Patike od 500 dolara: Dizajnirane za jednu utrku, nakon toga su samo suvenir
Marx.ba Kompanija Adidas pustila je u prodaju najnovije patike za trčanje Adizero Adios Pro Evo 1 po cijeni od 500 dolara, (oko 472 eura za par). Ove patike su za 225 dolara skuplje od konkurentskih patika kompanije Nike, Alphafly 2, a pitanje je koliko amaterskih trkača je spremno da izdvoji toliko novca, prenosi Reuters. – Cijena je jednostavno suluda, rekao je osnivač amaterskog trkačkog kluba na jugoistoku Londona, Harry Swinhoe. On se zapitao da li će prosječan trkač uopšte osjetiti razliku između različitih kategorija kao što su “ultra-superpatike”, “superpatike” ili “obične patike”. Patike Adizero Adios Pro Evo 1 su teške samo 138 grama, ali nisu izdržljive, pošto su dizajnirane za jednu maratonsku trku od 42 kilometra i zagrijevanje, što znači da trkači moraju da kupuju novi par pred svaki maraton. Adidas je pustio u prodaju samo 521 par ovih patika, a u novembru će izbaciti na tržište dodatne količine. Marketing Adidasa predstavlja Adizero Adios Pro Evo 1 kao patike za obaranje svjetskih rekorda, pošto je Etiopljanka Tigist Assefa u njima pobijedila na berlinskom maratonu u nedjelju, postavivši novi rekord u ženskoj konkurenciji.
Imaju pravo blago: Koje države su najveći svjetski proizvođači nafte
Marx.ba Nakon što je u 2022. godini cijena nafte dosegla najviši nivo u osam godina, naftne kompanije udvostručile su svoje profite. Istovremeno, ekonomije najvećih svjetskih proizvođača nafte dobile su veliki poticaj. Koje države najviše doprinose svjetskoj opskrbi naftom? Kako bi odgovorio na to pitanje, Visual Capitalist je, na temelje podataka Instituta za energiju, rangirao najveće svjetske proizvođače nafte. SAD drži titulu najvećeg svjetskog proizvođača nafte od 2018. godine, a mjesto na tabeli naftaša nije napustio ni prošle godine – što mu je osigurala proizvodnja od gotovo 18 miliona barela dnevno (B/D). To je činilo gotovo jednu petinu svjetske zalihe nafte. Gotovo tri četvrtine proizvodnje nafte u zemlji koncentrirano je u pet država: Teksas, Novi Meksiko, Sjeverna Dakota, Aljaska i Kolorado. Odmah iza Amerike, u proizvodnji nafte Saudijska Arabija zauzela je drugo mjesto s proizvedenih 12 miliona B/D, što čini oko 13 posto globalne ponude. Nimalo neočekivano, Rusija je prošle godine bila treća s 11 miliona B/D u 2022. Ova tri najveća proizvođača nafte, zajedno s Kanadom (koja je na četvrtom mjestu) i Irakom (na petom), čine više od polovice cjelokupne svjetske ponude nafte. Istovremeno, deset najvećih proizvođača nafte (uključujući one rangirane od šestog do desetog mjesta: Kina, UAE, Iran, Brazil i Kuvajt) odgovorni su za više od 70 posto svjetske proizvodnje nafte. Također, ovih je deset naftnih divova povećalo je svoju proizvodnju u posljednje dvije godine pa je kao rezultat toga globalna proizvodnja porasla 4,2 posto na godišnjem nivou.
Španska LaLiga traži način za uklanjanje aplikacija za piratsko gledanje utakmica s mobitela
Marx.ba Nogometne lige širom Evrope među onima su koje piratski IPTV servisi najviše pogađaju, budući da milioni korisnika gledaju njihove utakmice bez plaćanja za to. Time im se stvaraju finansijske štete, pa je razumljivo da se vodstva tih liga već godinama aktivno bore protiv piratstva na sve dostupne im načine. Već smo u prošlosti vidjeli kako policija posjećuje domaćinstva koja ilegalno gledaju Premier ligu, Španci slično čine u kafićima s ilegalnim prijenosima, a Italija čak i kažnjava gledatelje raznih piratskih IPTV servisa. S početkom nogometne sezone ovo je pitanje ponovno pokrenuto u Španiji, gdje su piratski prijenosi nogometnih utakmica prve lige, LaLige, također vrlo popularni. Već u prvih pet dana ove sezone LaLiga je kroz svoj antipiratski odjel pronašla i “eliminirala” 58 mobilnih aplikacija za Android i iOS uređaje, koje su služile za ilegalno gledanje prijenosa njihovih utakmica. Vjeruje se da ih je prije uklanjanja na svoje Android mobitele bilo preuzelo oko 4 miliona korisnika širom svijeta. Kad je riječ o Appleovim uređajima, oko milion ljudi preuzelo je na njih aplikacije slične namjene. Špancima je sada, nakon blokiranja novih preuzimanja tih aplikacija, trn u oku broj korisnika koji ih i dalje koriste na domaćem tržištu. Procjene kažu da je riječ o otprilike 800.000 španskih korisnika Androida te oko 300.000 korisnika iOS-a, koji imaju instalirane funkcionalne piratske aplikacije – pa su sada svoje napore usmjerili prema tome. Javier Tebas, predsjednik LaLige, izjavio je za španske medije da već “razgovaraju s Googleom i drugim platformama o tome kako se ti mobiteli mogu locirati”. – Ako se to može učiniti i čini se, primjerice, za zločine poput dječje pornografije, moralo bi se moći učiniti i za krađu intelektualnog vlasništva, poručio je Tebas, uz navođenje Italije kao dobrog primjera tehničke i pravosudne borbe protiv pirata. Nada se da će i u Španiji slični mehanizmi biti uspostavljeni do februara sljedeće godine. Osim spornih aplikacija, LaLiga je identificirala i oko 46.000 različitih IP adresa, koje su služile za ilegalne prijenose njihovih utakmica, ali i utrka Formule 1, teniskih mečeva i drugih sportskih događaja. Inače, podaci Ureda Evropske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) pokazuju da je trend piratstva u Evropskoj uniji u porastu. Potaknuto ekonomskom krizom, visokim cijenama pretplate i nedostupnošću legalnog sadržaja, nakon nekoliko godina rasta, piratstvo je ponovno sve aktivnije. Tokom 2022. godine korištenje piratskih je servisa u EU poraslo za oko 3,3%, a najpopularniji su upravo IPTV sadržaji i servisi, piše Bug.
Trend se nastavlja: Čak 90 posto kompanija vraća svoje osoblje u kancelariju
Marx.ba Debata o tome da li da se vratite u kancelariju ili ne, daleko je od završene. Ipak, pritisak da se zaposleni vrate u kancelariju postaje sve agresivniji. Goldman Sachs, kao što već dobro znamo, želi zaposlene u kancelariji pet dana u sedmici. Google, također, i te kako uzima u obzir prisustvo zaposlenih u ofisu, u pogledu njihovih pregleda učinaka. Nevjerovatnih 90 posto kompanija planira da sprovede politiku povratka u kancelariju do kraja 2024. godine, prema avgustovskom izvještaju Resume Builder-a, koji je anketirao 1.000 čelnika kompanija. Skoro 30 posto kaže da će njihova kompanija “zaprijetiti” otpuštanjem, ako se zaposleni ne pridržavaju ovih zahtjeva. Dodatno, samo 2 posto poslovnih lidera kaže da ne traže to od zaposlenih. “Ponovljeni” pritisak na okončanje rada na daljinu dolazi u momentu kada sve više izvršnih direktora otvoreno priznaje svoje prezir prema tom modelu rada, tvrdeći da produktivnost, saradnja i angažovanje zaposlenih “trpe”. Iako je sve više kompanija uvelo strožije uslove u kancelariji za zaposlene, popunjenost kancelarija je ostala relativno nepromijenjena u odnosu na prošlu godinu. Tokom prve sedmice septembra, prosječna stopa popunjenosti kancelarija u 10 najboljih gradova u SAD bila je 47,3 posto nivoa prije pandemije, u poređenju sa 44 posto u ovo vrijeme prošle godine.
Centralna banka BiH: Nastavak usporavanja inflacije u trećem kvartalu 2023. godine
N. D. Na osnovu raspoloživih zvaničnih statističkih podataka, i informacija s međunarodnih tržišta objavljenih do 11. septembra, Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) procjenjuje godišnji rast realnog BDP-a u drugom kvartalu 2023. godine na 0,8 posto, što je identično prethodnoj procjeni iz juna, kada su raspolagali podacima visoke frekvencije za april. – Procjenjujemo kako je uslužni sektor, prvenstveno djelatnosti vezane za turizam, dao značajan doprinos ekonomskoj aktivnosti u trećem kvartalu. Posljedično, a u kontekstu slabljenja inflatornih pritisaka, procjenjujemo nešto viši rast realnog BDP-a u trećem u odnosu na prethodni kvartal. Imajući u vidu kako je trend pada industrijske proizvodnje i izvoza, na godišnjem nivou, nastavljen i u julu, izvjestan je nastavak trenda skromne ekonomske aktivnosti i u trećem kvartalu. Naša prva procjena godišnjeg rasta realnog BDP-a u trećem kvartalu iznosi 0,9 posto. Ukoliko lična potrošnja i izvoz usluga ne budu kompenzirali pad vanjske potražnje u preostala dva mjeseca trećeg kvartala i u posljednjem kvartalu, u jesenskom krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija vrlo je izvjesno korigiranje realne ekonomske aktivnosti za 2023. godinu naniže u odnosu na proljetni krug. U proljetnom krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija objavili smo kako u 2023. godini očekujemo skroman rast realnog BDP-a, od 1,6 posto, poručili su iz Centralne banke BiH. Kako su naglasili, njihove procjene ukazuju na ublažavanje inflatornih pritisaka. – Ipak, očekujemo kako će inflacija u kratkoročnom periodu i dalje biti znatno viša od prosjeka za period otkada se službeno prikupljaju podaci o potrošačkim cijenama u BiH. Zvanično objavljena inflacija u BiH, od svega 4 posto u julu, ukazuje na neočekivano brzo usporavanje inflacije. Prosječan rast cijena posmatran po entitetima je bitno različit. Prema podacima entitetskih agencija za statistiku, u Republici Srpskoj je u julu zabilježena godišnja inflacija od 5,2 posto, dok je u Federaciji BiH zabilježena inflacija od 2,8 posto, prema čemu je ova stopa inflacije daleko najniža u okruženju. Znatno usporavanje inflacije, prema zvaničnim podacima, u junu i julu rezultiralo je revidiranjem naniže naših očekivanja vezanih za inflaciju u drugom polugodištu, rekli su di dodali: – Trenutno procjenjujemo da bi godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u drugom polugodištu mogao iznositi 3,7 posto. Na osnovu preliminarne procjene cjenovnih odjeljaka za preostalih pet mjeseci tekuće godine, projiciramo da bi temeljna inflacija mogla iznositi 6,1 posto i ukupna inflacija 6,4 posto u 2023. godini. U proljetnom krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija CBBiH, projicirana je inflacija od 7,7 posto za 2023. godinu, dakle 1,3 postotna poena više u odnosu na trenutnu prognozu iz ovog izvještajnog perioda. Inflacija u BiH je, trenutno, primarno pod uticajem promjena u nivou temeljne inflacije, iz koje se isključuju cijene hrane, alkoholnih pića i duhana, te energenata, što ukazuje na sve izraženiji rast domaćih cijena. Odjeljak režijskih troškova ima sve značajniji uticaj na domaću inflaciju, prvenstveno zbog rasta cijena plina, najamnina i komunalnih troškova. Uz to, cijene električne energije, kao najvažniji pododjeljak ukupnih režijskih troškova, u prvih sedam mjeseci tekuće godine bilježe značajan rast (6,8 posto), dok je njihov uticaj na inflaciju u prošloj godini bio neznatan. Rast cijena električne energije, uz već prisutno povećanje cijena nafte i naftnih derivata, mogu dodatno povećati inflatorni pritisak u narednom periodu.
Grad rekorder po broju dostavljenih paketa: Zbog 15 miliona pošiljki, uvode metro dostavu
Marx.ba U Pekingu je počeo probni projekat za transport ekspresnih paketa metroom, van špica. Projekat je namijenjen smanjenju zagušenja u saobraćaju i smanjenju emisije ugljenika u kineskoj prijestonici, prenosi Međunarodni kineski radio. Da bi se obezbijedio bezbjedan i uredan rad pilot-linija, Pekinška opštinska komisija za transport je odredila da roba koja se prevozi mora da se uskladi sa bezbjednosnim protokolima i da prođe bezbjednosne provjere. U Pekingu se dostavi oko 15 miliona paketa svakog dana, a većina te robe se već niz godina dostavlja vozilima. Inače, Peking je drugi po veličini kineski grad iza Šangaja i ima 17,4 miliona stanovnika, pa je jasno da Kinezi žele učiniti sve što je moguće na smanjenju saobraćajnih gužvi, ali da je cilj pokiušati smanjiti onečišćenje vazduha. U Pekingu je indeks primarnog zagađenja vazduha pao za 20 posto na godišnjem nivou u prošloj godini, pokazali su zvanični podaci. Lokalne vlasti u gradu ove godine su preduzele brojne mjere za borbu protiv zagađenja vazduha, uključujući pojačanu inspekciju izvora zagađenja.
Ostalo je još tri dana: U Sarajevu se održava konferencija Industrial Digital Transformation 2023
Marx.ba Nakon uspješnog prvog izdanja i fantastičnog odziva medija i učesnika, u Sarajevu se 28.9.2023. održava druga IDT konferencija (Industrial Digital Transformation 2023), i ove godine pod pokroviteljstvom Ambasade Kraljevine Nizozemske u BiH, a uz partnerstvo EBRD-a, međunarodnih kompanija i organizacija. Konferencija će se održati u Kongresnoj Sali Hotela Hills na Ilidži. Kemal Hadžić CEO i vlasnik konsultanske kuće Key Consulting, organizatora Druge IDT konferencije, kaže da radi o ekskluzivnom predstavljanju ovog revolucionarnog rješenja. – Izuzetno smo sretni što ćemo na ovogodišnjoj konferenciji predstaviti ekskluzivno, po prvi put u BiH Siemensovu platformu za digitalizaciju Mendix, jednu od vodećih low-code platformi za razvoj aplikacija koja pomaže organizacijama širom svijeta da u potpunosti promijene način na koji rješavaju poslovne izazove, govori Hadžić.
Ugalj i dalje dominantan izvor struje: Vjetroelektrane imaju sve veći udio
Marx.ba Tokom 2022. godine na našoj planeti proizvedeno je 29.165,2 teravat-sati (TWh) električne energije, što je povećanje od 2,3 posto u odnosu na godinu dana ranije. Iako smatran “prljavim energentom”, ugalj i dalje dominira, i predstavljao je izvor za 35,4 posto globalne proizvodnje struje, dok je na drugom mjestu bio prirodni gas sa 22,7 posto, a na trećem su hidroenergetski izvori sa 14,9 posto. Energetski institut (EI) je u najnovijem godišnjem statističkom izvještaju izlistao upotrebu energenata u svijetu, i analizirao aktuelne trendove. Riječ je o strukovnom međunarodnom institutu sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji je nastao 2003. godine spajanjem Instituta za energiju i Instituta za petrolej. U izradi statističkog godišnjaka učestvovale su i analitičke kuće KPMG i Kearney. EI je saopštio da više od tri četvrtine globalne električne energije proizvedene iz uglja potiče iz samo tri zemlje. Riječ je o Kini (53,3 posto globalne potražnje za ugljem), zatim Indiji (13,6 posto) i Sjedinjenim Američkim Državama (8,9 posto). Od potpisivanja prvog globalnog sporazuma o klimi u japanskom gradu Kjotu 1997. godine, proizvodnja struje iz uglja zapravo je porasla 91,2 odsto zaključno sa prošlom godinom, umjesto da bude smanjena. – Svedoci smo da i dalje rastu opasni utjecaji klimatskih promjena na svim kontinentima. I uprkos širokom konsenzusu o potrebi dostizanja neto nulte emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, u energetskom sektoru ona se i dalje kreće u pogrešnom smjeru, prokomentarisala je predsjednica EI Juliet Davenport. Ipak, mogu se izvući i neki pozitivni zaključci. U 2022. godini obnovljivi izvori energije, kao što su vjetar, solarna i geotermalna energija, predstavljali su 14,4 posto ukupne proizvodnje električne energije sa izuzetnom godišnjom stopom rasta od 14,7 posto. Posmatrajući sve izvore energije, vjetroelektrane bilježe ubjedljivo najveću stopu rasta. Nasuprot tome, neobnovljivi izvori energije, oni iz fosilnih i nuklearnih goriva, zbirno su ostvarili samo 0,4 posto, ali sa značajno veće početne pozicije.
Uskoro moguće izmjene oko vozačkih dozvola u EU: Utjecat će na milione ljudi
Marx.ba Zabrana noćne vožnje za mlade vozače, ljekarski pregledi s kursevima uz obnavljanje znanja svakih 5 godina za sve starije od 70 godina, posebna dozvola za vozače terenaca i zajednički evropski sistem kaznenih bodova. Ovo su samo neke od najvidljivijih promjena kojima Bruxelles želi revidirati pravila polaganja vozačkog ispita i izdavanja vozačkih dozvola. Predložene promjene još nisu potvrđene, ali bi kao takve mogle utjecati na milione sadašnjih i budućih vozača. U Bruxellesu, gdje ističu nužnost poboljšanja sigurnosti saobraćaja, žele da novosti stupe na snagu sljedeće godine. Među izmjenama koje su predložene u najnovijem nacrtu je novo ograničenje brzine koje bi se odnosilo samo na vozače početnike. Mogli su voziti maksimalno 90 kilometara na sat, što bi u praksi značilo da teško da bi mogli pretjecati na autocestama. Povjerenstvo je predložilo i da mladi vozači nakon dvogodišnjeg probnog roka još jednom odrade glavnu vožnju s instruktorom. Među mogućim izmjenama je i zabrana vožnje noću za mlade vozače. Zemlje članice Evropske unije mogle bi im zabraniti vožnju između ponoći i 6 ujutro, prema ovom prijedlogu. Nova pravila također bi promijenila rokove za produženje vozačkih dozvola za starije osobe. Vozači stariji od 60 godina trebali bi obnavljati ovaj dokument svakih sedam godina, stariji od 70 godina svakih pet godina, a svi stariji od 80 godina trebali bi obnavljati svoju dozvolu svake dvije godine. Prije produženja vozačke dozvole stariji vozači morali bi proći ljekarski pregled i kurs osvježenja znanja. Promjene bi zahvatile i vozače većih automobila, uključujući i popularne SUV-ove. Odbor je predložio uvođenje nove kategorije B+ za automobile teže od 1,8 tona. Vozači bi za to morali izvaditi novu vozačku dozvolu, a polaganju bi mogli pristupiti samo stariji od 21 godine. U nacrtu prijedloga članovi odbora napisali su da su sudari s težim automobilima i terencima vjerovatniji, a posljedice ozbiljnije. Predsjednica Komisije Karima Delli iz redova Zelenih također je istakla veću potrošnju goriva i emisiju CO2. Još jedna vidljivija promjena bilo bi uvođenje sistema kaznenih bodova koji bi vrijedio u cijeloj Uniji. Vozači bi ih tako skupljali za prometne prekršaje širom EU, a kad bi ih se skupio određeni broj, oduzimala bi im se dozvola.
Završetak Festivala “Power of Sustainability 2023” u Mostaru: Uspješno okupljanje regionalnih lidera održivosti
Marx.ba Dvodnevni događaj “Power of Sustainability Festival 2023” u Mostaru, organizovan uz podršku Vijeća stranih investitora u Bosni i Hercegovini (BiH) i Tehnološkog parka “Intera”, u saradnji sa Gradom Mostarom i Federalnim ministarstvom okoliša i turizma BiH, uspješno je kompletiran jučer. Festival je okupio više od 150 učesnika iz BiH i regiona, uključujući stručnjake, investitore i donosioce odluka iz privatnog i javnog sektora. Ovaj prestižni događaj, održan od 21. do 22. septembra 2023. godine, okupio je vodeće ličnosti iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Albanije kao i goste iz Norveške, Njemačke i USA, koje su razmijenile ideje, iskustva, te promovisale održivi razvoj u regiji Zapadnog Balkana. Festival je bio fokusiran na četiri ključne teme, koje su bile obrađene kroz keynote prezentacije i panele. Prvi dan je bio posvećen temama vezanim za investicije u zelenu energiju, primjenu cirkularne ekonomije, ESG standarde i elektro-mobilnost, dok je održivi turizam bio glavna tema drugog dana kada je cijeli Festival simbolično zaključen u manje formalnom formatu u Parku prirode Hutovo Blato. Kada je riječ o investicijama u zelenu energiju, potreba za boljim usklađivanjem razvoja zakona i politike sa potrebama tržišta je istaknuta kao ključna. Također, potrebno je povećati fokus na transparentnost institucija i privatnih investitora, te povećanje direktne koristi za lokalne zajednice s ciljem privlačenje investitora po uzoru na primjer Norveške i ostalih zemalja koje su primijenile sličan pristup. Tokom diskusije o održivom turizmu, istaknuta je potreba za strateškim pristupom na nivou cijele zemlje kako bi se planski rješavali trenutni problemi, te radilo na dodatnom unapređenju domaće turističke ponude. Važno je i voditi računa o održivom urbanom razvoju i poboljšati organizaciju dostupnih podataka o turističkim posjetama. – Ponosni smo što smo na jednom mjestu, u divnom Mostaru koji je primjer iskorištavanja zelene energije, okupili toliko izvanrednih pojedinaca kojima održivo poslovanje nije samo budućnost, nego sadašnjost. Oni su istinski predvodnici razvoja u našem regionu, i hvala im što su došli i inspirisali nas svojim vizijama i uspješnim primjerima poslovanja. Posebno nam je drago radi desetina poslovnih prijateljstava koja su sklopljena tokom trajanja Festivala, jer ne sumnjamo da će se ovim umrežavanjem kreirati sjajne zajedničke aktivnosti i u budućnosti, izjavila je Sanja Miovčić, direktorica Vijeća stranih investitora u BiH ispred organizatora Festivala. Obzirom na pozitivne reakcije, očekuje se da će se ovaj konferencijski događaj postati tradicija, te da će se održati i naredne godine, nastavljajući da promoviše održivi razvoj, pametna rješenja i razmjenu ideja za bolju budućnost.