Izvještaj SIGMA Monitoring Reports 2024: IDDEEA predvodnik digitalne transformacije u BiH
Marx.ba U najnovijem izvještaju SIGMA Monitoring Reports 2024, koji ocjenjuje stanje javne uprave u Bosni i Hercegovini prema standardima OECD-a i Evropske unije, posebno su istaknuti pomaci koje je napravila Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA). Ovaj izvještaj predstavlja ključni pokazatelj napretka Bosne i Hercegovine u reformi javne uprave i njenoj usklađenosti s evropskim standardima. SIGMA, kao zajednički program OECD-a i Evropske komisije, pruža stručnu analizu i preporuke za unapređenje administrativnih kapaciteta i efikasnosti institucija, što je od suštinske važnosti za proces evropskih integracija i poboljšanje kvaliteta usluga za građane. Među brojnim analiziranim oblastima, IDDEEA se posebno istakla kao institucija koja predvodi digitalizaciju i modernizaciju javne administracije. Njene inicijative nisu samo unaprijedile efikasnost državnih službi, već su značajno doprinijele poboljšanju korisničkog iskustva građana i poslovne zajednice. Digitalizacija ključnih registara – temelji modernog identiteta Jedno od najvažnijih dostignuća IDDEEA-e je potpuna digitalizacija ključnih registara, uključujući registar rođenih, prebivališta i državljanstva. Zahvaljujući ovim reformama, sve državne institucije sada imaju brz i siguran pristup ovim podacima u skladu sa zakonskim ovlaštenjima. Ova promjena omogućila je efikasniju administraciju, eliminisala nepotrebnu papirologiju i značajno smanjila vrijeme obrade zahtjeva građana. Digitalizacija registara predstavlja osnovu za razvoj e-Uprave i omogućava građanima da koriste modernije, brže i sigurnije javne usluge. Kvalifikovani elektronski potpis – ključni korak ka potpunoj digitalnoj identifikaciji IDDEEA je u februaru 2024. godine, po prvi put nakon 18. godina od objave Zakona o elektronskom potpisu BiH, lansirala naprednu uslugu kvalifikovanog elektronskog potpisa, čime je Bosna i Hercegovina napravila značajan iskorak u oblasti digitalne autentifikacije. Ova inovacija omogućava građanima da bez potrebe za dodatnom opremom, poput čitača kartica, brzo i sigurno potpisuju elektronske dokumente. Besplatan elektronski potpis predstavlja revolucionaran korak u digitalnoj transformaciji, jer građanima omogućava bržu i sigurniju interakciju s institucijama, ali i privatnim sektorom, uključujući banke, telekomunikacione kompanije i druge uslužne djelatnosti. Međunarodna usklađenost i evropski standardi Još jedan važan uspjeh IDDEEA-e ogleda se u njenoj međunarodnoj certifikaciji i potpunoj usklađenosti sa eIDAS regulativom Evropske unije. Time je potvrđeno da su digitalne usluge Agencije na najvišem nivou sigurnosti i interoperabilnosti, omogućavajući građanima Bosne i Hercegovine da koriste digitalne identitete u skladu sa standardima EU. Ovo je ključno ne samo za lakšu interakciju sa domaćim institucijama, već i za buduće povezivanje sa evropskim digitalnim tržištem. Integracija elektronskog potpisa u svakodnevne usluge Kako bi elektronski potpis bio široko prihvaćen i integrisan u svakodnevne transakcije, IDDEEA aktivno sarađuje s vodećim bankama i telekomunikacionim operaterima u Bosni i Hercegovini. Uvođenjem elektronskog potpisa u bankarske i telekomunikacione usluge, građanima će biti omogućeno brzo i sigurno zaključivanje ugovora i transakcija putem interneta, bez potrebe za fizičkim odlaskom u poslovnice. Ovaj korak dodatno doprinosi modernizaciji privrede i olakšava poslovanje u digitalnom okruženju. Izazovi i budući koraci Iako su postignuti značajni pomaci, digitalna transformacija javne uprave u Bosni i Hercegovini suočava se s određenim izazovima. Jedan od ključnih problema je nedostatak jasnih pravila koja obavezuju institucije na međusobno dijeljenje podataka. Iako su registri digitalizovani, bez definisanih zakonskih okvira koji regulišu obaveznu razmjenu podataka između institucija, građani i dalje često moraju fizički dostavljati dokumente iz jedne institucije u drugu. Također, tehnička infrastruktura za razmjenu podataka putem Government Service Bus (GSB) platforme i dalje nije u potpunosti funkcionalna. Ova platforma, koja bi trebala omogućiti nesmetan protok informacija između različitih nivoa vlasti i državnih institucija, trenutno ne koristi puni kapacitet, što usporava dalju digitalizaciju administrativnih procesa. Pored tehničkih izazova, postoji i potreba za dodatnim usklađivanjem zakonodavstva sa eIDAS 2.0 regulativom kako bi Bosna i Hercegovina mogla u potpunosti priznati digitalne identitete na međunarodnom nivou. Zaključak IDDEEA nastavlja biti predvodnik digitalizacije javne uprave u Bosni i Hercegovini, unaprjeđujući sigurnost, efikasnost i dostupnost administrativnih usluga. Lansiranjem besplatnog elektronskog potpisa, digitalizacijom ključnih registara i usklađivanjem sa evropskim standardima, Agencija dokazuje da je ključni faktor u modernizaciji javne uprave i poboljšanju usluga za građane i privredu. Prema istraživanju, usluge koje pruža IDDEEA imaju najviši stepen zadovoljstva među građanima BiH, sa preko 70% pozitivnih ocjena, što potvrđuje da je Agencija lider u pružanju modernih, efikasnih i sigurnih administrativnih usluga Ostvareni napredak predstavlja snažan temelj za dalji razvoj e-Uprave u Bosni i Hercegovini. Stoga, pozivamo sve nadležne institucije na jaču međusobnu saradnju i usklađivanje zakonodavnog i tehničkog okvira kako bi se omogućilo još brže i efikasnije pružanje digitalnih usluga, objavila je IDDEEA. VEZANO Modernizacija u CBBiH: Vještačka inteligencija u centralnom bankarstvu
Egrlić u Briselu: Šta je nužno za dalji razvoj obima razmjene s EU
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora BiH predvodi delegaciju Bosne i Hercegovine, u kojoj su predstavnici bh. kompanija Kolektor Laktaši, Lukavac Cement i Mikroelektronika, na sastanku Poslovne platforme EU-WB6 u Briselu. – Ako se želi očuvati i dalje razvijati obim razmjene s EU, nužno je redefinisanje statusa drumskih graničnih prijelaza, uspostavljanje dodatna dva BIP-a, jednog usmjerenog prema centralnoj, a drugog prema zapadnoj Evropi, kao i obostrano postojanje fitosanitarne kontrole na ukupno četiri granična prijelaza. Ovo pitanje ne opterećuje samo BiH, nego i ostale države, zbog čega smo u nekoliko navrata zahtjevali pokretanje zajedničke inicijative vlada država Zapadnog Balkana prema Evropskoj komisiji, izjavio je predsjednik VTK BiH Ahmet Egrlić nakon sastanka. Događaj, koji je organizovao Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana, u saradnji s Evropskom komisijom, okupio je poslovne lidere, donosioce odluka i ključne aktere iz Zapadnog Balkana i EU, pružajući priliku za važan dijalog o daljoj ekonomskoj integraciji u regionu. Ključne teme sastanka bile su regionalna ekonomska integracija – otključavanje novih mogućnosti za preduzeća WB6, trgovina robama i uslugama – unapređenje efikasnosti regionalnog tržišta, investicije i pristup finansijama – podsticanje ekonomske otpornosti i rasta preduzeća, kao i zelena tranzicija i digitalna transformacija – oblikovanje održive i inovativne budućnosti Stavove, probleme ali i riješenja za probleme, s kojima se susreću sve kompanije iz regiona, iznosile su članice Poslovnog savjeta KIF-a, koje aktivno doprinose oblikovanju politika i ekonomskih strategija: Milšped, Agna Group, Nelt, Bucaj, Gray International, Philip Morris, Dott, Lukavac Cement, Tiki, Mikroelektronika, Ananas, Tikveš i Kolektor. VEZANO Sindikat trgovine predstavio analizu: Zabrana rada nedjeljom i praznicima nema negativne efekte
Sindikat trgovine predstavio analizu: Zabrana rada nedjeljom i praznicima nema negativne efekte
Marx.ba Stupanje na snagu novog Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, čiji član 18. regulira zabranu rada nedjeljom i praznicima nije imao negativan utjecaj na sektor trgovine u FBiH. Pokazala je to „Analiza uticaja mjere zabrane rada nedjeljom i praznicima na sektor trgovine u Federaciji BiH“ autorice Elme Demir, koju je danas predstavio Sindikat radnika trgovine BiH (STBIH). Demir je kazala kako je zakon stupio na snagu 14. novembra 2024. godine i da sada postoje relevantni pokazatelji koji ukazuju na to da su radnici zaposleni u sektoru trgovine zadovoljni. U anketi je, kako je kazala autorica, učestvovalo 739 ispitanika iz 67 gradova i općina iz svih dijelova Federacije BiH, od toga njih 85,7% žena (634 od 739). – Prije 14. novembra prošle godine samo 16,6% radnika i radnica su bili slobodni nedjeljom dok je taj procent nakon stupanja na snagu Zakona 92%. Tome su doprinijele i aktivnosti inspekcija koje su posebno u početku kontinuirano vršile nadzor, kazala je Demir. Dodala je i kako postoji manji broj poslodavaca koji koriste činjenicu da Zakon zabranjuje rad trgovačkih objekata nedjeljom te da u tim objektima radnici rade inventure ili slične poslove. Ipak, napominje kako je taj broj neznatan. Svega njih 4,8% ali su u pitanju specifični gradovi i općine ali i kompanije. – Većina radnika ne prijavljuje kršenje Zakona jer se plaše odmazde. Radije kontaktiraju sindikalna udruženja i podružnice, koji zatim informiraju inspekcije, kazala je Demir. Pored istraživanja koje se oslanja na iskustva i stavove radnika, napravljena je i statistička analiza koja je imala za cilj da istraži da li je došlo do pada prometa u trgovačkim objektima. – Naši rezultati su pokazali kako je promet isti kao i u proteklom kvartalu, odnosno da je povećan u odnosu na isti kvartal prošle godine. Radnici također ne osjećaju pad promet i nesigurnost za svoje radno mjesto. Njih 51,2% smatra da je promet ostao isti a čak 30% njih kaže da svjedoči čak i uvećanom prometu od kada je Zakon stupio na snagu. Također, pokazalo se i kako Zakon nije imao utjecaja na plaće niti na sigurnost radnog mjesta.3,2% radnika kaže da se promet u njihovo objektu smanjio, ali da misle je to posljedica bojkota koji su provodili građani, kazala je Demir. Komentirajući podatke koji pokazuju da je došlo do pada zaposlenosti, Demir je istakla kako je očigledno da to nije posljedica zabrane rada nedjeljom i praznicima jer je pad zaposlenosti zabilježen u gotovo svim sektorima, a posebno u onim u kojim radnici imaju minimalne plaće što je vrlo vjerovatno više vezano za povećanje minimalne plaće, a ne zabrane rada nedjeljom i praznicima. – Radnici su saglasni da je novi Zakon po njih povoljan, posebno s aspekta ravnoteže između posla i privatnog života. Čak 73 posto radnika je kazalo kako ima više vremena za porodicu i prijatelje, 41 posto da ima više mogućnosti za odmor, a 38 posto za više privatnih aktivnosti. Ono što je važno jeste da se radnici osjećaju sigurno, nisu zabrinuti za svoja radna mjesta i da su zadovoljni, istaknula je Demir. Kada su u pitanju primanja, Zakon nije utjecao je plaće. Radno vrijeme za većinu radnika je ostalo isto, što pokazuje da su se i poslodavci prilagodili ovoj mjeri. Demir je posebno govorila o emocionalnom učinku mjere zabrane rada trgovina nedjeljom i praznicima na zaposlene ali i o utjecaju javnog mijenja na radnike pa je njih čak 67,3% istaklo da se osjećaju napadnuto i pod pritiskom zbog negativnog narativa koji prati ovu temu. Analiza je pokazala i kako postoji pozitivan utjecaj na produktivnost radne snage, njihovo zdravlje te da se osjećaju kao dio zajednice. – Možemo zaključiti kao zabrana radom nedjeljom i praznicima u sektoru trgovine predstavlja korak ka jačanju dostojanstvenog rada u FBiH, kazala je autorica. Analiza je dala i posebne preporuke zakonodavcima, inspekcijama i sindikatu koje bi dodatno pomogle podizanju nivoa prava radnika ali i skrenule pažnju kupcima da svoje kupovne i građanske navike baziraju između ostalog i na osnovu podataka o nivou radničkih prava u trgovačkim lancima i kompanijama. VEZANO Ares Trafo Ekipmanlari i Energoinvest potpisali ugovor za proizvodnju transformatora
Potpisan ugovor: Kompanija Igman uskoro gradi novi poligon za testiranje municije
Marx.ba Danas je u prostorijama Privrednog drušva Igman d.d. Konjic potpisan sporazum o rješavanju pitanja bezbjednosti upotrebe otvorenog poligona za testiranje municije fabrike vojne industrije Igman tokom gradnje i eksploatacije dionice autoceste na koridoru 5c, Ovčari – Konjic – tunel Prenj – Mostar sjever. Trasa autoceste na spomenutoj dionici, neposredno prije ulaza u planinu Prenj pozicionirana je u dolinu Bijela jugoistočno od Konjica. U istoj dolini u njenom predplaninskom dijelu, nazvanom “Rakov laz” nalazi se poligon za testiranje municije koju proizvodi fabrika Igman. Sporazumom su definisana pitanja bezbjednosti upotrebe otvorenog poligona kao i faze koje definišu izradu idejnog rješenja i usklađivanje usvojene trase autoceste sa trasom testnog pucanja municije, idejnog projekta otvorenog poligona, glavnog projekta, ishodovanja građevinske dozvole do izgradnje objekta opitnog poligona i primopredaje. Ugovor su potpisali direktori preduzeća Autoceste FBiH, Denis Lasić i Igmana, Adnan Prevljak. – Ranije smo iz Autocesta FBiH isticali značaj same dionice koja je dio panevropskog transportnog koridora koji povezuje Budimpeštu s Pločama na Jadranskoj obali, kao i jednog od ključnih infrastrukturnih projekata na trasi – tunela Prenj. Potpisivanjem sporazuma s Igmanom stavljamo tačku na usklađivanje trase autoceste, pripadajućih sadržaja kao i platoa za izgradnju tunela Prenj sa trasom opitnog poligona za testiranje municije, čime su stvoreni preduslovi za dalje aktivnosti Autocesta na izgradnji spomenute dionice, kazao je Lasić. Sporazumom su definisana prava, obaveze i odgovornosti ugovornih strana i prema riječima direktora Igmana gradnjom novog, savremenog objekta rješava se višedecenijski problem postojećeg testnog poligona koji je bio neadekvatan u smislu samog pristupa. – S naše strane mogu izraziti zadovoljstvo zbog rješavanja pitanja otvorenog poligona za testiranje municije i gradnju dionice autoceste Koridora 5c. Potpisanim sporazumom s Autocestama FBiH, fabrika vojne industrije Igman će dobiti potpuno novi i prema zahtjevanim standardima izgrađen otvoreni poligon što je, slobodno mogu reći, još jedan korak na putu modernizacije fabrike što stalno ističem kao krucijalni faktor za širenje poslovanja, rekao je Prevljak. Sporazumom je preciziran i vremenski okvir izgradnje opitnog poligona, a isti će pratiti dinamiku izgradnje same trase autoceste. VEZANO Ares Trafo Ekipmanlari i Energoinvest potpisali ugovor za proizvodnju transformatora
Modernizacija u CBBiH: Vještačka inteligencija u centralnom bankarstvu
Marx.ba U Centralnoj banci Bosne i Hercegovine (CBBiH) održan je sastanak iz oblasti vještačke inteligencije na temu modernizacije i primjene modela vještačke inteligencije (AI) u informacionom sistemu Banke. Cilj sastanka bio je sagledavanje ključnih pravaca i načina razvoja sistema baziranih na modelima vještačke inteligencije, koji mogu doprinijeti unapređenju poslovnih procesa i donošenju odluka na svim nivoima u okviru CBBiH. – U novom strateškom planu Centralna banka Bosne i Hercegovine jasno opredijelila za modernizaciju i unapređenje poslovnih procesa kroz digitalizaciju i automatizaciju, s ciljem povećanja efikasnosti, sigurnosti i fleksibilnosti u radu. Ova inicijativa predstavlja konkretan korak ka ostvarenju tih ciljeva i potvrđuje našu posvećenost primjeni savremenih tehnoloških rješenja u centralnom bankarstvu, rekla je guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine, dr. Jasmina Selimović. Ova inicijativa dio je šireg strateškog pravca CBBiH ka modernizaciji, digitalizaciji i primjeni inovativnih tehnologija u radu Centralne banke BiH. VEZANO CBBiH: U 2024. godini povećan iznos transfera novca iz inostranstva u našu zemlju
Nakon dvije decenije: Penzionerima Zraka konačno isplaćena potraživanja
Marx.ba Punih 20 godina obespravljeni penzioneri Zraka slušali su prazna obećanja o isplati svojih zarađenih potraživanja, a kako navode iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine sada im je to konačno ispunjeno. Premijer Nikšić, na početku mandata obećao je da će spasiti Zrak, a kako kažu iz kabineta resornog ministra Vedrana Lakića, “ovih dana to i dokazuju”. Ministar Lakić je spomenuo svoje iskustvo s penzionerima Zraka. – Prije nekoliko mjeseci, penzioneri Zraka protestovali su ispred zgrade Vlade, bez mnogo nade da će neko napokon riješiti njihove probleme. Bilo mi je teško gledati starije, obespravljene ljude koji, umjesto da uživaju u zasluženoj penziji, svoje dane provode tražeći pravdu – i to po kiši i snijegu. Pozvao sam ih u svoj ured na razgovor i tada im ponovio premijerovo obećanje da će Vlada učiniti sve da ispuni njihove zahtjeve. Danas sam sretan sam što smo to zajedničkim snagama uspjeli ostvariti u relativno kratkom roku. Osmijesi na njihovim licima najbolji su pokazatelj koliko je ovaj potez bio važan, istakao je ministar Lakić. Dodao je da se dobre vijesti, kada su u pitanju BNT TMiH i Zrak, ne završavaju ovim potezom, već će ih biti još. Predstavnik penzionera Zraka Šahin Salkić istakao je da su, nakon dugih 20 godina, konačno dobili priliku da ostvare svoja prava, zahvaljujući ovoj Vladi na čelu s premijerom Nikšićem. – Pored premijera za ovo su zaslužni i ministar Lakić i direktor BNT-a Besim Belegić. Zrak je spašen, a obaveze prema penzionerima Zraka su ispunjene. Godinama su nam obećavali svašta, ali su ta obećanja ostala samo mrtvo slovo na papiru. Ova Vlada je održala riječ, i zbog toga smo im neizmjerno zahvalni, rekao je Salkić. Direktor BNT TMiH Besim Belegić potvrdio je da će Zrak opstati i nastaviti s poslovanjem, naglasivši: “Bez Zraka nema ni BNT-a.” VEZANO CBBiH: U 2024. godini povećan iznos transfera novca iz inostranstva u našu zemlju
CBBiH: U 2024. godini povećan iznos transfera novca iz inostranstva u našu zemlju
Marx.ba Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni tekući transferi u 2024. godini iznosili su 5,69 milijardi KM i za 425 miliona KM su veći u odnosu na 2023. godinu. Od ukupnog iznosa tekućih transfera u 2024. godini, na novčane doznake iz inostranstva se odnosi 4,16 milijardi KM. Na ostale tekuće transfere odnosi se 1,52 milijardi KM. Od ukupnog iznosa ostalih tekućih transfera, najveći dio u iznosu od 1,38 milijardi KM odnosi se na penzije iz inostranstva. VEZANO Kroz platne sisteme CBBiH izvršeno više od 53,3 miliona transakcija u prošloj godini
Završava se prenos vlasništva na Arena Sport: S radom prestaje Sport klub
Marx.ba Kada je prije mjesec i po dana objelodanjeno da je u Srbiji operater SBB prodat, najavljeno je i da će sportski sadržaj na koji je pravo polagao Sport klub preći na Arena Sport kanale. Telekom Srbije je za to platio 652.000.000 eura, a prenos sadržaja i vlasništva TV prava biće obavljen posljednjeg dana u mjesecu, 31. marta u ponedeljak. Prema saznanjima medija u Srbiji, nakon toga bi Telekom trebalo da obavi određena testiranja, poslije kojih bi korisnici trebalo da dobiju i određene nove kanale Arena Sporta, dok će se Sport klub ugasiti. Sav sadržaj sa Sport kluba ubuduće će se emitovati na Areni, uključujući i Euroligu u košarci, kao i nacionalna prvenstva u reazličitim državam i sportovima. Tako će ova sedmica biti posljednja na kojoj će Sport klub prenositi Euroligu u kojoj s Realom nastupa naš Džanan Musa, a već od naredne sedmice će to biti na Arena sport kanalima. Kako pišu srbijanski mediji, uredništvo Arena sporta će odlučiti i koji će biti komentatori. VEZANO Evo zašto će Netflix i Amazon još više ulagati u prijenose sportskih događaja
Zbog rizika za opskrbu, cijene nafte blizu tromjesečnog maksimuma
Marx.ba Cijene nafte u srijedu bilježe rast zbog zabrinutosti oko opskrbe, a oba ugovora dosegnula su najviši nivo u tri sedmice tokom prethodne sesije trgovanja. Odluka SAD koja se odnosi na ograničenje izvoza venecuelanske i iranske nafte utjecala je na rast cijena kao i veće smanjenje od očekivanog američkih zaliha sirove nafte. Terminski ugovori nafte Brent skuplji su za 15 centi i iznose 73,22 američka dolara (67,36 eura) po barelu, dok su ugovori američke sirove nafte West Texas Intermediate (WTI) veći za 16 centi te iznose 69,16 dolara (63,62 eura) po barelu. – Cijene sirove nafte zadržavaju uzlazni trend nakon Trumpovih sankcija na venezuelansku naftu, što povećava zabrinutost oko opskrbe, napisala je Priyanka Sachdeva, viša tržišna analitičarka u Phillip Nova, u srijedu u komentaru tržišta za Reuters. U ponedjeljak je Trump potpisao izvršnu naredbu kojom je ovlastio svoju administraciju da uvede opću carinu od 25 posto na uvoz iz bilo koje zemlje koja kupuje venecuelansku sirovu naftu i tekuća goriva, koristeći se Zakonom o međunarodnim ekonomskim ovlastima za hitne slučajeve iz 1977. godine. Nafta je glavni izvozni proizvod Venecuele, a Kina, koja je već meta američkih carina na uvoz, njen je najveći kupac. Trgovina venecuelanskom naftom s Kinom, njenim najvećim kupcem, zaustavljena je u utorak, jer su kineski trgovci i rafinerije čekali da vide kako će se naredba provoditi i hoće li Peking izdati upute za obustavu kupovine. Washington je prošle sedmice također uveo novi krug sankcija na iransku prodaju nafte, ciljajući entitete, uključujući Shouguang Luqing Petrochemical, neovisnu rafineriju u istočnoj kineskoj provinciji Shandong, kao i brodove koji su opskrbljivali takve pogone naftom. Kina je najveći kupac iranske sirove nafte. Cijene su dodatno podržane podacima Američkog instituta za naftu (API), koji su pokazali da su američke zalihe sirove nafte prošle sedmice pale za 4,6 miliona barela, što ukazuje na zdravu potražnju za gorivom u najvećoj svjetskoj ekonomiji. Analitičari koje je anketirao Reuters očekivali su pad od milion barela. – Rast cijena nafte vjerovatno je privremen, budući da bi potencijalno usporavanje ekonomije zbog Trumpovih carina moglo ograničiti daljnje dobitke, rekla je Sachdeva iz Phillip Nova. Unatoč prijetnjama opskrbi, vodeće svjetske trgovačke kuće za robu očekuju dobro opskrbljeno tržište nafte ove godine i slabe cijene, pri čemu ostaju zabrinutosti oko rasta globalne potražnje, pišu Financije. Dodatno ograničavajući rast cijena nafte, SAD je postigao dogovore s Ukrajinom i Rusijom o pauziranju napada na moru i protiv energetskih ciljeva, pri čemu je Washington pristao nastojati ukinuti neke sankcije protiv Moskve. Kijev i Moskva izjavili su da će se osloniti na Washington za provedbu sporazuma, dok su istovremeno izrazili skepticizam oko toga hoće li se druga strana pridržavati dogovora. VEZANO Bakar dostigao rekordnu cijenu
Zračne luke regije imaju rast broja sjedišta u aprilu: Novi uspon Aerodroma Sarajevo
Marx.ba Svi aerodromi u glavnim gradovima zemalja bivše države će doživjeti porast svojih kapaciteta tokom aprila, prvog mjeseca ljetne sezone 2025. Tako će naša najveća zračna luka, Aerodrom Sarajevo, imati snažan arst. Ovaj aerodrom ima 237.302 planirana sjedišta na tržištu u aprilu, što predstavlja još jedan snažan rast od 42,4 posto u odnosu na 2024. Ryanair, koji povećava svoj kapacitet za 222% u odnosu na prethodnu godinu pokretanjem pet novih linija, najveći je prijevoznik sa 19,2 posto sjedišta, a slijedi ga Turkish Airlines sa 13%, piše EX YU Aviation. Aerodrom Beograd ima najviše slobodnih mjesta na redovnim letovima u aprilu, sa 828.326. Ova cifra predstavlja povećanje od 9,4 posto u odnosu na 2024. Air Serbia će povećati broj sjedišta za 5,8 posto sa aerodroma i nastaviti da održava svoju poziciju najvećeg prijevoznika, držeći 52 posto svih raspoloživih redovnih kapaciteta. Zagreb slijedi kao drugi po veličini sa 564.959 raspoloživih mjesta na redovnim letovima tokom mjeseca. To predstavlja povećanje od 14,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Po prvi put, Ryanair će prestići Croatia Airlines i postati najveći aerodrom sa 34,9 posto kapaciteta u odnosu na 34,2 posto najvećeg aerodroma Aerodrom Skoplje će se u aprilu pohvaliti sa 292.412 sjedišta, što je povećanje od 7,8 posto, uprkos tome što Wizz Air nastavlja da smanjuje kapacitet, što je pad od 4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. I dalje će imati najveći udio od 52,1 posto. Prištinski aerodrom će imati 257.613 slobodnih mesta, ali ima brojne letove koji se prodaju isključivo preko turoperatora koji se smatraju čarterima. Stoga, oni nisu uključeni u ukupni predviđeni kapacitet sjedišta. Ako se uzmu u obzir samo sjedišta na redovnim letovima, kapacitet aerodroma je veći za 8,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. easyJet ima najveći broj redovnih sjedišta, držeći 21% udjela, dok je u aprilu pokrenut redovni širokotrupni let za grad, a Edelweiss Air koristi svoj Airbus A350-900 avion iz Ciriha. Aerodrom Podgorica ima 179.622 sjedišta na redovnim letovima u aprilu, što je povećanje od 5,9 posto u odnosu na 2024. Wizz Air je najveći sa 17,8 posto ukupnog kapaciteta, a odmah iza njega Ryanair sa udjelom od 17,5 posto koji nastavlja svoje sezonske operacije u glavnom gradu Crne Gore. Ljubljana će izaći iz zimskog pada sa ukupno 163.899 sjedišta na redovnim linijama, što je povećanje od 16,3 posto u odnosu na april 2024. Podsticanje rasta je ulazak KLM-a i Eurowingsa na tržište, kao i povećani kapaciteti Lufthanse. Njemački avioprijevoznik će biti najveći na aerodromu sa 19 posto svih sjedišta. Inače, Ryanair će ukupno biti najveći avioprijevoznik u regiji. VEZANO TIME sarajevski hotel uvrstio među 100 najboljih svjetskih destinacija: Evo kako su ga opisali