Na Sarajevskoj berzi danas promet iznosio 1.095.362,70 KM
Na trgovanju na Sarajevskoj berzi danas je ostvaren ukupan promet od 1.095.362,70 KM. U sklopu 11 transakcija ukupno je prometovano 11.602 vrijednosna papira. Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 801,08 poena. Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 7,24 indeksnih poena na 993,47 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,73 posto. Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 2,56 indeksnih poena na 1.747,97 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,15 posto. Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 71,83 indeksnih poena na 10.946,15 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,66 % Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je pala za 5,81 indeksni poen na 16.836,70 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,03 posto. Na Kotaciji nije bilo zaključenih transakcija. Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 26.492,30 KM; u sklopu 8 transakcija prometovano je 1.346 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta BH TELECOM DD SARAJEVO (simbol BHTSR ) u iznosu od 14.752,30 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 13,12 KM. Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet od 1.068.870,40 KM; u sklopu 3 transakcije prometovano je 10.256 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta PRIVREDNA BANKA SARAJEVO DD SARAJEVO (simbol BORBRK3 ) u iznosu od 1.047.171,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 113,00 KM. Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine. Dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO (simbol: JPESR) od 5,38 posto i dostigle su cijenu od 13,70 KM, dok je dnevni pad registrirao BH TELECOM DD SARAJEVO (simbol: BHTSR) od 0,94 posto sa cijenom od 13,12 KM, saopćila je Sarajevska berza.
Inina finansijska pozicija ostaje stabilna unatoč izazovima
Ova 2023. godina nastavlja u smjeru stabilizacije cijene nafte i oštrog pada cijene plina u drugom polugodištu, u usporedbi s istim razdobljem 2022. godine. Prosječna ostvarena cijena ugljikovodika smanjena je za 23 %, što je zajedno s okruženjem smanjenih cijena umanjilo rezultat. Nakon 2022. godine, koja je bila iznimna godina za cjelokupnu naftnu i plinsku industriju, u prvoj polovici 2023. došlo je do ublažavanja cjenovnih šokova, pri čemu je INA ostvarila EBIDTA u iznosu od 183 miliona eura. U skladu sa smanjenim cijenama, EBITDA Istraživanja i proizvodnje smanjena je za 22 %, pri čemu i dalje ostaje na razmjerno snažnoj razini od 214 milijuna eura za prvo polugodište 2023. Prirodni pad proizvodnje iznosio je samo 3 %, što je dobar rezultat uzimajući u obzir starost portfelja. Usporavanje očekivanog prirodnog pada proizvodnje rezultat je uglavnom doprinosa proizvodnje iz podmorja i povećane proizvodnje u Egiptu uslijed novo izbušenih bušotina. Rezultat Rafinerija i marketinga uklj. usluge kupcima i maloprodaju ostaje pod negativnim utjecajem nepovoljnog okruženja marži, iako je prodaja na ključnim tržištima ostala snažna. Nakon dogradnje ključnih postojećih procesnih postrojenja projekta nadogradnje Rafinerija nafte Rijeka i privremene obustave rafinerijskih aktivnosti, proizvodnja je uspješno pokrenuta krajem travnja. Usprkos nastavku regulacije cijena goriva u Maloprodaji, snažan rast prodanih količina (22 % u usporedbi s prvim polugodištem 2022. godine) i povećanje marže negoriva djelomično je pomoglo ublažiti niži rezultat Rafinerija i marketinga. Aktivnosti ulaganja rezultirale su s uloženih 218 miliona eura, od čega je 85 miliona eura vezano za kupovinu 25,25 % udjela u OMV Slovenija d.o.o., čime se Inin udio povećava na 33 %. Nastavak Projekta nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka ostaje fokus kapitalnih ulaganja s 132 miliona eura. Financijska pozicija je i dalje stabilna uz neto dug gotovo nepromijenjen u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istraživanje i proizvodnja nafte i plina Niže cijene nafte i plina rezultirale su s 87,6 milijuna eura nižim prihodima. Proizvodnja je smanjena za 3,2 % u usporedbi s padom od 5,6 % 2022. godine u odnosu na 2021. u istom razdoblju, što je napredak s obzirom na zrelost Ininih naftnih i plinskih polja. Unatoč većem doprinosu s podmorja, potaknutom proizvodnjom polja Ika nakon obavljenog remonta, višom proizvodnjom na projektu Marica D, kao i većim doprinosom projekata dodatnog razvoja i optimizacije proizvodnog sustava na poljima Kučanci-Kapelna, Privlaka, Števkovica i Lipovljani, proizvodnja u Hrvatskoj je smanjena kao rezultat niže proizvodnje na poljima Ferdinandovac, Vučkovec, Stružec, Đeletovci, Ivanić i Žutica. Međunarodna proizvodnja je na razini očekivanja. Viša proizvodnja zabilježena u Egiptu, kao rezultat novo izbušenih bušotina na poljima Sidra, Ganna, Abrar te obavljenih remonata bušotina, djelomično je neutralizirana prodajom koncesije u Angoli i East Yidma u Egiptu. U prvom polugodištu, niža kapitalna ulaganja u odnosu na isto razdoblje 2022. rezultat su manjih aktivnosti na Sjevernom Jadranu. Glavne aktivnosti odnosile su se na istraživanje u Hrvatskoj (Drava-03 istražno područje: dovršeno je bušenje bušotine Veliki Rastovac-1, slijedi testiranje bušotine), aktivnosti u podmorju (u tijeku je ishođenje dozvola za bušenje bušotine Izabela-9, završen je proces napuštanja platforme Ivana D), aktivnosti na kopnu (u sklopu optimizacije proizvodnje obavljeno je 24 remonata bušotina i dovršeni su građevinski radovi na stanici Gola u sklopu plinskog projekta Somogy). Na koncesiji North Bahariya u Egiptu izbušeno je 14 razradnih bušotina, a bušenje ostalih bušotina je u tijeku. U Ras Qattari u veljači je dovršeno bušenje jedne razradne bušotine, a u tijeku je postupak produljenja koncesije. Rafinerije i marketing (uključujući Usluge kupcima i maloprodaju) Uvoz derivata tijekom planiranog razdoblja obustave, zbog koje su dovršeni važni radovi na Projektu nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka, imao je negativan utjecaj na rezultat prvenstveno zbog pada cijena proizvoda u prvom tromjesečju. Nakon dovršetka radova na dogradnji ključnih postojećih procesnih postrojenja u sklopu Projekta nadogradnje Rafinerije Rijeka u periodu siječanj-travanj 2023. i privremenog prekida rafinerijskih aktivnosti, Rafinerija Rijeka uspješno je započela s radom krajem travnja. Komercijalne aktivnosti bile su usmjerene na osiguranje pravovremene opskrbe proizvodima, uz veću prodaju na hrvatskom tržištu. Ukupna prodaja Maloprodaje u I.-VI. 2023. godine iznosila je 619 kt, 22 % više od istog razdoblja 2022. godine, zahvaljujući većem doprinosu s hrvatskog tržišta (+111 kt) ponajviše zbog veće potražnje i nižih cijena u odnosu na susjedne zemlje. Marža negoriva veća je 27 % što odražava kontinuirano širenje asortimana i usluga, porast broja otvorenih Fresh Corner lokacija zajedno s INA programom vjernosti koji je premašio 500 tisuća registriranih članova. Kapitalna ulaganja Rafinerija i marketinga iznosila su 84,8 milijuna eura. Glavni projekt je projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka koji je dosegao 78 % gotovosti, uz inženjering i nabavu preko 99 %, radovi su dosegli 63 %. Radovi na dogradnji ključnih postojećih procesnih postrojenja su uspješno dovršeni tijekom razdoblja obustave Rafinerije, te je ista započela s radom krajem travnja 2023. U sklopu poboljšanja energetske učinkovitosti postrojenja za atmosfersku destilaciju završen je prvi dio radova, prema planu, tijekom obustave Rafinerije nafte Rijeka u prvom tromjesečju. Također, u sklopu projekta zamjene kondenzacijskih turbina s električnim pogonima, isporučena je oprema na gradilište kao što je planirano, a građevinski radovi su u tijeku. Kapitalna ulaganja u Usluge kupcima i maloprodaju iznosila su 4,9 milijuna eura u I. -VI. 2023. godine s naglaskom na širenje mreže, čime se dostigla brojka od 507 maloprodajnih mjesta (od čega 390 u Hrvatskoj).
Evropska centralna banka povećala ključne kamate za 25 baznih poena
Evropska centralna banka odlučila je danas da podigne tri ključne kamatne stope za novih 25 baznih poena. Tako je praktično krenula putem američkih Federalnih rezervi koje su juče takođe donele odluku da podignu kamate za 0,25 odsto. Današnje povećanje kamatnih stopa zasniva se na proceni Upravnog saveta u pogledu inflatornih izgleda, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Nakon današnjeg povećanja kamatne stope na glavne operacije refinansiranja i kamatne stope na graničnu kreditnu liniju i depozitnu liniju bit će povećane na 4,25 posto, 4,50 i 3,75 posto respektivno, od 2. avgusta, saopštila je ECB. Budućim odlukama Upravni savet određivaće nivoe ključnih kamatnih stopa ECB koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno da se inflacija što skorije vrati na srednjoročni cilj od dva posto. Pri određivanju odgovarajućeg nivoa i trajanja zaoštravanja Savjet će nastaviti da primjenjuje pristup koji se zasniva na podacima. Naime, njegove odluke o kamatnim stopama i dalje će zavisiti od procene inflatornih izgleda na osnovu novih privrednih i finansijskih podataka, kao i dinamike bazne inflacije i jačine transmisije monetarne politike, ističe se u saopštenju ECB.
Atlantic Grupa zabilježila snažan rast prodaje i suradnja s Podravkom daje odlične rezultate
S. M. U prvoj polovini godine Atlantic Grupa je s Grupom Podravka dogovorila suradnju koja daje odlične rezultate. Atlantic Grupa je u prvih šest mjeseci 2023. godine zabilježila prihod od prodaje u iznosu od 459,7 miliona eura, što u odnosu na isti period prošle godine predstavlja rast od 15,8 posto. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) ostala je na razini prvog lanjskog polugodišta i iznosi 44,4 miliona eura, dok je neto dobit manja za 5,5 posto i iznosi 20,9 miliona eura. “U prvom polugodištu 2023. Atlantic Grupa je ostvarila snažan rast prodaje u svim poslovnim i distribucijskim područjima te na svim važnijim tržištima. Navedeni rast u velikoj je mjeri kompenzirao negativan utjecaj i dalje visokih cijena sirovina i pakirnog materijala, logističkih usluga te energenata. Osim toga, na blagi pad profitabilnosti utjecao je i značajan porast troškova osoblja, koji je posljedica povećanja plaća provedenih kroz proteklih godinu dana. Posebno smo zadovoljni jačanjem distribucijskih temelja širenjem principalske mreže u Sloveniji te otvaranjem modernog LDC-a u Sjevernoj Makedoniji, perspektivom rasta u kategoriji kave na tržištu Srbije i rezultatima lansiranja novih proizvoda”, istaknuo je predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi. Slatko i slano, Pića i Donat prednjače u rastu Najveći rast od 32,2 posto ostvarilo je Strateško poslovno područje (SPP) Slatko i slano, čiji su vodeći brendovi Smoki i Najlepše želje, i to pod utjecajem optimizacije asortimana, pojačanih marketinških aktivnosti te uspješnog lansiranja novih proizvoda. Slijedi ga SPP Piće s nosećim brendom Cedevita i rastom od 20,0 posto, također s uspješnim lansiranjem novih Cedevita vitaminskih voda, te Poslovno područje (PP) Donat s rastom od 15,7 posto. Među distribucijskim područjima prednjače Hrvatska s rastom od 19,8 posto, Srbija s rastom od 19,1 posto i Sjeverna Makedonija s rastom od 18,0 posto. U ukupnoj prodaji Atlantic Grupe principalski brendovi sudjeluju s 27,5 posto, ljekarnički lanac Farmacia čini 9,2 posto, dok vlastiti brendovi čine 63,3 posto prihoda od prodaje. Kava se s udjelom od 20,4 posto u ukupnom prihodu od prodaje ističe kao najveća pojedinačna kategorija. Otvoren novi logističko distribucijski centar u Skoplju, na LDC-u Zagreb prva solarna elektrana U prvoj polovici godine Atlantic Grupa je s Grupom Podravka dogovorila suradnju koja daje odlične rezultate, a podrazumijeva Atlanticovu distribuciju Podravkinih proizvoda na austrijskom tržištu, uz istovremenu Podravkinu distribuciju Atlanticovog asortimana na tržištu SAD-a. U Sloveniji je ostvaren značajan iskorak u razvoju poslovanja suradnjom s novim principalom Haleon (Sensodyne, Corega, Parodontax, Aquafresh), dok je u Skoplju dugoročni razvoj zajamčen zaključenjem 12 miliona eura vrijedne investicije u novootvoreni logističko distribucijski centar. U maju je Atlantic predao obavezujuću ponudu za kupnju Strauss Adriatica, kompanije na srbijanskom tržištu poznate po brendovima Doncafe i C kafa, a zaključenje transakcije podložno je prethodnom odobrenju Komisije za zaštitu konkurencije u Republici Srbiji. Na hrvatskom tržištu krenula je proizvodnja zelene energije izgradnjom prve sunčane fotonaponske elektrane na centralnom logističko distribucijskom centru Zagreb, čime se emisija ugljičnog dioksida smanjuje za 3.250 tona godišnje. Od važnijih korporativnih događanja valja istaknuti izbor dosadašnjeg člana Nadzornog odbora Zorana Vučinića na mjesto predsjednika NO. Također, prema odluci Glavne skupštine iz juna, u julu je dioničarima Atlantic Grupe isplaćena dividenda u iznosu od jednog eura po dionici, odnosno ukupno 13,3 miliona eura.
Tesla automobil koji se puni sunčevom energijom
Jutarnji.hr/Š.M Tesla je predstavio novu karakteristiku “Charge on Solar” koja može da pretvori višak solarne energije u procenat u bateriji. Vlasnicima Tesle će biti potrebno nekoliko specifičnih stvari da bi nova karakteristika funkcionisala. Evo kratkog pregleda tehnologije i načina na koji funkcioniše. Kako bi iskoristili ovu novu karakteristiku, korisnicima je potreban Teslin automobil s verzijom softvera 2023.26 ili novijom, Tesla Powerwall s verzijom softvera 23.12.10 ili novijom i solarnu energiju. Konačno, biće im potrebna aplikacija Tesla (verzija 4.22.5). Nakon što su te stavke sve na mjestu, korisnici mogu jednostavno da otvore aplikaciju Tesla, odaberu dotično vozilo, a zatim pritisnu “Charge on Solar”. Aplikacija će zatim tražiti od korisnika da postavi ograničenje punjenja i željenu lokaciju punjenja. Ukratko, ovo bi trebalo da omogući korisnicima da povuku samo onoliko punjenja koliko žele iz mreže prije dopunjavanja samo solarnom energijom, navodi Jutarnji.hr. Nakon što se prebaci na solarno punjenje, vozilo će pratiti situaciju punjenja u stvarnom vremenu i prema potrebi prilagođavati nivo snage punjenja svakih deset sekundi. Korisnici takođe mogu da odrede kada će koristiti solarno punjenje, a kada ne. Jedna od velikih prednosti ovde je jednostavno povećanje ukupne snage koju možete da iskoristite putem solarnih panela. Umjesto da mora da povlači energiju koja je već u Powerwallu, ovaj novi sistem to preskače i jednostavno pokreće vozilo. Takođe je važno napomenuti da, bar za sada, ova karakteristika radi samo s Tesla Powerwallom. Oni koji imaju baterije trećih strana koje skladište solarnu energiju za sada ne mogu da iskoriste Charge on Solar.
Ko će spasiti osnivača Dormea od mogućeg bankrota?
Š.M Studio Moderna slovenačkog biznismena Sandija Češka je nakon nedavne rasprodaje brendova prodao i maloprodaju. „Matratzen Concord“, koji se nalazi u vlasništvu kineskog biznismena, kupio je maloprodaju Studia Moderna, koja je bila u vlasništvu čuvenog osnivača „Dormea“ Sandi Češka. Informaciju je potvrdio i slovenački biznismen, koji je dodao da je kupac njemačka kompanija koja trguje sa madracima. Dio koji je njemačka kompanija sada otkupila od Studija Moderna predstavlja oko četvrtinu dosadašnjih prihoda, piše Dnevnik.si. “I dalje restrukturiramo ostale dijelove Studija Moderna, još ne mogu reći više”, rekao je za Finance Česko. Sredinom maja prodao je robne marke Dormeo, Delimano, Rovus i Top Shop švicarskoj kompaniji Dormeo preduzetnika Darka Horvata. Češko je prošle godine u aprilu preko financijskog holdinga Studio Moderna Founders ponovno preuzeo nizozemsku kompaniju Studio Moderna Holdings koju je prethodno prodao fondovima raznih investitora. Prema pisanju lista, kompanija je već tada bila u problemima, koje su produbili ruski napad na Ukrajinu i sankcije protiv Rusije, navodi Poslovni.hr. “Osnivač Dormea i ostalih brendova grupe Studio Moderna nije želio pred kamere. Ali, u kratkom telefonskom razgovoru priznao je da ima problema u firmi – da kasne plate zaposlenima i druge obaveze. Ali, priča za njega nije gotova i do kraja će se truditi da održi firmu“, navodi portal 24.ur, podsjećajući da je Češko prije samo godinu dana svrstavan među deset najbogatijih Slovenaca, s imanjem od 200 miliona eura.
Weekend Media Festival od 21. do 24. septembra obilježava svoj “sweet sixteen”
after5.hr/Š.M Festival koji okuplja i povezuje najveća imena iz svijeta medija, komunikacija i poslovnog svijeta održat će se od 21. do 24. septembra na već svima dobro poznatim prostorima stare Tvornice duhana u Rovinju. U susret Weekend.16 koji će se održati u septembru najavljene su brojne novosti, a već sad su poznata imena renomiranih stručnjaka poput Kishorea Mahbubanija, stručnjaka za Aziju i bivšeg predsjednika Vijeća sigurnosti UN-a, Tanye Golesic, uspješne Hrvatice koja je pokorila svijet luksuzne mode i Borisa Jokića koji će potaknuti raspravu o fenomenu TikToka i njegovom utjecaju na mlade generacije. Aljoša Bagola govorit će o temi sreće, a posebna pozornost bit će posvećena i stanju poduzetništva te njegovom budućem smjeru, navodi after5.hr. Novost je i da Weekend.16 po prvi put ima posebnog savjetnika u organizaciji festivala – AI tehnologiju. Glavne teme će se svakako vrtiti oko sveprisutne umjetne inteligencije, ali i najnovijih praksi i predviđanja iz područja digitalne revolucije. Najveća novost svakako je HR.Weekend, a posvećen je najnovijim dostignućima i trendovima u području ljudskih potencijala“, istaknuo je Tomo Ricov, direktor Weekend Media Festivala i Pepermint agencije. Prvi HR.Weekend, koji se održava u sklopu Weekenda.16 namijenjen je svim HR profesionalcima, voditeljima ljudskih potencijala, poslodavcima i predstavnicima kompanija, kao i svima zainteresiranim za razvoj i primjenu inovativnih strategija u upravljanju ljudskim potencijalima, u Rovinj dovodi impresivna imena. Tako će sudionici imati priliku čuti dr. Nikolaosa Dimitriadisa, direktora i suosnivača vodeće kompanije u području neuroznanosti Trizma Neura, koji povezuje neuroznanost i ponašanje s područjem marketinga, komunikacija, leadershipa i obrazovanja. Još jedno veliko ime s bogatim iskustvom svakako je i Munawar Ahmed, predavačica leadershipa, etike i profesionalne prakse u School of Visual Arts (SVA) te gostujuća predavačica na Stanfordu koja iskusne timove uči kako djelovati s učinkovitošću, ali i ljudskosti te čvrsto vjeruje da se može imati oboje. Iz svijeta modne industrije dolazi globalno ime hrvatskih korijena, Tanya Golesic, bivša predsjednica Uprave Jimmy Choo, koja je stekla impresivno lidersko iskustvo i svoju bogatu biografiju oplemenila nižući poslovne uspjehe na vodećim funkcijama nekih od najuspješnijih modnih kuća i kompanija današnjice. Među ostalim zanimljivim događanjima na Weekend.16 bit će proglašeni i pobjednici Food Tech start-up takmičenja u organizaciji Maistre, Infobipa, Peperminta i Kauflanda, koncipiranog s ciljem pronalaska novih i kreativnih ideja te pružanja podrške rastućim nadama prehrambene, ugostiteljske i retail industrije, a koje je najavljeno na Weekend Food Festivalu u aprilu.
Direktna strana ulaganja u BiH u prvom kvartalu veća su za 80 posto u odnosu na 2022.
Akta.ba Novi saziv Savjeta za strane investitore Federacije Bosne i Hercegovine (SSI) održao je danas, u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu, prvu, konstitutivnu, sjednicu. Predsjednik Savjeta je federalni ministar trgovine Amir Hasičević, a za zamjenicu je izabrana federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder. Ministar Hasičević je novom Savjetu zaželio uspješan rad, predloživši da uz redovna izvještavanja Savjet ubuduće konkretizuje svoje prijedloge, mišljenja i savjete, a sve s ciljem stvaranja što boljih preduslova za povećanje stranih investicija. SSI FBiH je savjetodavno tijelo Vlade FBiH, osnovano radi pomaganja i podsticanja stranih investicija, unapređivanja ukupnog poslovnog ambijenta za strane investitore u Federaciji, a koje upotpunjava koordinaciju i saradnju institucija federalnog, kantonalnog i lokalnog nivoa u oblasti stranih investicija. Zadaci savjeta, između ostalog, su analiza poslovnog okruženja za strane investicije i predlaganje poduzimanja mjera i postupaka radi otklanjanja prisutnih ograničavajućih faktora za strane investitore, ali i inicira izmjene propisa kojim se podstiču i olakšavaju strana ulaganja. Pred Savjetom je danas bila Informacija FIPA o stanju direktnih stranih investicija u BiH, koja je napravljena na osnovu podataka Centralne banke BiH. Prema prvim preliminarnim podacima direktna strana ulaganja u BiH u prvom kvartalu 2023. godine, a prema platnom bilansu BiH, iznose 426,61 miliona KM od kojih 52 posto ili 222,5 miliona KM čine procijenjene reinvestirane zarade. Također, direktna strana ulaganja u BiH u prvom kvartalu ove godine, prema preliminarnim podacima, veća su za 80 posto u odnosu na prvi kvartal 2022. godine. Savjet se upoznao i sa Informacijom Federalnog ministarstva trgovine o registrovanim predstavništvima stranih osoba u FBiH zaključno sa krajem juna ove godine. Ova informacija je napravljena na osnovu podataka Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Podaci pokazuju da su 30. juna ove godine na teritoriji FBiH bila registrovana 363 strana predstavništva iz 41 zemlje, a najviše iz Hrvatske, Slovenije, SAD-a, Srbije, Njemačke… Najviše stranih predstavništava je registrovano na području Kantona Sarajevo i to 269, zatim u HNK 33 i ZHK 23, te u TK 16 i ZDK 14 predstavništava. Savjet je razgovarao i o bosanskohercegovačkoj dijaspori kao resursu u privlačenju i realizaciji direktnih stranih investicija. Vlada Federacije BiH je polovinom jula imenovala aktuelni saziv Savjeta na dvogodišnji mandat. Uz ministra Hasičevića i ministricu Pozder, članovi SSI su federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić, sekretari Federalnog ministarstva prometa i komunikacija Jozo Bejić i Federalnog ministarstva prometa i komunikacija Sanela Jakubović. U Savjetu su i pomoćnici federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Marinko Bošnjak i federalnog ministra prostornog uređenja Ljuba Tadić. Također, članovi Savjeta su kantonalni ministri privrede, Zlatko Mijatović iz Kantona Sarajevo, Samra Mehić iz Unsko-sanskog kantona, Edin Duraković iz Tuzlanskog kantona, Sedžad Milanović iz Srednjobosanskog kantona i Dario Sesar iz Zapadnohercegovačkog kantona. U Savjetu su i kantonalni ministar privrede, rada i prostornog uređenja Posavskog kantona Dragutin Živković, kantonalni ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ZDK Vinko Marić, pomoćnici kantonalnih ministara privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona Marin Ćorić, Bosanskopodrinjskog kantona Melida Hadžiomerović i Kantona 10 Ivana Suša, kao i predsjednik Vijeća stranih investitora BiH Branimir Muidža, te potpredsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić. Današnjem sastanku su prisustvovali i predstavnici Saveza općina i gradova FBiH, VTK BiH i FIPA. Prvi saziv Savjeta za strane investitore Federacije BiH imenovan je u januaru 2017. godine.
Delegacija Parlamentarne skupštine BiH posjetila VTK/STK BIH
VTKBiH/Š.M Sarajevo, 12.7.2023. – Vanjskotrgovinsku/Spoljnotrgovinsku komoru Bosne i Hercegovine (VTK/STK) BiH posjetila je delegacija Predstavničkog doma Parlamenta BiH s ciljem unaprjeđenja saradnje parlamentarnih komisija i tijela Parlamentarne skupštine BiH s Komorom, kao nezaobilaznim partnerom institucija vlasti. Parlametarnoj delegaciji, koju su činili zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara, prvi zamjenik predsjedavajućeg Komisije za vanjsku trgovinu i carine i drugi zamjenik predsjedavajućeg Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Slavko Matić, član Komisije za vanjsku trgovinu i carine Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Dedić, predstavljene su aktivnosti Komore i podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH. Predsjednik VTK/STK BiH Zdravko Marinković govorio je o aktivnostima Komore i njenom značaju kao spone između privrednika i institucija vlasti. U kontekstu važnosti saradnje nadležnih institucija i Komore, a radi poboljšnja uvjeta poslovanja kompanija, podsjetio je na član 7 Zakona o vanjskoj trgovini, prema kojem zakone i druge propise iz oblasti vanjskotrgovinske i carinske politike, transporta i finansija koji se zaključuju s drugim zemljama nadležni organi BiH obavezno dostavljaju Komori radi pribavljanja mišljenja. Dopredsjednik Komore dr.sc Vjekoslav Vuković i potpredsjednik Ahmet Egrlić govorili su o pojedinim granama privrede te zahtjevima privrednika koje Komora uobličuje u inicijative i dostavlja nadležnim institucijama. Istaknuto je da je iz domena ključnih zakona iz oblasti akciza, poreza, carinske politike, zaštite potrošača i zelene i cirkularne ekonomije Komora u prethodnom periodu pokrenula 42 inicijative, a inicirano je potpisivanje mnogobrojnih međunarodnih trgovinskih i sporazuma o investicijama. Iz oblasti transporta, u prethodnom periodu posebna je pažnja posvećena pripremi bh. kompanija za ulazak Hrvatske u Schengen zonu, pa su pokrenute inicijative za eliminisanje ograničenja boravka profesionalnih vozača na teritoriji EU te inicijativa za izmjene i dopune postojećeg ili potpisivanje novog Sporazuma o graničnim prijelazima s Republikom Hrvatskom. Članovi delegacije Parlamentrane skupštine BiH su informisani i da je Komora postavila digitalnu transformaciju kao jedan od prioriteta djelovanja, jer je to preduslov za podizanje konkurentnosti privrede, ali i za poboljšanje niza drugih procesa koji su presudni za BiH na njenom evropskom putu. U ovoj oblasti Komora je napravila i značajne iskorake u digitalizaciji vlastitih poslova, posebno u domenu vršenja javnih ovlaštenja i izdavanja javnih dokumenata, a dalji proces zavisi od usvajanja Zakona o elektronskom potpisu BiH. Također, Komora intenzivno radi i na internacionalizaciji kompanija i proširenju tržišta za bh. kompanije te uvođenju proncipa zelene i cirkularne ekonomije u proizvodne procese bh. kompanija. Dodatno, Komora veliku pažnju posvećuje edukaciji privrednika, pa je samo u prvoj polovini ove godine organizovano 26 edukativnih događaja, koje je pohađalo 626 polaznika.
Projekt Vanjskotrgovinske komore BiH / Priprema malih i srednjih preduzeća za uvođenje standarda kvalitete
Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine implementira projekt „Priprema malih i srednjih preduzeća (MSP) za uvođenje standarda kvalitete u MSP s ciljem internacionalizacije preduzeća“, a tema je usklađena s preporukama Akta o malom biznisu i Indeksa politika malih i srednjih preduzeća 2022 i određena je kao prioritet u saradnji sa Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Ovaj projekt podržan je u okviru projekta „Napredna implementacija Akta o malom biznisu u BiH2EU – SBA u BiH2EU“ koji implementira Eda – Agencija za razvoj preduzeća u saradnji sa Sarajevskom regionalnom razvojnom agencijom SERDA, a finansira ga Švedska. Projekt je namijenjen malim i srednjim preduzećima iz Bosne i Hercegovine koje imaju potrebu za uvođenje tehničkih standarda u proizvodnji za svrhu optimiziranja proizvodnje i povećanje efikasnosti, te motivaciju i kapacitete za otpočinjanje ili širenje svog izvoza na postojećim ili ulaskom na nova tržišta. Priprema malih i srednjih preduzeća za uvođenje standarda kvalitete će prevenstveno reducirati troškove, negativne efekte na okolinu i barijeru izlaska na INO tržišta, te time omogućiti dodanu vrijednost za bh. mala i srednja preduzeća i privredu u cjelini. Glavni dio projektnih aktivnosti se odnosi na pripremu kompanija za uvođenje: BAS EN ISO 50 001 ili BAS EN ISO 14 001 ili CE znaka, gdje će nosilac posla biti odabrana konsultantska kuća/konsultant. U cilju odabira konsultanta za pripremu kompanija za uvođenje BAS EN ISO 50 001 ili BAS EN ISO 14 001 ili CE znaka U cilju realizacije projekta Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora već je raspisala oglas zaodabir konsultantske kuće/konsultanta.