CBBiH potpisala ugovor: Značajan korak ka savremenijem i otpornijem finansijskom sistemu
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine potpisala je Sporazum o saradnji sa Međunarodnom finansijskom korporacijom (IFC – International Finance Corporation), u okviru Projekta digitalnih finansijskih usluga za Zapadni Balkan. IFC – članica Grupacije Svjetske banke (World Bank) – najveća je globalna razvojna institucija koja se fokusira na privatni sektor na tržištima u nastajanju. Sporazumom je definisana saradnja na projektu usmjerenom na unapređenje digitalnih finansijskih usluga i jačanje finansijske infrastrukture u Bosni i Hercegovini. Projekat obuhvata podršku razvoju sistema instant plaćanja i otvorenog bankarstva kao i unapređenju sistema bezgotovinskih plaćanja. Dodatno, pruža podršku jačanju cyber otpornosti kroz podizanje svijesti o sigurnosnim prijetnjama u finansijskom sektoru, savjetodavnu pomoć u usklađivanju lokalnih propisa sa direktivama i standardima Evropske unije, kao i promociji finansijske pismenosti kroz kreiranje obrazovnih sadržaja za korisnike finansijskih usluga. Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine dr. Jasmina Selimović istakla je važnost ovog projekta, naglasivši da su digitalizacija i modernizacija platnih sistema, jačanje finansijske edukacije građana i unapređenje otpornosti informacionih sistema neki od strateških ciljeva definisanih u novom Strateškom planu CBBiH. – Ova saradnja predstavlja značajan korak ka savremenijem i otpornijem finansijskom sistemu, koji će biti usklađen s evropskim standardima i spremniji da odgovori na izazove digitalnog doba, poručila je Guvernerka. Projekat se realizuje u partnerstvu sa Državnim sekretarijatom za ekonomska pitanja Švicarske SECO, a njegova implementacija će doprinijeti većoj dostupnosti kvalitetnih finansijskih usluga, jačanju otpornosti sektora i podsticanju ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine.
Forto: U Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci će do 1. jula biti pušten digitalni signal prema najnovijem standardu
Marx.ba Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto izjavio je danas da će u regijama Sarajevo, Mostar i Banja Luka od 1. jula biti pušten DVB-T2 standard digitalnog signala, a nedugo zatim i u drugim urbanim regijama kao što su Tuzla i Zenica. – Nakon toga ćemo sukcesivno puštati signal najnovijeg standarda do decembra kada će projekat biti završen, izjavio je Forto nakon koordinacijskog sastanka koji je održao sa direktorima javnih RTV servisa i kompanije Odašiljači i veze Zagreb u vezi daljnjih aktivnosti na realizaciji projekta digitalizacije televizijskog signala u Bosni i Hercegovini.’ Forto je rekao da su produžili rok za šest mjeseci i da je Ministarstvo prihvatilo argumente koje je dao izvođač. – Suštinski zbog činjenice da su se, nakon što je dodijeljen projekat, nedugo nakon dodjele ugovora, desile američke sankcije nositelju konzorcija. Morali smo sprovesti neke pravne radnje koje imaju svoje ključno vrijeme, kada je bilo povoljno da se instalira oprema i ušli u zimu koja je dosta usporila radove na,veo je Forto. Dodao je da se jedan od izazova odnosio i na to što su tri ključne lokacije u posjedu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i da do danas nisu razriješili pristup tim lokacijama iako se radi o javnom interesu. Dvije lokacije su u Republici Srpskoj i jedna je u Federaciji BiH. Forto je rekao da se nada da će u skorom periodu razriješiti to sa OS BiH i i Ministarstvom odbrane i da će omogućiti pristup za postavljanje opreme kako bi priveli taj projekat kraju. ”Produžili smo rok izvođenja za šest mjeseci i očekujemo do decembra da sukcesivno digitalni signal bude pušten.” – naglasio je Forto. Govoreći o prednostima digitalnog signala nove generacije za građane i javne emitere, Forto je rekao da će doći, ne samo do uštede energije i da će biti bolji kvalitet slike, već i da ćemo imati dodatne servise poput titlovanja koji će se raditi u stvarnom vremenu, posebno za osobe kojima je to potrebno i zbog osoba s posebnim potrebama. ”Također, građani mogu dobiti osnovne kanale bez plaćanja kablovskim emiterima i kućama koje nude ovo kroz svoje kablovske pakete. Neke od kanala će moći dobiti u digitalnom signalu bez ikakvog posrednika, samo ako posjeduju pravi TV aparat ili kutiju koja će dekodirati taj signal.” – naveo je Forto. Predsjednik uprave kompanije Odašiljači i veze Zagreb Mate Botica je naveo da se aktivnosti odvijaju u planskim okvirima i da će u tim novim rokovima ispuniti sve ono što se očekuje od njih, dakle staviti u pogon sve lokacije koje su ugovorili i građanima BiH omogućiti prijem digitalnih televizijskih sadržaja.
Neočekivano dobra berba kafe u Brazilu: Hoće li se mijenjati cijene
Marx.ba Ovogodišnja berba kave sorte Robusta, uključujući i cijenjenu sortu Conilon, odlično napreduje, te bi urod mogao i nadmašiti ranije prognoze, rekli su brojni stručnjaci iz te industrije, koji kažu i da bi dobra žetva mogla sniziti globalne nabavne cijene. – Podaci s terena ukazuju na odlične prinose ove godine, i sad su očekivanja da bi mogao premašiti projekcije, rekao je agenciji Reuters Jonas Ferraresso, brazilski agronom specijaliziran za kafu koji savjetuje tamošnje poljoprivrednike, dodavši da sve dosadašnje brojke ukazuju da bi se moglo raditi o rekordno dobroj sezoni. Iz zadruge Cooabriel – najveće za uzgoj kafe sorte Conilon u Brazilu – kažu da je trenutno na vrhuncu žetva u jugoistočnoj pokrajini Espirito Santo. Po riječima predsjednika zadruge, Luiza Carlosa Bastianella, dosad je dovršeno oko četvrtina ovogodišnje žetve. Prema robnoj brokerskoj kući StoneX, do 26. maja već je ubrano oko 23,4 posto cjelogodišnjeg očekivanog uroda Robuste u Brazilu za 2025 godinu. – Zbog toga sada možemo očekivati da će ove godine žetva biti dosta veća, vjerovatno veća i od one iz 2022. godine, a pritom bi i kvaliteta trebala biti dosta dobra, rekao je Bastianello, dodavši da se predviđa da će se ove godine u Espirito Santu proizvesti više od 17 miliona vreća kafe, svaka teška 60 kilograma, prenose Financije. Tokom posljednje veće berbe, iz 2022. godine, uzgajivači su prikupili oko 16 miliona vreća od 60 kilograma, što znači da bi konačni urod ove godine mogao biti za 6 posto, ili za oko 60.000 tona, veći. Neuobičajeno obilne padavine u toj regiji usred ovogodišnje berbe ne predstavljaju nikakav problem, a upućuju da bi i sljedeće godine berba mogla biti dobra. U međuvremenu, cijene kafe su padu, kaže Fernando Maximiliano, menadžer za tržište kafe iz brokerske kuće StoneX u Brazilu. – Cijene kafe Robusta u posljednjih je nekoliko sedmica u značajnom padu. To je već znak da pristiže ova nova žetva, kazao je Maximiliano. Prošle sedmice, cijena Robusta kafe na međunarodnom tržištu ICE pala je na najniži nivo u posljednjih pet i po mjeseci, na cijenu od 4.550 američkih dolara za tonu. Zbog potencijalno rekordnog uroda sad raste pritisak na uzgajivače Robuste, koji užurbano obavljaju žetvu, jer žele prodati urod prije nego što cijene nastave padati. – Trenutno su uzgajivači zabrinuti kako bi ova povećana ponuda kafe na tržištu mogla utjecati na cijene u narednim mjesecima,zaključuje Maximiliano. Oni koji se bave trgovinom kafe kažu da ovakav razvoj događaja najvjerovatnije neće utjecati na prodajne cijene, jer kriza s kafom traje već neko vrijeme, još od pandemije, a posebno od historijski loše berbe 2022. godine. Po njima, trebat će još vremena da se tržište stabilizira.
Nafta skuplja, OPEC+ nastoji vratiti tržišni udio
Marx.ba Vrijednost sirove nafte Brent jučer je značajno porasla drugi dan zaredom, gotovo dotakavši 66 dolara. Unatoč nekim drugačijim očekivanjima, OPEC+ je ostavio planirano povećanje proizvodnje u julu nepromijenjenim (tj. 411.159 barela dnevno, ista količina kao u maju i junu), a na više cijene utjecali su i požari u Alberti, koji su smanjili kanadsku dnevnu proizvodnju nafte za sedam posto. OPEC kartel, ili OPEC+, oduvijek je oblikovao sudbinu tržišta nafte svojim odlukama o proizvodnim kvotama. Ako pogledamo period posljednjih nekoliko godina: nakon smanjenja proizvodnje 2020. godine, značajno je povećao proizvodnju sljedeće godine kako se ekonomija oporavila nakon pandemije, jer je potražnja za naftom porasla, piše Seebiz. Uslijedile su dvije godine smanjenja proizvodnje, ali sada proizvodne kvote ponovno rastu jer OPEC+ nastoji vratiti tržišni udio koji je izgubio od SAD od 2022. U to vrijeme, tržišni udio OPEC-a bio je 38%, a prošle godine (s rekordnom proizvodnjom u SAD) bio je samo 27,4%.
WizzAir uskoro uvodi pet novih linija iz Tuzle
Marx.ba Na nedavno raspisanom javnom konkursu za uspostavu novih zračnih linija iz Međunarodnog aerodroma Tuzla javio se samo jedan ponuđač – mađarski niskotarifni prijevoznik Wizz Air, piše Zamaaero. Bez obzira na polemike o tome da je rok prekratak bio da bi se prijavilo više kompanija (samo pet dana) i o tome kako su uslovi konkursa bili strukturirani gotovo kao da su pisani upravo za Wizz Air, kao i to da je mađarska aviokompanija jedina uspjela pripremiti kompletnu dokumentaciju i prijaviti se u tako kratkom roku, nema dileme da će putnici biti na dobitku. Prema uvjetima konkursa, Wizz Air se obavezuje otvoriti najmanje pet novih linija iz Tuzle, i to prema sljedećim regijama: Austrija, Njemačka, Francuska, Benelux i Švedska. Pored toga, sve postojeće linije moraju ostati aktivne najmanje godinu dana. Još uvijek nije potvrđeno hoće li kompanija otvoriti i šestu liniju ili će u Tuzli uspostaviti bazu, što je bila jedna od mogućnosti predviđenih konkursom.
OECD: Nova prognoza provrednog rasta za ovu i narednu godinu
Marx.ba Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u danas objavljenom izvještaju snizila je prognozu svjetskog privrednog rasta u 2025. sa 3,1 na 2,9 posto, a u 2026. sa tri posto na 2,9 odsto, prije svega zbog rastuće globalne neizvjesnosti i promjene trgovinske politike Sjedinjenih Američkih Država pod predsjednikom Donaldom Trampom. – Globalni izgledi postaju sve izazovniji. Značajno povećanje trgovinskih barijera, stroži finansijski uslovi, oslabljeno povjerenje preduzeća i potrošača i povećana politička neizvjesnost predstavljaju značajne rizike za rast. Ako se ovi trendovi nastave, mogli bi značajno umanjiti ekonomske izglede, navodi organizacija sa sjedištem u Parizu. U izvještaju se upozorava da će rastući troškovi trgovine, posebno u zemljama koje primjenjuju nove carine, vjerovatno podstaći inflaciju, iako to može djelimično biti nadoknađeno nižim cijenama robe. Prognozira se da će ekonomski rast Sjedinjenih Američkih Država značajno usporiti sa 2,8 posto u 2024. na samo 1,6 odsto u ovoj godini i 1,5 odsto u 2026, a pogođeni će biti i Meksiko i Kanada zbog bliskih trgovinskih veza sa Sjedinjenim Američkim Državama. Kinu prema očekivanjima stručnjaka također očekuje usporavanje privrednog rasta sa pet posto u 2024. na 4,7 posto u 2025. i 4,3 posto u 2026, a Rusiju sa 4,3 posto u prošloj godini na jedan posto u 2025. i na 0,7 posto u 2026. godini. Njemačku, najveću privredu eurozone, ove godine očekuje skroman privredni rast od 0,4 posto, koji će ubrzati na 1,2 posto u 2026, a Francusku 0,6 posto u 2025. i 0,9 posto slijedeće godine. Prosječna inflacija u zemljama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) će prema prognozi dostići 4,2 posto u 2025. i 3,2 posto u 2026. godini, što također predstavlja porast u odnosu na ranije projekcije, navodi OECD.
UIO: Dalji rast prihoda od indirektnih poreza
Marx.ba Prihodi od indirektnih poreza za pet mjeseci 2025. godine iznosili su 4 milijarde i 714 miliona KM i veći su za 217 miliona KM ili 4,82% u odnosu na isti period 2024. godine kada su iznosili 4 milijarde i 497 miliona KM, objavila je Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Uprava je u prvih pet mjeseci 2025. godine izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od 921 miliona KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima za pet mjeseci 2025. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 3 milijarde i 793 miliona KM i veći su za 4,57% u odnosu na prihode raspoređene korisnicima za pet mjeseci 2024.godine. Prihodi prikupljeni u maju 2025. godine U maju 2025. godine prikupljeno je 965 miliona KM indirektnih poreza što je za 70 miliona KM, ili 7,79 % više u odnosu na maj 2024.godine. Raspodjela prihoda u periodu januar – maj 2025. godine Za finansiranje državnih institucija u prvih pet mjeseci 2025. godine raspoređen je iznos od 408 miliona KM. Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila 2 milijarde i 73 miliona KM, Republika Srpska 1 milijardu i 161 milion KM i Brčko distrikt 117 miliona KM. Pored raspoređenih prihoda (tabela), a po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), FBiH je dobila dodatnih 94 miliona KM, RS 62 miliona KM i Distrikt Brčko 3 miliona KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM.
U maju povećan broj turističkih dolazaka i noćenja u Sarajevu
Marx.ba U maju ove godine, povećan je broj turističkih dolazaka i noćenja u Sarajevu, objavila je Turistička zajednica Kantona Sarajevo, navodeći da je riječ o izvanrednim mjesečnim rezultatima turističkog prometa. U tom periodu, Sarajevo je posjetilo 78.747 gostiju i bilo je ukupno 167.702 noćenja. U poređenju s istim mjesecom prošle godine, broj gostiju je povećan za 10,6 posto, a broj noćenja za čak 20,7 posto, što potvrđuje sve duži boravak turista u glavnom gradu BiH. Strani gosti i dalje čine najveći udio u ukupnom prometu kako po dolascima tako i po broju noćenja. Najveći broj stranih turista u maju dolazio je iz: Turske, Kine, Hrvatske, Njemačke, Srbije, Slovenije, Italije, Austrije, Velike Britanije i Amerike. U kumulativnom periodu januar–maj 2025., u Kantonu Sarajevo zabilježeno je povećanje broja gostiju za 13,4 posto, dok je broj noćenja narastao na impresivnih 23,1 posto u odnosu na isti period 2024. godine. Ovi rezultati potvrđuju kontinuirani rast i atraktivnost Sarajeva kao sve značajnije evropske turističke destinacije, navedeno je.
Rast berzi nakon Trump-Xi vijesti: Čelik skače, nafta i zlato u uzletu
Marx.ba Glavni američki indeksi su se popeli više pred zatvaranje, pri čemu je Dow Jones dodao 35,41 bod (+0,08%) i zaustavio se na 42305,48, dok je S&P 500 porastao za 24,25 bodova (+0,41%) zatvorivši na 5935,94. NASDAQ je dobio 128,85 bodova (+0,67%) završivši na 19242,61. Glavni berzanski indeksi na Wall Streetu jučer su se oporavili od pada na početku dana nakon izvještaja da će predsjednik Trump i kineski predsjednik XI Jinping razgovarati ove sedmice o carinama. Dow Jones je izbrisao pad od 416 bodova i završio s porastom, jer su investitori kupili pad, a svi sektori osim industrijskog (XLI) završili su s porastom. Energija (XLE) ostvarila je bolje rezultate jer su cijene sirove nafte skočile za +3,54% zbog geopolitičke nestabilnosti. Ekonomski podaci bili su mješoviti, a S&P Global Manufacturing PMI porastao je na 52 s 50,2 prethodnog mjeseca i ostao je u načinu ekspanzije. ISM Manufacturing indeks dosegao je 48,5 s 48,7 u aprilu, dok je potrošnja na građevinarstvo pala za -0,4% u odnosu na procijenjenih +0,4%. NASDAQ je ostvario bolje rezultate zahvaljujući snazi Mag-7 i poluvodiča, a Philadelphia Semiconductor indeks (SOX) skočio je za +1,57% predvođen dobicima Advanced Micro Devices (AMD) i Broadcoma (AVGO) prije objave zarade. Dionice čelika također su bile snažno potaknute Trumpovim povećanjem carina na 50% na strani čelik i aluminij. Steel Dynamics (STLD) i Nucor (NUE) porasli su za više od +10%. Glavni američki indeksi su se popeli više pred zatvaranje, pri čemu je Dow Jones dodao 35,41 bod (+0,08%) i zaustavio se na 42305,48, dok je S&P 500 porastao za 24,25 bodova (+0,41%) zatvorivši na 5935,94. NASDAQ je dobio 128,85 bodova (+0,67%) završivši na 19242,61. Širina trgovanja bila je uglavnom pozitivna, s padom vrijednosti dionica koje su nadmašile rastuće vrijednosti za 223 jedinice na njujorškoj berzi, ali su rastuće vrijednosti imale prednost od 230 jedinica na NASDAQ-u. Volumen na strani rasta iznosio je 53% na njujorškoj berzi i 57% na NASDAQ-u. VIX je pao za 0,21 (-1,13%) i zatvorio se na 18,36. Cijene sirove nafte skočile su za 2,15 (+3,54%), a julski ugovor zatvoren je na 62,94 dolara po barelu. Cijene zlata porasle su za 91,70 (+2,77%) i završile na 3406,30 dolara po unci. Bitcoin (BTC) zatvorio je dan na 104.680 dolara. Ulagače su ponovno bacile niže i više objave Bijele kuće o carinama, ali glavni indeksi ostali su u uskom rasponu, a Dow Jones se i dalje bori tik ispod svog 200-dnevnog MA. Danas nas očekuju podaci s ekonomistima koji traže 7,1 milion otvorenih radnih mjesta, oko 100 tisuća manje nego prethodnog mjeseca.
Završen 14. PROACTIVE: Konferencija koja čuva integritet struke
Marx.ba Uspjeh odnosa s javnošću ne mjeri se brojem objava, već dugoročnom konsolidacijom društvene relevantnosti i značaja organizacije. Tokom prvog izdanje konferencije svakog od tri dana kreirani su i štampani newsletteri, dnevni pregledi. Ovogodišnje izdanje generisalo je hiljade objava i dijeljenja na nalozima na društvenim mrežama ljudi na konferenciji. Dvadeset godina postojanja konferencije PROACTIVE proslavljeno je, po riječima učesnika/ca i predavača/ica, najboljim i najinteraktivinijim izdanjem konferencije do sada. Trodnevna konferencija o odnosima s javnošću, komunikacijama i biznisu PROACTIVE održana je u hotelu Rajska dolina na Jahorini od 29. do 31. maja. Konferencija je otvorena obraćanjem Nataše Pavlović Bujas, predsjednice Međunarodne asocijacije za odnose s javnošću (IPRA) koja obilježava 70 godina ove najstarije međunarodne asocijacije PR profesionalaca. Međunarodno udruženje za odnose s javnošću (IPRA) dodijelilo je još prošle godine PROACTIVE konferenciji status Endorsed by IPRA Conference koja se dodjeljuje događajima od posebnog značaja za PR profesiju širom svijeta. PROACTIVE je otvorio komunikacijski stručnjak Voja Žanetić predavanjem „Orvele, ti li si?“, a govorio je o eri post-istine u kojoj spektakl sve češće zamjenjuje suštinu dok se društvo suočava sa gubitkom fokusa, znanja i osnovne komunikacije. Naglasio je da sistem teži da nam pruži spektakl umjesto esencije, te da sve češće težimo da se identifikujemo s onim što imamo, a ne s onim što jesmo. Pozvao je na refokus, rekapitulaciju i restart, naglašavajući da je vrijeme da se vratimo suštinskom razumijevanju i tumačenju svijeta oko nas. Uslijedio je dinamični PROACTIVE World Café panel s pet važnih tema: pitanja savremenih komunikacija, društvene odgovornosti i novih tehnologija. Minela Vilić govorila je o važnosti vidljivosti u komunikacijskom sektoru, ističući da je ključno dijeliti vlastiti rad jer ne znamo ko nas posmatra i koliko to može otvoriti vrata budućim klijentima. Poručila je da je lični brend jednako važan kao i rad za druge. Miloš Đajić fokusirao se na ulogu mladih u društvenim promjenama, naglašavajući da su protesti u Srbiji donijeli novu praksu i novu sliku zajedništva, naročito u gradovima poput Novog Pazara i Niša. Istakao je izazove generacijskog jaza i promijenjenih medijskih navika, te ukazao na organizovanost i smirenost mladih koji se sve više pojavljuju na sceni. Željka Šulc otvorila je temu govora mržnje, naglasivši da je danas “in” biti brutalan i nepristojan. Upozorila je na opasnost etiketiranja i sive zone komunikacije, te pozvala na sopstveni primjer i društveno odgovorne kampanje biznisa kao odgovor. Posebno se osvrnula na važnost filtriranja komentara na portalima, uvođenja komunikacijske pismenosti u škole i jačanja odgovornosti medija. Nikola Ivančević govorio je o sve većoj prisutnosti vještačke inteligencije u svakodnevnom radu. Alati poput ChatGPT-a koriste se za generisanje ideja, objašnjavanje složenih tema i sumiranje sadržaja, ali je naglasio potrebu za balansom u njihovoj upotrebi, te važnost razvoja kritičkog mišljenja. Srđan Puhalo predstavio je izazove zagovaranja seksualnog obrazovanja. Istakao je važnost strateškog pristupa, identifikacije saveznika i korištenja edukativnih poruka koje ne zastrašuju. Naglasio je potrebu da se krene od lokalnog nivoa – školskih vijeća i roditelja – prema institucijama, uključujući i rad na pridobijanju podrške vjerskih zajednica. Prvi dan konferencije zatvorila je Nataša Pavlović Bujas interaktivnom sesijom “PR terapija za krizu povjerenja”, održanom u formatu vruće stolice. Postavila je važno pitanje, kako vraćamo povjerenje u komunikacije kada su institucije, mediji i društveni sistemi u krizi? Poručila je da je uloga komunikacijskih profesionalaca/ki da preuzmu odgovornost i budu influenceri promjena, bilo da komuniciraju u ime kompanije ili iz ličnog uvjerenja. Da bismo to postigli, neophodno je kontinuirano učenje, poznavanje etičkih kodeksa, profesionalnih standarda i procedura. „Ako ne budemo gradili kolektivne vrijednosti i djelovali zajedno, već se oslanjali samo na sebe, ostajemo jedina mjera u sistemu koji se urušava,“ poručila je Bujas. Upravo zato, liderstvo u komunikacijama ne podrazumijeva poziciju, već hrabrost da djelujemo odgovorno i sa svrhom, jer jedino tako možemo mijenjati društvo na bolje. Tokom inspirativnog master classa „Četiri jednostavne operacije koje će vam promijeniti život (a koje ste već naučili)”, dr Dragana Vujović Đermanović govorila je o ličnom i profesionalnom razvoju, povezanosti unutrašnjeg svijeta i vanjskih rezultata, te važnosti emocionalne inteligencije u savremenom poslovnom okruženju. Poseban akcenat stavila je na emocionalnu inteligenciju, vještinu budućnosti. „To je inteligencija koja će pobijediti vještačku. Sastoji se iz svijesti o sebi, svijesti o drugima i načinu na koji upravljamo tim odnosima.“ Dinamični akademsko-praktičarski duo, prof. dr Dejan Verčič i prof. dr Ana Tkalac Verčič, kroz inovativan fromat double Act ”Verčič vs. Verčič“ 10 komunikacijskih, društvenih i poslovnih tema po 6 minuta pokazali su da, iako se bavimo istim poslom ne moramo, ili ne možemo, imati usaglašene stavove. Važno je da razgovaramo i da naše djelovanje bude etično. Značaj interne komunikacije za zadovoljstvo zaposlenih (moraju li zaposleni uopšte biti srećni ili samo produktivni); šta je uloga portparola – glasnogovornika u savremenim organizacijama; kako su zbog rasprave o tome da li Slovenci više tračaju Hrvate ili je obratno napravili opsežno istraživanje (da, Slovenci to rade više i bolje); Generacija Z je razmažena ili svjesna da je prepuštena sama sebi, s velikim potencijalom koji još nije prepoznat; jesu li novinari/ke najbolji za PR ili je to samo još jedna predradsuda, te druge vječno vruće teme oko kojih i dalje nemamo konsenzus. Dr Pedja Ašanin Gole postavio je pitanje da li su odnosi s javnošću samo sredstvo površne komunikacije ili imaju dublju, transformativnu društvenu ulogu? Organizacije, kako je istakao, ne djeluju u vakuumu. Njihova održivost zavisi od sposobnosti da se usklade s društvenim, kulturnim i normativnim okruženjem. „PR ima ključnu ulogu u tome jer nije samo alat, već savjest i savjetnik u vremenu u kojem se povjerenje mora stalno potvrđivati“, naglasio je on. Katarina Bingula govorila je o izazovima i mogućnostima za kreativce iz regije na globalnom tržištu. „Kreativa se mora spasiti od izgaranja“, poručila je, naglašavajući važnost granica, odmora i samopouzdanja. Istakla je da je rad sa stranim klijentima često jednostavniji, bez mikromenadžmenta, uz jasniju komunikaciju i bolja primanja. „Nije nemoguće organizovati događaje čak i u New Yorku. Sve počinje od toga da vjerujete da možete.“ Kao prednosti naših stručnjaka istakla je univerzalno znanje, prilagodljivost i ljudskost, „human touch“ koji se ne smije izgubiti. Savršenu završnicu drugog dana kroz