Urbanistička saglasnost stigla: Šta slijedi i kada počinje gradnja Aerodroma Bihać
Marx.ba U Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, jutros je svečano uručena Urbanistička saglasnost za radove prve faze izgradnje Međunarodnog aerodroma Bihać. Urbanističku saglasnost su, od federalnog ministra Željka Nedića, preuzeli gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić i direktor JP „Aerodrom Bihać“ Anel Hadžić. Ovime su ispunjene sve zakonske odredbe Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH. Na taj način su stvoreni svi uvjeti za izdavanje ovog ključnog dokumenta, koji otvara put prema načelnom odobrenju za građenje. – Izdavanje Urbanističke saglasnosti predstavlja jedan od najznačajnijih koraka u izgradnji aerodroma i vrlo je važno da smo uspjeli prevazići sve prepreke s kojima smo se susreli, uključujući i one birokratske, ali i neke pravne oko pretvorbe poljoprivrednog u nepoljoprivredno zemljište, te dobiti ovu saglasnost, tako da odmah sad možemo aplicirati za izdavanje građevinske dozvole. Ako sve bude teklo prema predviđenoj dinamici, građevinsku dozvolu bismo trebali imati u prvom kvartalu 2025. godine, a nakon toga i raspisati tender za prvu fazu radova te u 2025. zvanično početi sa radovima na izgradnji prve faze aerodroma, kazao je gradonačelnik Elvedin Sedić. Urbanistička saglasnost obuhvata četiri podfaze, koje se odnose na osiguranje svih potrebnih elemenata za uspostavljanje zračnog saobraćaja što su ujedno i sljedeći koraci. – U narednom periodu nas čeka i realizacija podfaza, odnosno Faze 1A koja obuhvata izgradnju poletno sletne staze u dužini 1.800 metara, Faze 1B kroz izgradnju platforne ili stajanke za 3 putnička mlazna aviona referentne oznake Airbus 220 100, Faze 1C kroz izgradnju objekata visoke gradnje i partera na južnoj strani kompleksa, te Faze 1D kroz izgradnju osnovne staze uz poletno sletnu stazu, odvodnih kanala i aeronautičke prilazne rasvjete. Nakon ove svečanosti, mogu kazati da sam iznimno ponosan jer je ovo dokument koji stavlja pečat na naš trogodišnji rad, istakao je direktor Anel Hadžić. Osim Vlade FBiH koja je finansijer ovog projekta, dobijanju Urbanističke saglasnosti doprinijela je i aktivna suradnja sa državnim agencijama u BiH, iz oblasti zračnog saobraćaja, BHDCA i BHANSA-om, te praćenje njihovih konkretnih instrukcija. Prema planiranom, izdavanje Urbanističke suglasnosti predstavlja jedan od najznačajnijih koraka u izgradnji aerodroma. Prevaziđene su sve prepreke koje su strahale na putu, uključujući i one birokratske. Sada če biti potrebno aplicirati za izdavanje građevinske dozvole koja bi trebala biti izdata u prvom kvartalu 2025. godine, a zatim bi se krenulo u izgradnju poletno sletne staze. VEZANO Autoceste FBiH: Gradnja tunela Prenj na proljeće
Končar u 2025. ulazi sa 2,1 milijardu eura ugovorenih poslova
Marx.ba Za Končar Grupu 2024. je bila izuzetno uspješna, s rastom svih poslovnih pokazatelja, a u 2025. ulazi s 2,1 milijardom eura vrijednih ugovorenih poslova što je dvostruko više nego ove godine, istakao je predsjednik uprave Končara Gordan Kolak. Kolak je rekao da Končar u idućoj godini planira ukupne prihode iznad 1,1 milijarde eura, uz zadržavanje udjela izvoza iznad 70 posto. EU ostaje najvažnije izvozno tržište tj. Njemačka, Švedska, Austrija i Nizozemska, a plan je i jačanje prisutnosti u SAD-u, pri čemu Kolak ne vjeruje u neke dramatične poteze nove administracije u vezi energetskih postrojenja. U planu je i otvaranje ureda u Saudijskoj Arabiji s ciljem širenja na Bliski istok, te nastavak rada na svim drugom tržištima. Kapitalna ulaganja (capex) za 2025. se planiraju se na nivou 80 miliona eura – u pojačavanje poslovanja, odnosno u tehnologiju, gradnju novih tvornica i proizvoda i ljudske potencijale. Pritom, kako je rečeno, nije toliko bitan broj nego znanje i stručnost zaposlenih te vrijednost koju će dati, pa je potraga za njima usmjerena ne samo na Hrvatsku nego i zemlje poput Njemačke. Končar ukupno sada ima oko 5.400 zaposlenih. Kolak je istakao da poslovanje Končara u 2024. godini najbolje pokazuju brojke na Zagrebačkoj berzi, od koje je dobio nagradu Zlatnu dionicu. Za ovu godinu očekuje više od jedne milijarde eura ukupnih prihoda, što je ocijenio velikim postignućem s obzirom da su prije pet godina, kada je pokrenuta transformacija poslovanja i strateške promjene, iznosili oko 370 miliona eura. Slično je i s ugovorenim poslovima čija je vrijednost prije pet godina odnosno 2019. iznosila 415 miliona eura, da bi primjerice iz 2023. u 2024. Končar ušao s ugovorenih milijardu eura poslova, a u 2025. s 2,1 milijardom eura. – U razvoju poslovanja ove godine učinili smo važne iskorake bitne za Končar. Jedan od njih je potpisivanje ugovora o zajedničkoj kompaniji između Končara i Siemensa Energy, što je nakon 30 godina još jedan iskorak prema partnerskoj saradnji i dodatno osiguranje u proizvodnji transformatora, kazao je Kolak, prenosi Indikator. Zadovoljan je i predstavljanjem prvoga baterijskog voza. Najavio je da će u prvom kvartalu 2025. godine isporučiti prve od 20 ugovorenih tramvaja za Grad Zagreb, a u području tramvajske infrastrukture kompanija sarađuje i s Gradom Osijekom. VEZANO Održana dodjela priznanja za MUST HAVE brendove 2025.
USAID pokreće novi projekt podrške energetskom sektoru u BiH
Marx.ba Vlada Sjedinjenih Američkih Država danas je zvanično pokrenula novi projekt Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) pod nazivom Projekt asistencije energetskom sektoru (USAID/EPA) u Bosni i Hercegovini. Ovaj petogodišnji projekt, vrijedan 9,9 miliona američkih dolara, nastavlja rad prethodnog USAID/EPA projekta, koji je završen u septembru 2024. godine, s ciljem jačanja energetske sigurnosti Bosne i Hercegovine i tranzicije na čistu energiju. – U narednih pet godina želimo raditi na daljnjem jačanju energetske sigurnosti, integraciji BiH u šire evropske i svjetske energetske okvire i nastaviti poticati ekonomski rast zemlje. Zajedno možemo stvarati budućnost u kojoj energija ne samo da pokreće naše domove i industrije, već doprinosi napretku, sigurnosti i održivosti za generacije koje dolaze, izjavila je Emily Coffman Krunić, direktorica misije USAID-a. Kroz ovaj novi projekt, USAID će sarađivati i poticati otvoreni dijalog s donosiocima odluka, liderima u energetskom sektoru, privatnom sektoru, nevladinim organizacijama, medijima i građanima kako bi se primijenile ključne reforme potrebne za izgradnju otpornijeg, diverzifkovanog i održivog energetskog sistema. Ove promjene će kompanijama i domaćinstvima osigurati bolji sistem, dok će prelazak na obnovljive izvore energije dodatno poboljšati kvalitet zraka i zdravlje građana, stvarati nove prilike za razvoj ekonomije na lokalnom nivou i nova radna mjesta u sektoru obnovljive energije. Aktivnosti projekta podrazumijevaju i podršku BiH u donošenju Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, kao i zakona na državnom nivou koji će ovoj zemlji omogućiti da postane dio regionalnog i evropskog energetskog tržišta. Projekt potiče i ulaganja privatnog sektora u čistu energiju, poboljšava energetsku efikasnost, povećava primjenu obnovljivih izvora energije i električnih vozila te podržava razvoj Južne interkonekcije za prirodni gas s ciljem diverzifikacije energetskih izvora BiH i povećanja energetske sigurnosti. Novi projekt USAID-a nastavak je gotovo tridesetogodišnjeg partnerstva vlade SAD-a s BiH, usmjerenog na razvoj sigurnijeg i naprednijeg energetskog sektora, zaštitu okoliša i jačanje ekonomije, navodi se u saopćenju. VEZANO Autoceste FBiH: Gradnja tunela Prenj na proljeće
Kompanija LOT povećava broj letova iz Sarajeva
Marx.ba Poljska kompanija LOT će povećati broj letova na liniji Varšava-Sarajevo od 30. marta naredne godine. LOT je prošle godine letio pet letova na ovoj liniji, a naredne godine će letjeti svakodnevno. Ovako će letjeti do kraja ljetnog reda letenja (25.1 oktobar), a svi letovi su s Embraerom E175, piše Zamaaero. Inače, Aerodrom Sarajevo nastavlja obarati rekorde. Ostvario je najprometniji novembar ikad, sa rezultatom od 123.146 putnika, što predstavlja povećanje od 48,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Tokom perioda januar – novembar ove godine, aerodrom je prevezao 1.710.729 putnika, što je povećanje od 33,1% u odnosu na 2023. ili dodatnih 425.613 putnika. Aerodrom je već premašio svoj rezultat na kraju 2023. godine za 348.722 putnika. Snažan rast će se nastaviti i u decembru sa planiranim kapacitetom sjedišta za značajnih 53,7%. VEZANO Pregovara se o novoj bazi Wizz Aira u BiH
Autoceste FBiH: Gradnja tunela Prenj na proljeće
Marx.ba Iako je godina bila puna izazova, uključujući nepovoljne vremenske uvjete, u Autocestama FBiH ocjenjuju je kao uspješnu. Trenutno se realiziraju projekti na Koridoru 5C, čija ukupna vrijednost iznosi 2,4 milijarde KM. Također, aktivna su gradilišta na brzim cestama u Federaciji BiH, s projektima vrijednim 306 miliona KM. Izgradnja autocesta, posebno na Koridoru 5C, smatra se ključnim projektom za cijelu zemlju, jer poboljšava povezanost i doprinosi razvoju. Jedan od najvažnijih planova je izgradnja tunela Prenj, koji će biti deveti najduži cestovni tunel u Europi, a izgradnja ovog objekta trebala bi započeti u proljeće 2025. godine. Ove godine najvažniji događaj bio je otvaranje poddionice Počitelj – Zvirovići, zajedno s mostom Hercegovina, čime je jug Hercegovine konačno povezan s europskom mrežom autocesta. Također, pripremni radovi na tunelu Kvanj već su započeli, dok se uskoro očekuje potpisivanje ugovora za poddionicu Mostar – Buna. Dionica Buna – Počitelj bit će u funkciji početkom 2025. godine. Projekti na Koridoru 5C nastavit će se i u 2025. godini, s naglaskom na sjevernu dionicu između Sarajeva i Savi, koja bi trebala biti završena do kraja 2026. godine. U proljeće naredne godine planira se gradnja tunela Prenj i dionice Mostar sjever – Mostar jug, s rokom završetka cijelog Koridora 5C do 2030. godine. Među ključnim projektima su brza cesta Tuzla, Lašva – Nević polje te Mostar – Široki Brijeg – Grude, koji će povezati BiH s Hrvatskom. VEZANO Autoceste FBiH: Prihod od cestarina veći za 10,67 posto nego lani
Analitičari o budućnosti industrije lijekova: Ozempic i Mounjaro donose milijarde eura
Marx.ba Kompanije Eli Lilly i Novo Nordisk trebale bi u 2025. godini bilježiti velike promet, pa će tako do 2028. godine raspolagati s oko 76,21 milijardu eura zbog uspjeha njihovih lijekova za mršanje, prognoziraju analitičari. Danski Novo Nordisk pionir je u sektoru tretmana pretilosti. Njegovi prihodi u tom sektoru porasli su od 2017. do 2023. godine pet puta, na 5,23 milijarde eura. Najzaslužnija za to je prodaja lijekova Ozempic i Wegovy. Eli Lilly je 2022. godine lansirao lijek za mršavljenje Mounjaro. Ekonomist Daniel Kral kaže da je Novo Nordisk imao vrlo pozitivan utjecaj na dansku ekonomiju, a s njegovom procjenom slaže se i danska vlada koja je ovaj mjesec poboljšala prognoze ekonomkog rasta i istakla domaću farmaceutsku industriju. – Tokom posljednje dvije godine, više od 80 posto rasta Danske bilo je zbog farmaceutske industrije, Novo Nordiska. Ova godina vjerovatno neće biti puno drugačija, napisao je Kral na društvenoj mreži X. Prema procjenama analitičara s Londonske berze, očekuje se da će tokom sljedećih pet godina prihodi Eli Lillyja prosječno rasti za 20 posto na godišnjem nivou, a Novo Nordiska za 16 posto. Ipak, moguće je da će u budućnosti morati sklopiti sporazum o preuzimanju i raditi na razvoju novih proizvoda kada više ne budu toliko zarađivali na lijekovima protiv pretilosti. Američki patent Novo Nordiska na ključni sastojak u Ozempicu istječe 2031. godine i mnoge se kompanije, uključujući švicarski Rochea i britansku AstraZenecu, spremaju preuzeti dio poslovanja s lijekovima za mršanje, prenosi Hina. Eli Lilly je u julu potrošio 3,04 milijarde eura na Morphic, biotehnologiju specijaliziranu za upalne bolesti crijeva. To bi trebalo potaknuti i Novo Nordisk na ulaganja, posebno jer većinu novca zarađuje od dijabetesa i pretilosti, a u oba ta područja prijeti opasnosti od konkurencije. Jedna od mogućnosti za ovu kompaniju je kupovina novih lijekova, a u tom slučaju bi mogli preuzeti Zealand Pharmu. Oni razvijaju tablete za mršanje koje bi mogle imati manje nuspojava od Ozempica ili Wegovyja. Druga opcija Novo Nordiska je promjena poslovnog modela i ulaganje u druge vrste lijekova. Međutim, povećanje proizvodnje lijekova u sektoru pretilosti može biti riskantno, a s obzirom na veliki utjecan Novo Nordiska na dansku ekonomiju, upitno je što će biti ako kompanija bude imala finansijske probleme. Švicarska grupa Roche je imala problema u sektoru pretilosti i dobar je primjer onoga što bi se moglo dogoditi drugim kompanijama. Naime, kupili su Carmot za 2,85 milijardi eura prošlog decembra i objavili da mogu brzo proizvesti sedam novih lijekova protiv pretilosti. No podaci iz kliničkih ispitivanja su pokazali da lijekovi imaju nuspojave i izazivaju mučninu te nisu bili privlačni kupcima, a promjena poslovnog modela bila bi im skupa. VEZANO Nakon ispitivanja novog lijeka za mršanje: Dionice kompanije Novo Nordisk ponovo ojačale
U februaru će Evropa odrediti naknadu za uvoz jeftine robe sa Sheina, Temua i drugih platformi
Marx.ba Evropska komisija uskoro bi trebala objaviti koliko će iznositi carine na male pakete iz zemalja koje nisu članice EU. Carina odnosno naknada za rukovanje malim pošiljkama čija vrijednost ne prelazi 150 eura trebala bi biti poznata nakon 5. februara. Prema pisanju Financial Timesa, Komisija razmatra nove procedure carinske uprave za uvoz pošiljki male vrijednosti koje će predstaviti u okviru prijedloga za reformu carine, a jasno je da se takva nova procedura odnosi na pošiljke s kineskih platformi za e-trgovinu kao što su Shein i Temu, koje su posljednjih godina preplavile zapadno potrošačko tržište. Prema pisanju britanskih medija, Shein unutar Unije ima 108 miliona mjesečno aktivnih korisnika, dok Temu ima oko 75 miliona, koji iskorištavaju rupu u zakonu zbog koje ne moraju plaćati uvozne carine na robu male vrijednosti. U EU je trenutno prag za oporezivanje odnosno carinjenje na pakete vrijednosti veće od 150 eura, a kako Kina ima i subvencionirane troškove poštarine, slanje jeftine robe avionom u EU itekako je isplativo za tamošnje kompanije. Prema procjeni Komisijinog povjerenika za trgovinu Maroša Šefčoviča, samo ove godine će u Europu stići oko četiri milijarde paketa vrijednosti manje od 150 eura, piše Lider. VEZANO Nova online prodavnica i niske cijene: Amazon pripremio odgovor za Temu i Shein
Održana dodjela priznanja za MUST HAVE brendove 2025.
Marx.ba Svečana dodjela priznanja MUST HAVE brendovima za 2025. godinu održana je danas u Mercator centru Ložionička. Ovaj događaj okupio je predstavnike vodećih FMCG kompanija, trgovačkih lanaca, distrubutera, ali i prateće industrije, koji svojim radom doprinose jačanju tržišta i prepoznatljivosti brendova kod potrošača. Samu dodjelu pratio je veliki broj medijskih partnera koji već godinama sudjeluju u promociji i daju nesebičnu podršku projektima poput ovog. Cilj MUST HAVE projekta je istaknuti brendove koji su prepoznati kao neizostavni dio potrošačkih korpi. Kriteriji za izbor uključuju kvalitet, dostupnost, inovativnost i kontinuiran rast na tržištu. Dodjela ovih priznanja služi kao svojevrsna potvrda brendovima koji su uspjeli izgraditi povjerenje potrošača i zadržati vodeću poziciju u svojoj kategoriji. Uspjeh izabranih brendova temelji se na visokom kvalitetu proizvoda, dosljednosti i sposobnosti prilagodbe potrebama modernog potrošača. – Projekat MUST HAVE je više od same dodjele plaketa – to je prilika da se oda priznanje brendovima koji su dio svakodnevnog života potrošača. Ovi proizvodi nisu samo na policama, oni su dio naših navika i potreba. Svake godine svjedočimo tome koliko se industrija razvija, prilagođava novim trendovima i usmjerava ka kvaliteti. Ova priznanja su i svojevrsna zahvalnost brendovima koji neprestano podižu ljestvicu u svom poslovanju. Čestitam svim dobitnicima i zahvaljujem partnerima koji su prepoznali značaj ovog projekta, izjavio je Rešid Muratović, glavni i odgovorni urednik InStore magazina, koji je ujedno i organizator ovog projekta. Priznanja MUST HAVE brendovima potvrđuju njihovu poziciju kao neizostavne opcije za svakodnevnu kupovinu. Ovi proizvodi postaju svojevrsni vodič potrošačima, pružajući im sigurnost u kvalitetu i pouzdanost. Za brendove ovo priznanje predstavlja poticaj za dalji razvoj, inovacije i jačanje konkurentnosti. Da podsjetimo, projekat je počeo specijalnim izdanjem InStore magazina, koje je posvećeno odabranim brendovima za 2025. godinu, zatim je nastavljeno svečanom dodjelom, a tokom januara i februara MUST HAVE brendovi bit će posebno istaknuti u najvećim Konzum, Mercator i Kort marketima širom Bosne i Hercegovine. Njihovo prisustvo na bočnim i redovnim policama dodatno će olakšati potrošačima da pronađu svoje omiljene proizvode, istovremeno osiguravajući veću vidljivost i dostupnost nagrađenih brendova. Pored toga, početkom naredne godine slijedi promocija putem mreže LED displeja, na lokacijama širom Bosne i Hercegovine, čime će MUST HAVE brendovi dobiti modernu i efikasnu vizuelnu prepoznatljivost. Uz ovu aktivnost, bit će realizirana i digitalna kampanja na društvenim mrežama, koja će osigurati direktnu komunikaciju s potrošačima, promovirajući vrijednosti i posebnosti odabranih brendova. Ovako detaljan i strateški osmišljen pristup potvrđuje ozbiljnost, snagu i dugoročni značaj projekta MUST HAVE. Kroz kombinaciju printanih i digitalnih medija, maloprodajnih aktivnosti i događaja uživo, ovaj projekat uspješno promovira brendove koji oblikuju tržište, unose inovacije i donose dodanu vrijednost potrošačima. MUST HAVE brendovi za 2025 su: Argeta, Arla Apetina, Badel Antique Pelinkovac, Cockta, El Grito, Elephant, Fructal Pelinkovec, Grand kafa, Juicy Ice Tea, La Rive – Her Chois, Lasta krem štapići, Mi 99 dimljeni svježi sir, Mi 99 maslac classic, Mi 99 vrhnje za kuhanje, Milka Biscuits, Milka Bar, Milka Leo, Fructal Prior Viljamovka, Nutrino Lab, Oreo, Patelina, Pfanner, Plantago čajevi, Fini Mini Noodle, O’Plant, Prekrašni štrudlice, San Pellegrino Naturali, 7 Days Croissant, Smoki, Spezi, Štark bananica, To sokovi, Tomico paradajz pire, Vina Laguna, Violeta Double Care, Ziaja C.B3, Ziaja Cashmere. VEZANO Vanjskotrgovinska komora BiH dodijelila nagrade “Polet” najboljim bh. izvoznicima u 2023.
Rekordna globalna potražnja za ugljenom
Marx.ba Globalna potražnja za ugljenom veća je nego ikad dosad, objavila je Međunarodna agencija za energiju (IEA). Potrošnja ugljena snažno se oporavila nakon naglog pada tokom pandemije koronavirusa, objavila je IEA. Prema procjenama te agencije, ove godine trebala bi iznositi rekordnih 8,77 milijardi tona. Potražnja će ostati relativno stabilna do kraja 2027., budući da obnovljivi izvori energije igraju sve veću ulogu u proizvodnji električne energije i smanjenoj potrošnji ugljena u Kini, očekuje IEA. Direktor IEA-e za energetska tržišta i sigurnost Keisuke Sadamori rekao je da brzo uvođenje tehnologija čiste energije mijenja globalni sektor električne energije, koji čini dvije trećine svjetske potrošnje ugljena. – Međutim, vremenski faktori, posebno u Kini, najvećem svjetskom potrošaču ugljena, imat će velik utjecaj na kratkoročne trendove potražnje za ugljenom. Brzina kojom potražnja za električnom energijom raste također će biti vrlo važna u srednjoročnom periodu, rekao je Sadamori. Kineski sektor električne energije posebno je važan za globalno tržište ugljena, budući da trećina svjetske potrošnje ugljena izgara u elektranama u toj zemlji. Očekuje se da će potražnja za ugljenom u Kini u 2024. porasti za jedan posto i dosegnuti 4,9 milijardi tona, dok bi u Indiji mogla porasti za više od pet posto, na 1,3 milijarde tona. U EU i SAD potražnja za ugljenom ove godine je pala za 12 odnosno pet posto. Pad u 2023. iznosio je 23 odnosno 17 posto, piše Seebiz. VEZANO Kakao kao valuta: Može li blockchain otključati novo finansijsko tržište
Pregovara se o novoj bazi Wizz Aira u BiH
Marx.ba Valentina Kecman, direktorica Aerodroma Banja Luka je izjavila da Aerodrom vrlo ozbiljno pregovara sa Wizz Airom oko otvaranja baza na Banja Luci, a što bi značilo bitno više letova i linija sa Banja Luke, piše Zamaaero. Kako je objavljeno, ne redi se o preliminarnim dogovorima, nego se ušlo vrlo duboko u samo pregovaranje. Pregovori sa Wizz Airom traju već duže vrijeme i datiraju još od Milana Račića, a vodila ih je i Natalija Trivić. Wizz Air je zatražio od Banja Luke da prebaci letove iz Tuzle na Banja Luku početkom ovogodišnjeg zimskog reda letenja kada je Tuzla imala puno dana magle. VEZANO Još milion KM za unapređenje uslova na Aerodromu Tuzla