Smanjenje cijena rominga između EU i Zapadnog Balkana stupilo na snagu
Marx.ba U značajnom iskoraku ka regionalnoj saradnji i pristupačnoj mobilnoj komunikaciji, smanjenje cijena roaminga između Evropske unije i Zapadnog Balkana, potpisano na Samitu EU – Zapadni Balkan u Tirani 6. decembra 2022. godine, zvanično je stupilo na snagu, obilježavajući 1. oktobar 2023. godine, kao datum promjene, saopšteno je iz Regionalnog savjeta za saradnju. Nakon gotovo godinu dana zajedničkog rada, pod pokroviteljstvom i uz podršku Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) i Evropske komisije, te političku podršku Evropske unije i Zapadnog Balkana, telekomunikacijski operateri, kako sa Zapadnog Balkana, tako i iz Evropske unije, ne samo da su ispunili odredbe iz Deklaracije, već su u mnogim slučajevima i premašili očekivanja. Od ovog oktobra, gornja granica cijena za 1 GB podataka u roamingu u okviru posebnih ponuda i paketa, u skladu sa Deklaracijom o roamingu, ne bi trebala prelaziti 18 eura, što će međunarodna putovanja i komunikacije učiniti znatno ekonomičnijim. U mnogim slučajevima ograničenje cijena od 18 eura u okviru posebnih ponuda i paketa ide i znatno niže, do 1,6 eura po 1 GB, dok su tri operatera sa Zapadnog Balkana, osim cijena u okviru paketa, snizila čak i redovne cijene usluga dopune. – Najavila sam ovo prije gotovo godinu dana uz riječi da će “cijene roaming usluga između EU i Zapadnog Balkana padati s jesenjim lišćem” i ako je neko sumnjao, drago mi je da su ga danas moje riječi razuvjerile. Ovaj ključni događaj već mijenja sliku prometa mobilnih podataka za građane i putnike. Uspjeh Deklaracije o roamingu između Evropske unije i Zapadnog Balkana svjedoči o snazi regionalne saradnje, koja mijenja komunikaciju nabolje, čak i uprkos suočavanju sa složenim izazovima. Ova prekretnica dolazi u trenutku političkih tenzija, ekonomskih previranja i sve šireg spektra klimatskih promjena u regionu, naglašavajući tako važnost regionalne i euroatlantske saradnje. Dok slavimo ovo postignuće, odajemo priznanje predanosti svih uključenih strana, posebno telekomunikacijskih operatera i radujemo se povezanijoj, dostupnijoj i pristupačnijoj budućnosti za sve, rekla je Majlinda Bregu, generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju. Ova Deklaracija usmjerena je na značajno smanjenje naknada za promet podataka u roamingu između Evropske unije (EU) i Zapadnog Balkana. Cilj je da se do 2028. godine cijena roaminga između Evropske unije i Zapadnog Balkana približi domaćim cijenama.
Nove kamere prate kočenje i ubrzavanje: Jednostavno, ali učinkovito rješenje
Marx.ba Na cestama su nedavno testirane pametne kamere koje mogu prepoznati vozače automobila koji ispred policijskih radara usporavaju ili nakon radara ubrzavaju. Nove kamere za detekciju brzine protiv kočenja – koje bilježe ako vozači naglo koče neposredno prije kamere ili brzo ubrzaju nakon toga – uspješno su isprobane u Španiji, a upotreba kreće u Velikoj Britaniji. U suštini, ne postoji nikakva super zanimljiva tehnološka inovacija. U osnovi, postoje mobilni radari s obje strane fiksne kamere za brzinu. Jedan radar se nalazi ispred fiksne kamere za kontrolu brzine kako bi otkrio vozače koji su pritisnuli kočnice, dok drugi mobilni radar – koji se ponekad nalazi i više od kilometra iza kamere za brzinu – hvata one vozače koji ponovo ubrzaju nakon što prođu. Kako navodi TopGear, nakon uspješnog pilot programa, pametne kamere “protiv kočenja” sada su službeno puštene u upotrebu. – Ovi uređaji će uloviti i kazniti više vozača, podstaći vozače da se drže ograničenja i poboljšati saobraćajnu sigurnost” smatra Gary Digva iz britanskog udruženja “Drumski anđeo”, dodajući kako se jedna od četiri saobraćajne nesreće sa smrtnim posljedicama u Ujedinjenom Kraljevstvu događa zbog prebrze vožnje.
Najpoznatiji proizvođač sandala na svijetu izlazi na berzu: Vrijednost se mjeri u milijardama
Marx.ba Njemački proizvođač sandala Birkenstock, nekada omiljeni brend među zdravstvenim radnicima, vjerovatno će postići vrijednost od 9,2 milijarde eura kada u ovom mjesecu izađe na berzu. Oko 32,2 miliona redovnih dionica bit će ponuđeno na Newyoršku burzu u inicijalnoj javnoj ponudi dionica. U ponedjeljak je kompanija procijenila svoje dionice na 44 do 49 dolara, pa bi mogla prikupiti do 1,58 milijardi dolara, piše The Guardian. Njemački brend doživio je određeni preporod u posljednje dvije godine, a sada je omiljen među slavnim i utjecajnim osobama. Među obožavateljima su Kendall Jenner, Gigi Hadid i Sienna Miller. Birkenstockove sandale pojavile su se i u filmu Barbie, u kojem ružičasti model nosi Margot Robbie. Prošle godine sandale ovog brenda bile su jedan od najkupovanijih modnih artikala u Velikoj Britaniji. Promocija dionica – koja bi se trebala održati 11. oktobra – označava prekretnicu za kompaniju osnovanu 1774. za proizvodnju ortopedskih cipela. Do 1897. Konrad Birkenstock napravio je prvi fleksibilni potplat koji je odgovarao konturama stopala. Kompanija je ostala u rukama porodice osnivača do 2021. godine, kada je prodala većinski udio privatnoj grupi L Catterton i porodičnom holdingu francuskog luksuznog magnata Bernarda Arnaulta. Međutim, sa svojim širokim remenima i potplatima od pluta i lateksa, sandale su počele stjecati međunarodnu slavu puno prije toga. U Sjedinjene Američke Države stigle su 60-ih godina i brzo su ih usvojili hipiji koji su prihvatili njihovu udobnost bez suvišnih detalja i tvrdili da je njihov utilitarni izgled antimodni izraz. Ali kad ih je supermodel Kate Moss obukla za modno snimanje 90-ih godina, sandale su postale standardna obuća za slavne. Brendovi od Paco Rabannea i Valentina do Celine prilagodili su svoje verzije Birkenstockica, čak ih stavljajući na modne piste. Glumica Frances McDormand stala je na pozornicu na dodjeli Oscara u veljači 2019. u žutom paru sandala – potvrđujući ideju da obuća ne mora biti bolna da bi bila glamurozna. Susannah Streeter, voditeljica odjela za novac i tržišta u investicijskoj firmi Hargreaves Lansdown, rekla je sljedeće: – Modni zaljubljenici mogu biti ćudljivi i dok Birkenstock možda trenutno uživa u popularnosti, morat će raditi brzo kako bi održao korak sa stilskim promjenama. Krivotvorena roba također bi mogla uzrokovati gubitak uporišta u modnom okruženju koje se brzo mijenja. U devet mjeseci zaključno s 30. junom ove godine Birkenstock je zabilježio prihode od 1,11 milijardi eura, što je 21 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Neto dobit za devet mjeseci iznosila je 129.1 milion eura. Dok su druge kompanije prebacile proizvodnju na mjesta gdje je rad općenito jeftiniji, poput Azije, Birkenstock kaže da se 95 posto njegovih proizvoda i dalje proizvodi u Njemačkoj. Sa sjedištem u gradu Linz am Rhein, kompanija ima nekoliko proizvodnih lokacija u zemlji i oko 6.200 zaposlenika širom svijeta. Birkenstock, koji će svoje dionice ponuditi na berzi u New Yorku pod oznakom “BIRK”, također je najavio imenovanje Alexandrea Arnaulta, sina predsjednika LVMH milijardera Bernarda Arnaulta, u svoj upravni odbor.
Apple je navodno spreman iskeširati 2 milijarde dolara godišnje za TV prava na Formulu 1
Marx.ba Apple navodno želi preuzeti globalna TV prava na Formulu 1 i spreman je za to opako platiti. Prema pisanju BusinessF1 časopisa, američka tehnološka kompanija želi osigurati TV prava na najpoznatije motorsport takmičenje na svijetu. BusinessF1 piše kako AppleTV namjerava pristupiti Formula 1 Group-u s ponudom od čak 2 milijarde dolara godišnje – dvostruko više nego što trenutno dobivaju za globalna prava na televizijske prijenose koja su podijeljena među tv broadcasterima širom svijeta. Izvještaj također navodi da bi ponuda Applea, ako je stvarna, bila prilagodljiva, ovisno o tome koliko globalne ekskluzivnosti uspije osigurati – cilj je postići 100-postotnu ekskluzivnost nakon pet godina. Apple je već postigao veliki uspjeh dogovorom s američkom nogometnom organizacijom Major League Soccer (MLS), te da je u prvoj sezoni 10-godišnjeg dogovora vrijednog 250 miliona dolara postao ekskluzivni vlasnik prava za globalnu distribuciju. Apple je imao i veliku sreću s prelaskom Lionela Messija u tu ligu i njegovog pridruživanja Inter Miamiju Davida Beckhama – poteza koji su i MLS i Apple javno naznačili kao veliki mamac za nove pretplatnike na njihovu platformu.
Znate li šta je rodno odgovoran budžet i zašto nam je uopće toliko potreban?
Marx.ba Živimo u svijetu nepravednosti i nejednakosti, piše Žene i novac. Korporacije danas značajan prostor udjeljuju jednakosti i jednakim mogućnostima na radnom mjestu. Zaposlenike je primjerice nužno redovno podsjećati na stavke ugovora kojeg su pri stupanju na radno mjesto potpisali. Jedna od tih stavki je da su svi zaposlenici jednaki bez obzira na spol, rasu, boju, jezik, vjeru, političko mišljenje te imaju jednaka prava i jednake mogućnosti za napredovanje. Muškarci i žene će za isti rad imati iste plaće, a na određenim pozicijama će prednosti u zapošljavanju imati onaj spol koji na određenom mjestu nedostaje tj. onaj koji je u manjini. Nije novost utvrditi da muškarci i žene različito razmišljaju, a ta različitost, pokazalo se, kad se zajedno sretno spoji i ujedini, donosi najkreativnije odluke i rezultate i u konačnici podiže profit. Istospolni ekspertni paneli, radne grupe ili odlučivačka tijela su postali nepristojni i percipiraju se kao fundamentalni propusti. Ne želimo da nam primjerice deset žena odlučuje o reproduktivnim pravima ako u reprodukciji sudjeluju i muškarci. Ne želimo niti da nam deset muškaraca odlučuje o reproduktivnoj politici, ako ona odlučuje i sudbinu žena. Nadišli su stereotipi da o ratu i ekonomiji govore isključivo muškarci, a o odgoju djece žene. Uostalom, zar ratovima i ekonomskom situacijom nismo pogođeni i jedni i drugi? Zaslužujemo li jednako pravo u kreiranju svih tih politika? Jednako je i kada se odlučuje o državnom budžetu tj. kome tačno u odnosu na različite ljudske kategorije – muškarce, žene, djecu ili starije osobe – će otići javni novac. Javna sredstva je potrebno rasporediti što pravednije, napokon: kada se odlučuje o državnom budžetu, odlučuje se i o rasporedu društvenih pozicija moći. Hoće li, u konačnici, konkretni zakon pridonijeti većoj jednakosti ili nejednakosti društva? Analiziranje različitih potreba muškaraca i žena u određenom društvu je osnova donošenja rodno odgovornog budžeta. Slično kao i u porodicama gdje roditelji raspoređuju budžet vodeći računa o različitim potrebama svojih članova, i kćeri koja studira i sinu koji svira instrument i onom djetetu koje primjerice boluje od dijabetesa s ciljem da svako dobije upravo ono što mu je potrebno. Za razliku od spomenutih javnih panela gdje je očito sjede li u njemu muškarci ili žene, za kreiranje rodno osviještenog budžeta je potrebno prikupiti informacije ko će biti zahvaćen određenim pravilima tj. ko će, u konačnici, biti beneficijer državnog novca. Neke zemlje ustavom garantiraju da će se rodne analize zakona i državnih mjera i politika, uključujući budžet, provoditi sistematski kao preduslov za stvaranje ravnopravnijeg i pravednijeg društva. Zakoni u izgradnji se klasificiraju po tzv. rodnom indexu ovisno o tome u kolikoj mjeri je rodno osjetljiv tj. u kolikoj mjeri će njegova primjena utjecati na muškarce i žene u konkretnom segmentu. Ono što neke zemlje uvode u Ustav kako bi najvišim zakonodavnim aktom utvrdili važnost rodnog elementa u primjeni pravila i zakona, vlasnicima stoke ne treba puno objašnjavati. Planiranje peradarskog stada, ishrana, ispaša, reprodukcija te konačna ekonomska računica biti će sasvim drugačija, ako se stado sastoji od primjerice hičjadu pijetlova ili od hiljadu koka nosilica. Jednako je i s ljudima. Kontinuirano sakupljanje statistike razvrstane po spolu te rodna analiza su temelj rodno odgovornog proračuna.
Prošle godine proizvodnja dostigla 16,29 milijardi dolara: Ovo su vodeći proizvođači dijamanata u svijetu
Marx.ba Samo 22 zemlje u svijetu bave se eksploatacijom i proizvodnjom sirovih dijamanata – poznatih i kao nebrušeni ili prirodni dijamanti. Ukršteni podaci međunarodne organizacije za sertifikaciju Kimberly Process i južnoafričkog eksperta za plemenite metale i dijamante dr. Ashoka Damarupurshada, pokazuju da je globalni lider u ovoj oblasti po teritoriji porekla Rusija, kada je riječ o ukupnoj težini merenoj karatima (jedan karat jednak je 0,2 grama), dok je po krajnjoj vrijednosti u američkim dolarima na prvom mjestu – Bocvana. Prvih deset zemalja po proizvodnji sirovih dijamanta zauzelo je gotovo 99,2 posto globalnog tržišta, što će reći da su rezultati u ostalih 12 država praktično zanemarljivi. Od tih deset zemalja, čak osam se nalazi na afričkom kontinentu. Kimberly Process napominje u svom najnovijem statističkom izvještaju za 2022. godinu da podaci za Južnu Afriku mogu biti nepotpuni, kao i da krajnji rezultat nesumjivo pokazuje da je Rusija uprkos sankcijama zapadnih zemalja nastavila svoju veliku proizvodnju i prodaju. Međutim, ukupan broj karata ne znači i najvišu vrijednost, jer nekoliko faktora određuje krajnju cijenu, kao što su kvalitet brušenja, čistoća, boja… Veliki je jaz između Rusije i ostalih zemalja u nebrušenoj količini, a za to što Rusija nije prva i po postignutoj vrijednosti, razlog treba tražiti i u već pomenutim “nedostacima” u procjeni obima ruske trgovine u prošloj godini. No, prema raspoloživim podacima zvanične mjerne organizacije, situacija stoji ovako: Država Ukupna proizvodnja u karatima u 2022. Rusija 41.923.910 Bocvana 24.752.967 Kanada 16.249.218 DR Kongo 9.908.998 Južna Afrika 9.660.233 (Izvor: Kimberly Process Statistics) Ukupno je prošle godine na čitavoj planeti proizvedeno 120.201.460 karata sirovih dijamanata. To je približno 24 tone ovog dragog kamenja. Najkvalitetniji sirovi dijamanti iskopavaju se u Bocvani, Angoli, Južnoj Africi, Kanadi i Namibiji. Najčistiji su, u njihovoj obradi ima najmanje škarta i zato je pozicija prvih pet zemalja po postignutoj vrijednosti drugačija: Država Ukupna vrednost u dolarima u 2022.(u milijardama) Bocvana 4,97 Rusija 3,55 Angola 1,96 Kanada 1,87 Južna Afirka 1,54 (Izvor: Kimberly Process Statistics) Ukupna vrednost sirovih dijamanata iskopanih prošle godine u cijelom svijetu dosegla je 16,29 milijardi američkih dolara. Treba imati na umu da je iskopavanje dijamanata u Africi relativno skorašnji fenomen, star manje od 200 godina, podsjeća Visual Capitalist u zanimljivom osvrtu.
Hoće li se mijenjati cijena čokolade: Svi gledaju prema Africi
Marx.ba Čokolada rizikuje da postane još skuplja ako se nova berba kakaoa u Zapadnoj Africi završi ispod očekivanja. Cijene kakaoa su prošle godine porasle za oko 47 posto zbog straha da će loše vrijeme i bolesti usjeva naštetiti proizvodnji u Obali Slonovače i Gani, koje čine dvije trećine svjetske ponude, prenosi Bloomberg. Vremenski fenomen El Ninjo mogao bi da pogorša stvari, a analitičari očekuju treći uzastopni globalni nedostatak za novu sezonu koja tek počinje. To znači da inflacija na potezu sa poslasticama može opstati kako se pritisci na troškove hrane šire. Vrhunski proizvođači čokolade kao što su Hershei Co. i Lindt & Spruengli AG već su upozorili na moguća dalja poskupljenja, a roba sa višim cijenama nanijela bi štetu potražnji u Evropi, ali i ključnom rastućem tržištu Azije. Njujorški fjučersi kakaoa su sredinom septembra dostigli 12-godišnji maksimum, te su cijene bile malo više od onih koje su posljednji put viđene 1979. godine. Rast je bio podstaknut prevelikom količinom kiše, epidemijama štetočina i bolesti koje su zahvatile usjeve u zapadnoj Africi. Ključno pitanje za sada je kakva će biti žetva koja je nedavno počela u Gani, i počinje u Obali Slonovače. Obala Slonovače je u julu prognozirala da će se proizvodnja u sezoni glavnih usjeva koja traje od 1. oktobra do marta smanjiti za skoro petinu u odnosu na prošlu godinu, rekli su tada ljudi upoznati sa ovim pitanjem. Iznos bi se ipak mogao promijeniti nakon što su neki farmeri obustavili snabdijevanje u iščekivanju viših cijena u novoj sezoni. Analitičari Rabobank i Marex očekuju pad proizvodnje u zapadnoj Africi u sezoni 2023-24. Marex predviđa globalni deficit od 279.000 tona, što je više od prethodna dva.
Gradovi širom svijeta povećavaju boravišne takse: Koji su razlozi
Marx.ba U borbi protiv mas-turizma zemlje i gradovi u svijetu počeli su da povećavaju cijenu turističke takse, a mnogi su je i uveli po prvi put. Amsterdam je posljednji u nizu koji je najavio uvećanje, a ujedno i koji će, ako odluka bude prihvaćena, postati grad sa najvećom turističkom taksom u Evropi. Turistička ili boravišna taksa bi trebalo da bude povećana za 12,5 posto, što će je učiniti najskupljom naplatom te vrste u Evropskoj uniji. To znači da će sa prosječnom cijenom sobe od 175 eura po osobi, porast rezultirati povećanjem sa 15,25 na 21,80 eura po noći u 2024. Taksa za putnike na krstarenju će se povećati sa 8 na 11 eura po posjetiocu. U narednim danima, gradsko vijeće će raspravljati o budžetu i založiti se za promjene koje se smatraju neophodnim. Konačni budžet biće usvojen u novembru. Podsjetimo, Amsterdam je u borbi protiv ogromnog priliva turista u julu glasao za zabranu brodova za krstarenje. Venecija će od naredne godine uvesti boravišnu taksu za dnevne posjetioce. Ona će iznositi 5 eura. Probni test period, od mjesec dana, biće sproveden tokom proljetnih i ljetnjih vikenda naredne godine. – Cilj je da se destimuliše dnevni turizam u određenim periodima, u skladu sa krhkošću i jedinstvenošću grada – rekli su tada. Valensija je također najavila da će uvesti turističku taksu za putnike koji borave u svim vrstama smještaja u regionu, uključujući hotele, hostele, apartmane i kampove. Ona će stupiti na snagu krajem 2023. ili početkom 2024. godine. Posjetioci će morati da plate između 50 centi i 2 eura po noći u zavisnosti od izabranog smještaja, do sedam noćenja. Van Evrope, azijska zemlja Butan ima daleko najvišu boravišnu taksu. Do prije par dana, ona je iznosila 200 eura po osobi na dnevnom nivou. Naime, azijska zemlja je bila zatvorena dvije godine zbog pandemije koronavirusa, a po otvaranju su odlučili da taksu sa 60 eura podignu na 200. Međutim, zbog manjka turista, odlučili su da je prepolove na 100 eura i bit će na snazi naredne četiri godine javlja Reuters. Primjera radi Beograd ima taksu od oko 2,5 KM po danu boravka dok je u Sarajevu 2 KM. Jasno, posebno veća taksa u ova dva grada bi bila i kotraproduktivna, jer se ne nalaze na listi onih koji su prezasićeni brojem dnevnih turista. Svaki dolazak više je od velike koristi.
Stručnjakinja s Harvarda otkriva: Koji odbrambeni mehanizam sabotira vaš put do uspjeha
Marx.ba Kad bismo morali izdvojiti kakve emocije sabotiraju put do uspjeha na listi bi se vjerovatno našle tjeskoba, nelagoda ili pak strah od promjena. No, ako je suditi prema psihologinji s Harvarda, Luani Marques, one nisu nimalo neprijateljske, ali jest način na koji se s njima nosimo. Drugim riječima, najveći saboter uspješnog života je – izbjegavanje. Izbjegavanje je obrambeni mehanizam koji donosi trenutno emocionalno olakšanje, ali dugoročno itekako šteti. Da bismo živjeli sretno i ispunjeno nužno je naučiti se izravno suočiti sa svojim izazovima i strahovima, a stručnjakinja je s portalom cnbc.com podijelila i nekoliko savjeta o tome kako se nositi s izazovima i izbjeći – izbjegavanje koje se manifestira na tri potpuno različita načina. Dok neki od nelagode bježe, drugi na nju pretjerano reagiraju, a treće potpuno paralizira. Zavarajte um Tako je navela da nađete li se lice u lice s lavom, bijeg bi sigurno bio prvi instinkt. No, u stvarnom životu povlačenje je mnogo suptilnije. Bijeg u “stvarnosti” je čaša vina uz koju opustite stres ili pak poziv šefu da se “osjećate prehlađeno” i tako izbjegnete prezentaciju ili javni nastup koji izaziva nelagodu. Takve poteze nerijetko racionaliziramo pa si, primjerice, objasnimo da niko zapravo neće ni primijetiti da nas nema ili pak da možda ta prezentacija ipak nije toliko važna, može se preskočiti. Psihologinja predlaže da upravo takvoj racionalizaciji doskočimo identificiranjem određenog straha ili ideje te se zapitamo što bi, primjerice, nama draga osoba učinila u ovoj situaciji, kakav bi ste savjet dali ili pak je li doista istina da je određena situacija toliko vrijedna bijega, gdje su dokazi? Postavljanje takvih pitanja, odnosno kopanjem dublje po nelagodnim emocijama, ali i vlastitim mislima uklanja štetan narativ. Osvještavanje je ključ Za razliku od “bjegunaca”, mnogi nelagodnu situaciju izbjegavaju tako što kreću u napad, na sve načine pokušavaju dokazati da su u pravu ili traže mišljenje koje je u skladu s njihovim. Psihologinja Marques navodi da bi takve situacije trebalo osvijestiti, a potom – pauzirati. Umjesto da se nelagodu eliminira pretjeranom reakcijom, s njom valja sjesti. Ako, primjerice, od ljekara dobijete zabrinjavajući prognozu, zaustavite potrebu za višesatnim surfanjem po internetu i pokušajte provesti minutu ili dvije sa svojom nelagodom, duboko dišite i pokušajte imenovati senzacije u tijelu. Problem bi i dalje mogao biti prisutan, ali će se um razbistriti i lakše ćete se s njim nositi. Mali pomaci Osim pojedinaca koji bježe ili pretjerano reagiraju, postoje i oni koji ostaju u nekoj vrsti paralize. Stručnjakinja tu sklonost ostajanju u neugodnim situacijama (nezdrava veza ili posao) uspoređuje s jelenom pred farovima. Pojedinci se tada tješe ublažavanjem situacije, govore si da ona nije toliko loša ili da će sve biti u redu, a zapravo time izbjegavaju suočiti se s promjenom. Svi koji se prepoznaju u ovoj kategoriji trebali bi osvijestiti što je za njih stvarno važno te svaki dan napraviti jedan maleni korak u tom smjeru. Ako vam je porodica na prvom mjestu, planirajte vrijeme za povezivanje s voljenima svaki dan. Ako imate poslovan san, izdvojite maleni dio svog vremena koji ćete posvetiti ostvarenju. Čak i pet minuta može učiniti veliku razliku i biti katalizator dugoročnog rasta i uspjeha.
Velika potražnja za žvakaćim gumama u trakicama: Cijene višestruko porasle
Marx.ba Žvakaće gume u trakicama gotovo više nisu dostupne u njemačkim supermarketima. No njima se i dalje trguje online, i to po apsurdno visokim cijenama. Oni koji na blagajnama njemačkih trgovina u posljednje vrijeme traže žvakaće gume u trakicama u većini slučajeva ostaju praznih ruku. Nekad popularne trakice gotovo se više ne mogu pronaći. Ipak, još uvijek se mogu kupiti online, ali su im cijene eksplodirale posljednjih nekoliko mjeseci. Trakica Wrigley’s Spearminta (komad, ne cijeli paket) u nekim online trgovinama sada se prodaje za 60 centi. Pakiranje od njih 120 u online trgovini njemačkog Kauflanda tako košta gotovo 68 eura. Usporedbe radi, prije samo godinu dana žvakaća guma u traci u trgovinama je koštala oko sedam centi. Iz Marsa, Wrigleyjeve matične kompanije, kažu da takav rast cijena nema veze s njima te da one ovise o trgovcima. Troškovi proizvodnje porasli su kao rezultat rata u Ukrajini, a između ostalog se zbog toga promijenila receptura. No pravi razlog eksplozije cijena njihovih žvakaćih guma ipak je neki drugi. Kako piše njemački Spiegel, Wrigley ih je krajem prošle godine prestao proizvoditi. Paketi koji su još u prodaji zapravo su preostale zalihe. Visoke cijene pokazuju da je sve manja ponuda popraćena velikom potražnjom za ovim žvakaćim gumama, a to ih, kako stvari stoje, čini trenutno vrlo vrijednom robom. Mnogi kupuju posljednje zalihe tako da još neko vrijeme mogu uživati u njima, drugi pak jer ih podsjećaju na djetinjstvo. I dok danas na tržištu prevladavaju žvake u dražejama, 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća svijetom žvakaćih guma dominirale su trakice. Tokom 80-ih godina u Evropi je bilo više jakih igrača na tržištu, pa je tako u Italiji bio Perfetti, u Francuskoj Hollywood, a u Nizozemskoj Maple Leaf. U Njemačkoj su uz Wrigley najpopularniji bili Hitschler (danas Hitschies) i OK. Preuzimanjem Wrigleyja, Mars je osvojio police trgovina u Njemačkoj markama Wrigley, Extra i Big Red, a toliko je bio uspješan da se ponuda drugih proizvođača uskoro smanjila i na kraju gotovo nestala. Uzgred rečeno, i na ovim prostorima popularni Orbit nalazi se u vlasništvu Wrigleyja, dakle Marsa.