Viaduct će biti namiren od sredstava iz fonda putarina koje je trebala dobiti RS
Marx.ba Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt objavio je i odluku o namirenju duga kompaniji Viaduct, koji je napravila RS. Schmidt je odlučio da iz fonda putarina izdvoji 120 miliona KM koje pripadaju RS, da bi BiH mogla ispuniti međunarodnu arbitražnu obavezu prema firmi Viaduct iz Slovenije, koja je presudu dobila nakon što je Vlada RS-a raskinula koncesioni ugovor. – Bez obzira na predviđenu namjenu prihoda od putarina propisanu članom 21., stav (3) Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 44/03, 52/04, 32/07, 34/07, 4/08, 50/08, 49/09, 32/13 i 91/17), a isključivo u svrhu provođenja Odluke Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u predmetu br. ARB/16/36 – Viaduct d.o.o. Portorož, Vladimir Zevnik i Boris Goljevšček protiv Bosne i Hercegovine od 18. aprila 2022. godine, uključujući i naknadnu odluku ICSID-a od 1. maja 2024. godine, iznos od 120 miliona konvertibilnih maraka, koji bi približno trebao odgovarati obavezi utvrđenoj u ovim odlukama, a koji uključuje glavnicu duga, kamatu i troškove postupka, odbija se od akumuliranog iznosa rezerve za poravnanje iz prihoda od putarina koji se drži na posebnom računu Centralne banke Bosne i Hercegovine. Ovaj odbitak će se smatrati iznosom koji odgovara udjelu Republike Srpske i bit će prenesen na Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine isključivo u svrhu provedbe odluke ICSID-a kako je ovdje navedeno”, stoji u odluci, rečeno je između ostalog u obrazloženju.
Eurozona ostvarila suficit od 16,2 milijarde eura u međunarodnoj trgovini robom
Marx.ba Prve procjene bilance eurozone za maj ove godine pokazale su višak u robnoj razmjeni s ostatkom svijeta od 16,2 milijarde eura, dok je u Evropskoj uniji zabilježen višak od 13,1 milijardu eura u odnosu na isti mjesec prošle godine. U 2024. je viša u EU iznosio 8,9 milijardi, a u eurozoni 12,7 milijardi eura, prema Eurostatu. Izvoz robe iz eurozone u ostatak svijeta iznosio je 242,6 milijardi eura, što je povećanje od 0,9 posto u odnosu na maj 2024., a uvoz je iznosio 226,5 milijardi eura, što je pad od 0,6 posto na godišnjem nivou. Godišnji saldo eurozone porastao je zbog smanjenja deficita energetskih proizvoda, s 25,5 milijardi eura, koliko je iznosio u maju 2024., na 21,4 milijarde eura u maju 2025. godine. Hemijski proizvodi su također bilježili rast suficita s 19,5 milijardi eura na 24,3 milijarde eura. I na mjesečnom nivou bilanca eurozone porasla, s 11,1 milijardu eura na 16,2 milijarde eura. Statističari navode da je do rasta došlo zbog oporavka u industriji hemikalija i srodnih proizvoda, gdje je suficit porastao s 22 milijarde na 24,3 milijarde eura. Rastu je doprinijelo i umjereno povećanje u industriji mašina i vozila s 12,1 milijardu eura na 12,9 milijardi. U prvih pet mjeseci ove godine u eurozoni je zabilježen suficit od 86,5 milijardi eura, što je za 5,1 milijardu više u odnosu na isti period lani. Izvoz robe iz eurozone porastao je na više od 1,24 biliona eura, što je godišnje povećanje od 4,6 posto, a uvoz na više od 1,16 biliona eura, za 4,5 posto više. Trgovina unutar eurozone porasla je na više od 1,09 biliona eura u periodu od januara do maja 2025. godine, za jedan posto više u odnosu na isti period prošle godine, pišu Finanacije. Kada je riječ o Europskoj uniji, izvoz robe izvan EU u maju 2025. iznosio je 216,9 milijardi eura, što je porast od 0,1 posto na godišnjem nivou. Istodobno, uvoz iz ostatka svijeta iznosio je pak 203,8 milijardi eura, što manje za dva posto. Višak u robnoj razmjeni EU povećao se i na mjesečnom nivou te je porastao s 8,5 milijardi eura na 13,1 milijardu eura. Ovo poboljšanje uglavnom je potaknuto povećanjem viška u hemikalijama i srodnim proizvodima, s 20,2 milijarde eura na 23,2 milijarde eura, te blagim smanjenjem deficita energetskih proizvoda, s 27,4 milijarde eura na 24,8 milijardi eura. Ukupni suficit bilance EU povećan je za 4,2 milijarde eura, a to godišnje povećanje uglavnom je potaknuto manjim energetskim deficitom koji je s 30 milijardi eura, koliko je iznosio u maju 2024., pao na 24,8 milijardi eura u maju 2025. Potaknuto je i povećanjem suficita u hemijskim proizvodima s 18 milijardi eura na 23,2 milijarde eura. Međutim, spomenuti dobici su ipak bili manji nego što se očekivalo zbog smanjenjem suficita u drugim kategorijama proizvoda, a posebno u Mašinama i vozilima, koji su pali sa 16,8 milijardi eura na 14,6 milijardi eura, te ostalim industrijskim proizvodima, koji su se sa suficita od 0,8 eura prebacili na deficit od 1,1 milijardu eura, navode iz Eurostata. U maju se izvan EU najviše izvozilo u SAD, 46,2 milijarde eura, za 4,4 posto više u odnosu na isti mjesec 2024. godine. Uvoz iz SAD iznosio je pak 27,8 milijardi eura, za 7,4 posto manje. S druge strane, najviše robe uvozilo se iz Kine, 43,6 milijardi eura, za 3,4 posto više. Izvoz u Kinu iznosio je 16,1 milijardu eura, što je za 11,2 posto manje nego u godini prije.
Ina u Rijeci po prvi put proizvela održivo avionsko gorivo
Marx.ba U Rafineriji nafte Rijeka po prvi put je proizvedeno održivo zrakoplovno gorivo (SAF – Sustainable Aviation Fuel), izvijestila je Ina danas. Kao dio napora za smanjenjem ugljičnog otiska i usklađivanjem s evropskim propisima o obnovljivim izvorima energije, Ina je, kako se navodi, uspješno provela pilot-projekt prerade biosirovine u rafinerijskom postrojenju Hidrokreking, a osim SAF-a, uspješno je proizvedena i značajna količina obnovljivog dizel goriva HVO-a (Hydrotreated Vegetable Oil, hidroobrađeno biljno ulje). Evropska unija kroz Direktivu o promociji upotrebe energije iz obnovljivih izvora postavlja obvezujuće ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje udjela obnovljivih izvora u prometu. Do 2030. države članice moraju osigurati odgovarajući udio obnovljivih izvora energije u sektoru prometa, uz poseban naglasak na napredna biogoriva i održivo avionsko gorivo (SAF), čija će primjena igrati ključnu ulogu u dekarbonizaciji avioindustrije. Kao odgovor na te zahtjeve, Ina planira završiti sve pripremne aktivnosti i biti spremna za kontinuiranu opskrbu tržišta održivim avionskim gorivom do 2029. godine. Projekt je proveden u saradnji s licencorom postrojenja, kompanijom Chevron Lummus Global (CLG), a cilj je bio testirati preradu pet posto biosirovine POME (Palm Oil Mill Effluent – nusprodukt u proizvodnji palminog ulja) u kombinaciji s fosilnim sirovinama. Pilot-projekt je realiziran u periodu od 5. do 13. maja ove godine, tokom kojeg je prerađeno 1.000 tona biosirovine. Cijeli proces je certificirao neovisni certifikator Bureau Veritas u skladu s ISCC standardom za održiva biogoriva. – Prerada biosirovina u postojećoj infrastrukturi jedan je od najučinkovitijih načina za dekarbonizaciju rafinerijskog poslovanja i povećanje udjela obnovljivih izvora u sektoru prometa. Zahvaljujući angažmanu našeg internog tima, ali i saradnji s partnerima iz MOL Grupe i CLG-a, ostvarili smo sve preduvjete kako bismo spremno odgovorili na nadolazeće potrebe tržišta i naših kupaca, kazao je direktor razvoja u Ini Ivica Jerbić. Priprema pilot-projekta trajala je osam mjeseci zbog složenosti obrade nove vrste sirovine i njenih specifičnih fizikalno – hemijskih karakteristika. Projekt je uključivao niz aktivnosti – od nabavke posebnih filtera i prilagodbe laboratorijskih metoda do podizanja kapaciteta postrojenja Hidrokreking i Vakuumske destilacije te osiguravanja kontroliranog rukovanja biosirovinom u postojećim uvjetima. Tokom testiranja prikupljeno je više od 400 uzoraka za potrebe detaljnih analiza koje su provedene u Ininom Centralnom ispitnom laboratoriju (CIL), dok je analiza udjela biogoriva (C14) provedena u vanjskim akreditiranim laboratorijima – Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu i Isotoptech Zrt. u Debrecenu.
Novi ugovor za Euro-Asfalt u Sloveniji: Gradi se dionica brze ceste ka Austriji
Marx.ba Bosanskohercegovačka kompanija Euro-Asfalt nastavlja sa realizacijom velikih infrastrukturnih projekata u Evropskoj uniji. Kao dio konzorcija građevinskih kompanija iz Slovenije, učestvuje u izgradnji najzahtjevnije dionice brze ceste koja vodi prema Austriji. Dionica Velunja, duga 7,25 kilometara, tehnički je i izvedbeno najzahtjevniji dio brze ceste prema austrijskoj pokrajini Koruška. Radi se o strateški važnom pravcu koji predstavlja ključni infrastrukturni projekt za Republiku Sloveniju. Brza cesta, koja se gradi u etapama, povezat će regije Šaleške doline, Koroške i Bele Krajine s ostatkom zemlje i evropskom mrežom autoputeva, čime će značajno skratiti vrijeme putovanja i unaprijediti protok ljudi i robe.Euro-Asfalt je zadužen za izgradnju dvocijevnog tunela Pusta Gora, jednog od najkompleksnijih objekata na ovoj dionici. Radovi podrazumijevaju i druge zahtjevne inženjerske zahvate na trasi, što uključuje i ukupno deset vijadukata. Gradilište se već u prvoj fazi susreće s izazovima složenog terena, što zahtijeva visoku koordinaciju svih partnera uključenih u projekt. Ukupna vrijednost projekta iznosi gotovo 400 miliona eura. a uključujući svu elektromehaničku opremu u tunelima, predviđeno je da radovi budu dovršeni do kraja oktobra 2029. godine.Svečanoj ceremoniji, koja je obilježila početak radova, prisustvovao je i predsjednik Vlade Republike Slovenije Robert Golob, potvrđujući značaj projekta za slovenačku državu i njenu saobraćajnu povezanost sa srednjom Evropom. Republika Slovenija ovaj projekt smatra jednim od ključnih za budući razvoj jer će nova brza cesta omogućiti sigurnije, brže i efikasnije povezivanje unutrašnjosti zemlje s granicom prema Austriji, ali i otvoriti dodatne mogućnosti za ekonomski razvoj sjevernih regija. Za Euro-Asfalt ovo je još jedan u nizu insfrastrukturnih poduhvata koje uspješno realizira u Sloveniji. Samo u ovoj zemlji kompanija je radila na više značajnih projekata u protekloj deceniji, uključujući dionice oko Velenja. Na taj način izgradila je stabilne partnerske odnose s lokalnim i državnim institucijama. Euro-Asfalt je sve prisutniji na evropskom tržištu i redovno učestvuje u velikim međunarodnim tenderima, čime dodatno učvršćuje svoj položaj među vodećim građevinskim kompanijama u regiji.
Nastavlja se rast plata u FBiH: Neto zarade u maju više za 14,9 posto na godišnjem nivou
Marx.ba Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom za maj 2025. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.590 KM i nominalno je viša za 0,4 posto, a realno za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna neto plata za maj 2025. nominalno je viša za 14,9 posto, a realno viša za 11,3 posto. U maju 2025. u odnosu na april 2025. najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plate je zabilježeno u Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) za 3,1 posto i djelatnostima Snabdijevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, zatim Prijevoz i skladištenje i Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, za 2,8 posto. U isto vrijeme najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plate zabilježeno je u djelatnosti Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov za 2,7 posto i u djelatnosti Informacije i komunikacije za 2,6 posto. Prosječna mjesečna isplaćena bruto plata za maj 2025. godine u Federaciji BiH iznosila je 2.480 KM i nominalno je viša za 0,3 posto, a realno za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna mjesečna isplaćena bruto plata po zaposlenom za maj 2025. godine nominalno je viša za 14,8 posto, a realno viša za 11,3 posto. U maju 2025. ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH je bio 546.452. U odnosu na prethodni mjesec broj zaposlenih je povećan za 0,2 posto.
Delegacija Svjetske banke u UIO: Uključivanje BiH u regionalne infrastrukturne projekte
Marx.ba Delegacija Svjetske banke posjetila je danas Upravu za indirektno oporezivanje u Banjoj Luci, gdje se razgovaralo o mogućnostima uključenja UIO u projekte koje Svjetska banka nudi zemljama Zapadnog balkana, pa tako i Bosni i Hercegovini. Program sigurnog i održivog razvoja (SSTP) je program kombinovanja bespovratnih sredstava koji spaja grant sredstva Investicijskog fonda za Zapadni Balkan (WBIF) s investicionim kreditima Svjetske banke, posebno u pravcu investiranja u bezbjedniju i održiviju saobraćajnu infrastrukturu, u što se svakako mogu ubrojiti i granični prijelazi. Direktor UIO Zoran Tegeltija je na sastanku iskazao interes da UIO bude uključena u buduće investicione projetke kao nosilac ili institucija partner, ali je naglasio da se prije toga mora riješiti način eventualnog kreditnog zaduženja koje bi dozvolilo povlačenje grant sredstava, posebno imajući u vidu da se sva kreditna zaduženja u BiH vrše na entitetskom nivou. Delegacija Svjetske banke istakla je da će na narednim sastancima u Banjaluci i Sarajevu pokušati pronaći model finansiranja koji bi dozvolio uključenje potreba Uprave za indirektno oporezivanje, prije svega u poboljšanje stanja infrastrukture na graničnim prijelazima, ubrzanje početka korištenja NCTS-a, mogunost uspostave “zajedničkog šaltera” svih agencija koje sudjeluju u carinskim postupcima “Single window” i dr.
OPEC očekuje globalni rast u nastavku godine unatoč trgovinskim konfliktima
Marx.ba Organizacija zemalja izvoznica nafte OPEC objavila je kako očekuje da će globalna ekonomija u drugoj polovici godine funkcionirati bolje od očekivanja unatoč trgovinskim sukobima te da će prerada nafte u rafinerijama ostati na nešto većim nivoima kako bi se odgovorilo na potražnju tokom ljetnih mjeseci putovanja. OPEC je objavio mjesečni izvještaj pri čemu je prognozu porasta potražnje u ovoj i idućoj godini ostavio nepromijenjenom uz napomenu da su ekonomski izgledi dobri. – Ekonomije Indije, Kine i Brazila nadmašuju očekivanja, dok se u SAD i eurozoni vidi nastavak rasta u odnosu na prošlu godinu. S obzirom na to, ekonomski rast u drugom dijelu godine može biti bolji od očekivanog, ističe se u izvještaju. Grupa OPEC+, koja okuplja još deset zemalja proizvođača nafte izvan OPEC-a od kojih je najveći Rusija, sada nastoji povećati proizvodnju kako bi vratila tržišni udio smanjen nakon što je u ranijim godinama proizvodnja bila smanjena. OPEC+ je u junu proizveo količinu od 41,56 miliona barela dnevno što je za 349 hiljada barela više nego u maju.
I ruska naftna kompanija zainteresovana je za kupovinu Krajinapetrola
Marx.ba Ruska naftna kompanija Zarubežnjeft zainteresovana je za kupovinu Krajinapetrola i kako piše ATV, već su poslali ponudu Vladi RS. Inače, ova kompanija jako je zainteresovana za tržište RS, ali i cijele BiH. Poznato je da je ona vlasnik Optima Grupe u okviru koje su, između ostalih, i Nestro pumpe. Inače, nedavno je Uprava banjalučkog Krajinapetrola dala je pozitivno mišljenje o ponudi za preuzimanje koju je objavio Aktiva invest, ali u tome nije bila jednoglasna., obzirom da predstavnica zagrebačke INA-e dala je negativno mišljenje na ponudu Aktiva investa. Sada se očigledno pojavljuje nova zainteresirana strana, pa će biti zanimljivo pratiti razvoj situacije.
Predstavnici poslovne zajednice u FBiH traže fiskalne u najavljenim rokovima
Marx.ba Predstavnici Udruženja poslodavaca u FBiH, Američke trgovačke komore u BiH, Vijeća stranih investitora, Vanjskotrgovinske komore BiH, Predstavništva njemačke privrede u BiH i Privredne komore FBiH održali su sastanak s ciljem zajedničkog djelovanja u pravcu daljeg unapređenja poslovnog ambijenta u Federaciji BiH, kroz provođenje najavljenih fiskalnih reformi. Predstavnici poslovne zajednice uputili su dopis Vladi FBiH te izrazili podršku smanjenju stope doprinosa na teret poslodavaca za 5,5%, koje je stupilo na snagu 1. jula 2025. godine, kao važnom iskoraku ka rasterećenju privrede, jačanju konkurentnosti domaćih kompanija i obrta, te stvaranju uslova za povećanje neto primanja radnika. Istaknuto je da ovaj korak predstavlja pozitivan signal za domaće i strane investitore, ali da će stvarni efekti biti postignuti tek nakon realizacije kompletne, dvostepene reforme fiskalnog sistema. S tim u vezi, predstavnici poslovne zajednice zahtijevaju da se do 31. jula 2025. godine usvoji Zakon o fiskalizaciji transakcija u Federaciji BiH, kao ključna mjera za uvođenje veće transparentnosti i suzbijanje sive ekonomije. Također, insistira se na što skorijem donošenju novog Zakona o doprinosima kojim bi ukupna stopa doprinosa iznosila 28,5%, s početkom primjene od 1. januara 2026. godine, u skladu s ranijim inicijativama i stručnim preporukama. Kako smo već ušli u drugu polovinu poslovne godine, očekuje se da nadležna izvršna i zakonodavna tijela, kao i Ekonomsko-socijalno vijeće, u predviđenim rokovima ispune obaveze i preuzmu konkretne mjere. Udruženja podsjećaju da je upravo najavljena druga faza fiskalne reforme od ključnog značaja za osiguranje stabilnog poslovnog ambijenta, koji bi omogućio lakše poslovanje, nova zapošljavanja i dodatna ulaganja. U okolnostima u kojima privreda trpi posljedice promjena na europskom i globalnom tržištu, reformski iskoraci domaćih vlasti jedini su instrument koji može efikasno doprinijeti očuvanju i razvoju ekonomije Federacije BiH. Zbog toga je hitno provođenje fiskalne reforme uslov za poboljšanje konkurentnosti, stabilnosti i održivosti poslovanja u FBiH. Kako je rečeno, predstavnici poslovne zajednice potpisnici ovog saopćenja još jednom naglašavaju važnost i hitnost provođenja ključnih zakonskih rješenja, pozivaju na njihovo usvajanje u najavljenim rokovima, te izražavaju spremnost da Vladi FBiH i drugim nadležnim institucijama pruže stručnu podršku i savjetodavne kapacitete u realizaciji dugoočekivanih reformi.
Ogroman rast profita: Labubu lutke donijele milijarde kompaniji koja ih proizvodi
Marx.ba Pop Mart, kineska kompanija koja stoji iza izuzetno popularnih Labubu lutki, objavila je da očekuje ogroman porast profita u prvih šest mjeseci ove godine. Kompanija sa sjedištem u Pekingu navela je da očekuje rast profita za najmanje 350%, dok su se prihodi više nego utrostručili. Pop Mart, čija tržišna vrijednost iznosi više od 40 milijardi dolara (31,6 milijardi funti), također je saopćio da je povećana profitabilnost rezultat veće prepoznatljivosti brenda na globalnom nivou i bolje kontrole troškova, piše BBC. Kolekcionari su opsjednuti viralnim Labubu lutkama – vilinskim bićima sa šiljatim zubima – koje su nestajale s polica i izazivale ogromne redove u prodavnicama širom svijeta. Pop Mart je najpoznatiji po prodaji igračaka u tzv. “blind box” pakovanjima – kutijama koje ne otkrivaju sadržaj dok se ne otvore. Ovakav marketinški trik suočava se s kritikama jer potiče ponašanje slično kockanju i kompulzivnu kupovinu. Labubu lutke, lansirane 2019. godine, pomogle su kompaniji da izraste u velikog maloprodajnog giganta, sa više od 2.000 prodavnica i automata širom svijeta. Pop Mart je izašao na berzu u Hong Kongu 2020. godine, a vrijednost dionica porasla mu je za skoro 600% u protekloj godini. Gotovo 40% ukupnih prihoda u 2024. godini došlo je izvan kopnene Kine. Zbog ogromne potražnje, mnoge prodavnice širom svijeta morale su pauzirati prodaju Labubu lutki. Popularnost Labubua eksplodirala je posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, dijelom zahvaljujući podršci slavnih ličnosti poput Kim Kardashian i Lisae iz K-pop grupe Blackpink. Partnerstva sa gigantima poput Coca-Cole i popularnim japanskim manga serijalom One Piece dodatno su pomogla u globalnoj popularnosti Labubu lutki. U junu su, prema procjenama istraživačke firme M Science, prodaje Labubu lutki u SAD porasle za nevjerovatnih 5.000% u odnosu na isti mjesec prošle godine. – Nikada nisam vidio nešto slično od drugih proizvođača igračaka, izjavio je Vinci Zhang, viši analitičar u M Science, za BBC. Dodao je da Pop Mart ima ogroman potencijal na američkom tržištu, gdje trenutno ima manje od 40 prodavnica, dok ih u Kini ima oko 400. Kupovna euforija stvorila je i cvjetajuće tržište preprodaje, gdje lutke koje se u početku prodaju za oko 10 dolara, mogu dostići cijene od više stotina dolara. U junu je lutka u ljudskoj veličini prodata za 150.000 dolara na aukciji u Pekingu.