskim ekonomijama, piše CNBC. Kako kaže, te valute mogu da ponude otpornost u naprednijim ekonomijama. – I mogu poboljšati finansijsku uključenost tamo gdje malo njih ima bankovne račune, kaže direktorica MMF-a. CBDC je, inače, digitalni oblik fiat valute u nekoj zemlji, koju reguliše centralna banka. Pokreće ih blochchain tehnologija, omogućavajući centralnim bankama da kanališu vladina plaćanja direktno domaćinstvima.
Rezultat trećeg tromjesečja ove godine: Allianz povećao prihode za 4,5 posto na 36,5 milijardi eura
Marx.ba Ukupni obim poslovanja Allianza u trećem tromjesečju porastao je za 4,5 posto na 36,5 milijardi eura, i to ponajviše zahvaljujući poslovanju segmenta neživotnih osiguranja što je povezano rastom cijena i broja polica. Istovremeno je rast segmenta životnih i zdravstvenih osiguranja prvenstveno bio povezan s vrlo dobrim rezultatima osiguranja s plaćanjem jednokratne premije u SAD. Taj je rast djelomično neutraliziran padom prihoda od imovine pod upravljanjem u segmentu upravljanja imovinom. Interni rast, korigiran za utjecaje valutnih tečajeva i konsolidacije, iznosio je 9,3 posto zahvaljujući rezultatima segmenata neživotnih osiguranja i životnih i zdravstvenih osiguranja. Ukupni obimm poslovanja u prvih devet mjeseci ostvario je rast od 4,7 posto na 122,1 milijardu eura ponajviše zahvaljujući rezultatima segmenta neživotnih osiguranja i podršci segmenta životnih i zdravstvenih osiguranja. Djelomično je neutraliziran razvojem situacije u segmentu upravljanja imovinom. Interni rast iznosio je 7,0 posto zahvaljujući rezultatima segmenta neživotnih osiguranja. Operativna dobit u trećem tromjesečju pala je za 14,6 posto na 3,5 milijardi eura (u usporedbi s 4,1 milijardom eura iz istog razdoblja prethodne godine). Posljedica je to lošijih rezultata pružanja usluga osiguranja u segmentu neživotnih osiguranja zbog iznimno visokih potraživanja vezanih za prirodne katastrofe. Temeljna neto dobit dioničara pala je na 2,1 milijardu eura (u usporedbi s 2,9 milijardi eura iz istog razdoblja prethodne godine) zbog niže operativne dobiti i slabijih neoperativnih rezultata. Na prošlogodišnje neoperativne rezultate povoljno je utjecala transakcija s kompanijom Voya. Neto dobit pripisiva dioničarima iznosila je 2,0 milijardi eura (u usporedbi s 2,9 milijardi eura ostvarenih u trećem tromjesečju 2022. godine). Temeljna dobit po dionici iznosila je 16,62 eura (u usporedbi s 12,97 eura zabilježenih u prvih devet mjeseci prošle godine). Anualizirani temeljni povrat na uloženi kapital iznosio je 15,8 posto (u usporedbi s 12,7 posto za cijelu 2022. godinu). Operativna dobit u prvih devet mjeseci porasla je za 3,6 posto na 11,0 milijardi eura (u usporedbi s 10,6 milijardi eura ostvarenih u istom razdoblju prošle godine). Posljedica je to posebno boljeg operativnog investicijskog rezultata u segmentu životnih i zdravstvenih osiguranja, uz podršku segmenta neživotnih osiguranja. Operativna dobit segmenta neživotnih osiguranja bila je u skladu s nižim prihodima od imovine pod upravljanjem, što je djelomično nadoknađeno većim naknadama za uspješnost i nižim troškovima. Temeljna neto dobit dioničara iznosila je 6,8 milijardi eura (u usporedbi s 5,4 milijarde eura zabilježene tokom prvih devet mjeseci 2022. godine) zahvaljujući nižoj neoperativnoj dobiti u prethodnom razdoblju (na koju je utjecala pričuva vezana za spor oko američkih investicijskih fondova Structured Alpha firme AllianzGI) i većoj operativnoj dobiti u tekućem razdoblju. Neto dobit pripisiva dioničarima iznosila je 6,4 milijarde eura (u usporedbi s 5,3 milijarde eura iz istog devetomjesečnog razdoblja prethodne godine). Na kraju trećeg tromjesečja ove godine omjer kapitaliziranosti prema Solventnosti II iznosio je 212 posto (u usporedbi s 208 posto zabilježenih na kraju drugog ovogodišnjeg tromjesečja). Uzme li se u obzir primjena prijelaznih mjera za tehničke rezerve, na kraju trećeg tromjesečja ove godine omjer kapitaliziranosti prema Solventnosti II iznosio je 238 posto (u usporedbi s 235 posto zabilježenih na kraju drugog tromjesečja 2023. godine). – Tokom prvih devet mjeseci ove godine zabilježili smo snažan rast obima našeg poslovanja, operativne dobiti i temeljne neto dobiti. Osim toga, naše je stanje solventnosti poboljšano i trenutno iznosi 212 posto. Zahvaljujući usredotočenosti na poslovnu učinkovitost ostvarujemo profitabilan rast uz povoljne marže, što znači da je Allianz na sjajnom putu da ostvari zacrtane ciljeve. Stoga s pouzdanjem potvrđujemo ovogodišnju ciljanu operativnu dobit u iznosu od 14,2 milijarde eura, plus/minus 1 milijardu eura, rekao je Oliver Bäte, glavni izvršni direktor Allianza SE. – Otpornost naše kompanije odraz je izrazitih prednosti naše globalne prisutnosti i raznolike kombinacije poslovnih aktivnosti, kao i najviših nivoa povjerenja i angažmana naših dionika u industriji, poručio je.
Evo kada se može očekivati da inflacija u eurozoni padne ispod ciljanog nivoa od dva posto
Marx.ba Prošlog je mjeseca inflacija u eurozoni usporila na 2,9 posto, što je viši nivo nego što su ekonomisti očekivali. S obzirom na to da su državne pomoći za krizu troškova sve manje, a plaće zaposlenika širom eurozone rastu, stručnjaci Evropske centralne banke upozorili su da će “last mile”, odnosno posljednja faza do stabilizacije cijena, biti teška. No anketa koju je Bloomberg proveo između 3. i 8. novembra ove godine među ekonomistima otkrila je da su ekonomisti optimističniji nego stručnjaci ESB-a. Naime, ekonomisti koje je anketirao Bloomberg predviđaju da će se inflacija u eurozoni spustiti ispod ciljanog nivoa od 2 posto tek početkom 2025. godine. Istraživanje je pokazalo da će u prvom tromjesečju 2025. povećanje cijena iznositi u prosjeku 1,9 posto. Za razliku od ekonomista koje je ispitao Bloomberg, projekcije stručnjaka ESB-a objavljene u septembru predviđale su povratak na ciljani nivo inflacije tek u drugoj polovici 2025. godine. Međutim, ekonomisti, pak, smatraju da će temeljna inflacija u eurozoni ostati povišena, i to 2,1 posto u prvom te 2,3 posto u drugom tromjesečju 2025. godine. Iako neizvjesnost za ekonomiju donose i sukobi između Izraela i Hamasa na Bliskom istoku, prema analizi stručnjaka Freedom24 trenutna eskalacija na Bliskom istoku vjerovatno će imati “vrlo ograničen ili nikakav učinak” na ekonomiju Evropske unije. Također, budući da ESB prošle sedmice nije dodatno povećala kamatne stope (što je bila njihova monetarna politika više od godinu dana), ekonomisti očekuju da će uskoro doći i do smanjenja kamatnih stopa. U skladu s prognozama o padu inflacije na ciljanog nivoa od 2 posto, prvo smanjenje kamata sada se očekuje već u junu 2024. godine, dok su do sada ekonomisti smatrali da bi se to moglo dogoditi tek u septembru 2024. To je istaknuo guverner grčke centralne banke Yannis Stournaras, ali drugi ekonomisti smatraju takve prognoze preuranjenima. Predsjednica ESB-a Christine Lagarde prošle sedmice je za Financial Times potvrdila da ECB neće smanjivati kamatne stope u sljedećih nekoliko kvartala.
Čudesni lijek danskog farmaceuta ima novo svojstvo: Dionice Novo Nordiska lete u nebo
Marx.ba Dionice Novo Nordiska porasle su u ponedjeljak za tri posto jer je tržište reagiralo na podatke koje je proizvođač lijekova predstavio tokom vikenda, a koji pokazuju nove dobrobiti njegovog popularnog lijeka Wegovy. Podaci predstavljeni u subotu na velikom medicinskom skupu u Sjedinjenim Državama ulili su ulagačima i analitičarima još više povjerenja u dobrobit Wegovyja za srce nakon što je danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk u avgustu objavila preliminarne podatke iz svoje velike studije, što je dovelo do skoka njegovih dionica za 17 posto na dan objave. Potpuni rezultati studije sada objavljeni pokazali su da se razlika u srčanom riziku između pacijenata koji su primali Wegovy, hemijski poznat kao semaglutid, i onih na placebu počela pojavljivati gotovo odmah nakon početka liječenja, javlja Reuters. Markus Manns, upravnik portfelja u Union Investmentu u Njemačkoj i dioničar danske kompanije, rekao je za Reuters da je rana kardiovaskularna korist bila “pozitivno iznenađenje” koje bi moglo biti važna razlika u odnosu na konkurentske lijekove koje razvijaju firme poput Amgena i Pfizera. Analitičari iz Jefferiesa navode u svom izvještaju i to da, iako je medicinska korist Wegovyja za pretile osobe s kardiovaskularnim bolestima jasna iz podataka, kardiolozi u SAD upozoravaju na visoku cijenu lijeka. Naime Wegovy ima katalošku cijenu u SAD od 1.000 dolara mjesečno. Jefferiesovi analitičari prognoziraju da novi podaci o koristima za srce neće automatski dovesti do nadoknade troškova za Wegovy ako američki Kongres ne odobri prijedlog zakona ponovno predstavljen u julu, koji bi omogućio zdravstvenom planu Medicare da nadoknadi troškove ovih lijekova. Naime američki zakon klasificira tretmane za mršanje kao lijekove za stil života i zabranjuje Medicareu njihovo plaćanje. Wegovy je dio klase lijekova koji oponašaju crijevni hormon koji pomaže u regulaciji šećera u krvi i apetita. Novo Nordisk je bio prvi na tržištu sa svojim visokoučinkovitim lijekovima za mršanje. Prošlev sedmice regulatori u SAD i Britaniji odobrili su i Eli Lillyjev konkurentski tretman za mršanje, a koji je prethodno bio odobren i prodavan kao lijek Mounjaro za dijabetes. Podaci objavljeni u avgustu iz ispitivanja Select pokazali su da je Wegovy, za koji se pokazalo da pomaže pacijentima izgubiti prosječno 15 posto težine, također smanjio učestalost srčanog i moždanog udara ili smrti od srčanih bolesti za 20 posto.
Novi biznis Džanana Muse: Igrač Reala kupio vilu u Splitu, dao joj ime Una
Marx.ba Džanan Musa, košarkaš reprezentacije BiH i Real Madrida, kupio je luksuznu vilu u Splitu koju će izdavati za odmor i zabavu. On je novu nekretninu koja izgleda spektakulatno podijelio na svojim profilima na društvenim mrežama i izazvao mnoštvo pozitivnih reakcija. Musa je vilu nazvao Una što sigurno asocira na rijeku Unu koja je simbol Džananovog rodnog grada Bihaća. Impozantan kompleks koji je urađen u Podstrani karakteriše dizajnerski interijer i izgled kao i premium lokacija koja će svim gostima omogućiti nezaboravno uživanje i odmor nedaleko od samog centra grada Splita. Samo rezervisanje za boravak u ovoj vili pod novim nazivom bit će moguće već kroz nekoliko dana. Ovo je novi biznis Muse, a podsjetimo ranije je pokrenuo proizvodnju u Vitezu u suvlasništvu u kompaniji Derubis Caravans u BiH.