AS Holding na jednom od najznačajnijih međunarodnih sajmova privatnih robnih marki
Marx.ba Na jednom od najznačajnijih međunarodnih sajmova privatnih robnih marki PLMA – World of Private Label, koji se održava 20. i 21. maja u Amsterdamu, među izlagačima su i predstavnici grupacije AS Holding, vodeće bosanskohercegovačke prehrambene grupacije. PLMA sajam okuplja više od 2.800 izlagača iz cijelog svijeta i predstavlja ključnu platformu za povezivanje proizvođača i distributera privatnih marki. – Učešće AS Holdinga na ovom događaju još jednom potvrđuje njegovu poziciju regionalnog lidera u prehrambenoj industriji, ali i pokazuje kapacitet bh. privrede da se takmiči na zahtjevnom evropskom tržištu. Na zajedničkom štandu, predstavnici AS Holdinga prezentuju širok asortiman svojih najpoznatijih brendova, s posebnim fokusom na proizvode iz portfolija koji zadovoljavaju visoke standarde kvalitete i mogu odgovoriti na potrebe međunarodnih kupaca. Ovakvi nastupi ne doprinose samo promociji brendova, već i jačanju imidža Bosne i Hercegovine kao zemlje sposobne za izvozni rast, tehnološki razvoj i konkurentnu proizvodnju u sektoru hrane i pića, poručili su iz bh. kompanije. VEZANO Za godinu putem Glova u BiH naručeno čak 270.000 burgera: Deveta smo zemlja na svijetu po broju narudžbi
Šta donosi prijedlog Zakona o elektronskoj trgovini
Bloomberg Adria Novi Zakon o elektronskoj trgovini je u finalnoj izradi i uskoro će biti upućen na mišljenja relevantnih institucija, potvrdili su za Bloomberg Adriju iz Federalnog ministarstva trgovine. Nakon razmatranja na sjednici Vlade Federacije BiH, a u slučaju odobrenja Prednacrta, zakon će ići u daljnju parlamentarnu proceduru, što će ga učiniti primjenjivim. Kako je ranije rečeno, cilj izrade ovog zakona je da se uvede red na online tržištu, ojača zaštita potrošača i suzbije siva ekonomija koja godinama dominira digitalnim kanalima prodaje – posebno putem društvenih mreža. Zahvaljujući ovakvim zakonskim rješenjima, prvi put u Bosni i Hercegovini jasno se definiraju pravila za elektronsku trgovinu, ko može prodavati putem interneta, koja su prava potrošača, a koje obaveze trgovaca. Ovim zakonom želi se osigurati fer tržišna utakmica i eliminirati nelegalna trgovina koja šteti i građanima i poštenim trgovcima. – Kupujemo od nepoznatih profila, bez računa, bez garancije, bez sigurnosti. Tome mora doći kraj, poručuju iz Ministarstva. Novi Zakon uvodi i obavezne registracije za sve trgovce koji posluju putem interneta, uključujući i one koji koriste društvene mreže poput Facebooka i Instagrama – platforme koje su dosad bile najveće središte neregulirane online prodaje. Prema odredbama zakona, svaki trgovac će biti dužan pružiti osnovne informacije o sebi, uslovima kupovine, načinu reklamacije i mogućnostima povrata proizvoda. Uz to, nadležne inspekcije će imati ovlasti za nadzor nad digitalnim prodajnim kanalima, dok će se kroz saradnju s platformama omogućiti uklanjanje nelegalnih sadržaja i oglasa. Za potrošače to znači veću sigurnost, jasno definirana prava na reklamaciju i zaštitu od online prevara. Fer tržište i podsticaj za domaće trgovce Novi zakon, kako najavljuju, donosi mnoge benefite za domaće trgovce. Omogućava fer tržišnu utakmicu i pruža veću pravnu sigurnost onima koji legalno posluju. Više neće biti u nepovoljnom položaju u odnosu na neregistriranu konkurenciju. Kupci će imati više povjerenja u registrirane trgovce, što može direktno utjecati na povećanje prodaje. Također, legalno registrirani trgovci će imati pristup državnim i međunarodnim programima za digitalizaciju i razvoj e-trgovine. – Uvođenjem Zakona o e-trgovini pravimo iskorak ka modernom, sigurnom i fer digitalnom tržištu koje će odgovarati standardima EU i omogućiti našim trgovcima da rastu i razvijaju se u skladu s vremenom, kazali su iz Ministarstva. Zakon ima ključnu ulogu u suzbijanju sive ekonomije, jačanju fiskalne discipline i stvaranju povjerenja potrošača u online kupovinu, što je temelj svakog modernog tržišta. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević je u ranijim izjavama za medije kazao kako svakodnevno primaju pritužbe prevarenih potrošača koji su trgovali na ovaj način, te da najveći problem predstavlja to što e-trgovina nije zakonski regulirana. – S predstavnicima svih zainteresiranih strana, što je matrica po kojoj djelujemo i koja se pokazala do sada uspješnom, krenuli smo u rješavanja ovih problema, kazao je Hasičević. Nacrt zakona je, na prijedlog Ministarstva trgovine, Federalna vlada utvrdila u martu prošle godine i uputila u parlamentarnu proceduru, a kojim je, između ostaloga, predviđeno uvođenje i eksplicitno uređenje pojma online trgovine. Ekspanzija nakon covida Predsjednik radne grupe Jasmin Kadić tada je kazao da je e-trgovina posljednjih godina imala svoj zamah, naročito od perioda covida, a o značaju regulacije ove oblasti govore i brojne evropske direktive koje je usvojio Evropski parlament kako bi stao ukraj prevarama i zaštitio potrošače. – Koristeći iskustva i zakonska rješenja iz okruženja, te obavezu koju je BiH prihvatila otvaranjem pristupnih pregovora s EU, pripremamo inicijalni okvir Zakona o e-trgovini, koji će biti usaglašen s evropskim zakonodavstvom i postaviti temelje za reguliranje pravila elektronske trgovine, proizvoda i usluga. Očekujemo od članova radne grupe da svako iz svoje oblasti i prakse ponudi najefikasnija rješenja u ovom procesu, kazao je tada Kadić. Tržište Federacije BiH, gdje online kupovina i prodaja sve više uzimaju maha, postat će uređenije i transparentnije, što predstavlja značajan korak ka modernizaciji i približavanju ekonomskim standardima Evropske unije. Bh. građani danas češće kupuju online nego prije dvije godine, a sve generacije su bar jednom obavile kupovinu putem interneta. – Iako milenijalci dominiraju među online kupcima, online trgovci bi trebali obratiti pažnju i na generaciju Z, ali i na stariju populaciju. Zanimljivo je da čak 15 posto osoba u dobi od 60 do 75 godina sada kupuje online, navodi se u ShoppersMind istraživanju, koje je kompanija Valicon provela u februaru 2025. godine. Modni asortiman u 2025. činio je 40 posto svih online kupovina, što je rast u odnosu na 28 posto u 2023., dok je prosječna vrijednosti narudžbe u ovoj kategoriji, tačnije potrošeni iznosi na kupovinu odjeće, obuće, modnih dodataka, ostala skoro nepromijenjena – u prosjeku 109 KM. U istraživanju se navodi da u obzir treba uzeti i to da modni asortiman nije zabilježio značajna poskupljenja, kao što je to recimo slučaj s prehrambenim artiklima, gdje se svakako vidi pad u narudžbama gotove hrane, ali i kupovine navedenih proizvoda u odnosu na prethodno mjerenje. Neradna nedjelja kao prilika Neradna nedjelja, kao značajna odredba Zakona o unutrašnjoj trgovini Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), koji je stupio na snagu u novembru 2024. godine, otvara nove mogućnosti za razvoj online trgovine u našoj zemlji. Ograničenja u radu fizičkih trgovina nedjeljom usmjeravaju potrošače ka digitalnim platformama dostupnim 24/7, što povećava promet i prodaju. Online trgovci na ovaj način imaju priliku nadoknaditi gubitke iz fizičkih trgovina, dok potrošači postepeno mijenjaju navike, sve više se oslanjajući na e-commerce tržište. Prvi put se u Zakonu o unutrašnjoj trgovini spominje i pojam internet/online trgovina, tačnije e-commerce. Zapravo su Zakonom o unutrašnjoj trgovini tretirani prodaja na daljinu i elektronska trgovina kao oblik prodaje na daljinu. Prodaja na daljinu je definirana kao trgovina robom na malo i pružanje usluga upotrebom sredstava za komunikaciju između fizički udaljenih osoba. U članovima 50. i 51. novousvojenog Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je stupio na snagu u novembru 2024. godine, definira se nekoliko osnovnih temelja za uspostavljanje legitimne online trgovine u BiH. Zakonom se podrazumijeva nekoliko značajnih regulativa, jedna od njih je da trgovac mora biti registriran za ovu vrstu trgovine, uz osiguranje adekvatnih administrativnih prostora i skladišta, s izuzetkom “dropshipping” modela, gdje trgovac nije obavezan posjedovati vlastiti skladišni prostor. Zakon također, što je izuzetno važno za povećanje povjerenja kupaca, propisuje obavezu
Udruženje poljoprivrednika FBiH: Srbija zabranila uvoz mlijeka iz BiH, uvesti recipročne mjere
Marx.ba Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH je saopćilo da je Srbija zabranila uvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine, te zatražilo od državnih organa da zaštite domaću proizvodnju i domaće tržište. – Na takve jednostrane odluke treba adekvatno odgovoriti, tražimo da se uvedu recipročne mjere. Tražimo da se hitno reaguje jer će u suprotnom doći doći do nesagledivih šteta. Neminovno je da će kod domaćih prerađivača dolaziti do viškova otkupljenog mlijeka. Hitno zabraniti uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina iz Srbije, navodi se u saopćenju Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH. VEZANO Za godinu putem Glova u BiH naručeno čak 270.000 burgera: Deveta smo zemlja na svijetu po broju narudžbi
Ubilježen iskorak: BH-Gas kao uzor odgovornog poslovanja
Marx.ba Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije saopćeno je da kompanija BH-Gas, nakon nekoliko godina, bilježi značajan iskorak u poslovanju, te je prvi put dobila pozitivno mišljenje nezavisnog vanjskog revizora na finansijske izvještaje za 2024. godinu. Revizorski nalaz potvrđuje da BH-Gas posluje zakonito, transparentno i u skladu s najvišim profesionalnim standardima. Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić istakao je da ovaj rezultat nije slučajan, već predstavlja rezultat odgovornog upravljanja i ozbiljnog pristupa menadžmenta kompanije. – Pokazali smo da javna preduzeća mogu poslovati profesionalno, stabilno i u interesu građana. Transparentnost i zakonitost nisu opcija, one su temelj svakog ozbiljnog poslovanja – poručio je ministar Lakić. Naglasio je i da će Uprava BH-Gasa, predvođena direktorom Dževadom Bečirevićem i izvršnim direktorom Edisom Bakovićem, nastaviti putem odgovornosti, stabilnosti i razvoja ove značajne energetske kompanije. – Federalno ministarstvo nastavit će pružati podršku svim javnim preduzećima koja jasno pokazuju da žele biti dio moderne, pouzdane i zakonite privrede Federacije BiH, zaključio je ministar Lakić, saopćeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. VEZANO Aerodrom Sarajevo: Rast svih parametara, slijedi daljnja modernizacija i proširenje kapaciteta
Aerodrom Sarajevo: Rast svih parametara, slijedi daljnja modernizacija i proširenje kapaciteta
Marx.ba Međunarodni aerodrom Sarajevo u prvom kvartalu 2025. godine ostvario je rast aviooperacija od 28 posto, broja putnika od 42 posto i tereta od osam posto, u odnosu na isti period prošle godine. Na prezentaciji poslovnih rezultata danas je u Sarajevu precizirano da je u tri mjeseca 2025. aerodrom opslužio 333.802 putnika i obavio 3.447 aviooperacija. Istaknuto je da je rast svih parametara nastavljen i u aprilu i maju, nakon što je u 2024. postavljen rekord aerodroma. Najavljena je daljnja modernizacija i povećanje kapaciteta, izrada novog master plana i izgradnja nove višespratne garaže. Rečeno je da će naglasak u budućem radu Međunarodnog aerodroma Sarajevo biti na svjetskom nivou iskustva, te na uspješnom modelu javnog poslovanja koji će biti pokretač ekonomskog razvoja i simbol moderne i otvorene Bosne i Hercegovine. VEZANO Šesti mjesec donosi novi veliki rast broja putnika i na najvećem bh. aerodromu
VTK BiH u Briselu: U prvom planu problem mobilnosti profesionalnih vozača
Marx.ba U Briselu je u organizaciji Eurokomore, održan sastanak predstavnika privrednih komora zemalja kandidata za članstvo u Evropskoj uniji sa komesarkom Evropske komisije za proširenje, gđom Martom Kos. Vanjskotrgovinsku komoru Bosne i Hercegovine predstavljao je potpredsjednik dr. sc. Vjekoslav Vuković. Sastanak je pružio jedinstvenu priliku za direktan dijalog sa Evropskom komisijom o izazovima s kojima se suočava poslovna zajednica regiona. U ime bh. privrednika, dopredsjednik Vuković jasno je ukazao na dugogodišnje probleme koji značajno utiču na konkurentnost i pristup tržištu EU, te je predstavio konkretne prijedloge za njihovo rješavanje. Tokom sastanka razmatrani su ključni aspekti procesa proširenja EU, uključujući modernizaciju trgovinskih odnosa, postepenu integraciju u jedinstveno tržište, podršku privredi tokom pristupnih pregovora, implikacije Zelene agende i CBAM-a, jačanje regionalne saradnje, ulogu komora u obnovi i oporavku, te važnost javno-privatnog dijaloga i kvalitetne komunikacije u procesu pridruživanja. Vuković je posebno istakao problem mobilnosti profesionalnih vozača, navodeći da je Komora već u više navrata upućivala inicijative i urgencije za rješavanje ovog pitanja. Ograničen boravak vozača na teritoriji EU ozbiljno ugrožava poslovanje ne samo bosanskohercegovačkih, već i prijevoznika iz cijelog regiona. Predloženo je uvođenje preciznijeg modela praćenja boravka profesionalnih vozača u Schengen zoni korištenjem novih digitalnih sistema (EES i SIS), koji omogućavaju tačno evidentiranje ulazaka i izlazaka. Na taj način bi se boravak računao u satima, a ne u danima (90 dana × 24 sata = 2160 sati), čime bi se značajno unaprijedila fleksibilnost u međunarodnom cestovnom transportu. Ovaj prijedlog su podržali i učesnici sastanka, predstavnici iz Turske, Srbije i Crne Gore. Jedna od nezaobilaznih tema bila je i primjena CBAM-a te podrška privredi u tranziciji. U kontekstu planiranih izmjena Mehanizma za ugljenično prilagođavanje na granicama, Vuković naglasio je važnost tehničke i finansijske pomoći za mala i srednja preduzeća iz zemalja kandidata, uključujući BiH. Posebno je ukazano na činjenicu da bh. kompanije do sada nisu imale direktan pristup dostupnim fondovima, te da je nužno osigurati njihovo aktivno uključivanje u tehničke radionice, platforme za razmjenu podataka i konsultativne procese vezane za CBAM. Na kraju, Vuković je naglasio da je upravo Komora, kao krovna privredna institucija, ta koja ima kapacitet i legitimitet da institucionalno zastupa interese bosanskohercegovačkih kompanija pred evropskim institucijama, rame uz rame sa kolegama iz regiona. Ovaj sastanak još jednom potvrđuje ulogu Komore kao ključnog partnera domaće privrede u procesu evropskih integracija – partnera koji ima pristup relevantnim forumima i sposobnost da pokreće inicijative za rješavanje konkretnih problema sa kojima se suočavaju bh. privrednici na međunarodnom tržištu. VEZANO EBRD razmatra novu liniju od 30 miliona eura za osiguranje depozita u BiH
EBRD razmatra novu liniju od 30 miliona eura za osiguranje depozita u BiH
Marx.ba Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) razmatra davanje stand-by kreditne linije od 30 miliona eura Agenciji za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine, koja će biti dostupna u okviru državnog zajma Bosni i Hercegovini. Nova kreditna linija se daje jer trenutna stand-by kreditna linija EBRD-a ovoj agenciji od 30 miliona eura ističe u oktobru 2025. godine. Finansiranje EBRD-a je osmišljeno da osigura neposredna sredstva Agenciji za osiguranje depozita BiH, ako i kada to bude potrebno, kako bi ispunila svoj mandat za isplatu obeštećenja osiguranim štedišama ili sudjelovanje u sanaciji banaka, piše Indikator. U programu osiguranja uključena je 21 banka u Bosni i Hercegovini, a maksimalan iznos osiguranog depozita zajedno s obračunatom kamatom, koji isplaćuje Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine, po deponentu po banci, iznosi najviše do 70.000 KM. VEZANO Ukupna aktiva finansijskog sektora u BiH na kraju 2024. godine, iznosila 52,18 milijardi KM
Šesti mjesec donosi novi veliki rast broja putnika i na najvećem bh. aerodromu
Marx.ba Svi aerodromi u glavnim gradovima zemalja nastalih iz bivše Jugoslavije će zabilježiti porast kapaciteta u junu, a Ryanair će ostati najveći prevoznik u regiji, piše EX YU aviation. Kako je objavljeno, Aerodrom Sarajevo ima 309.750 planiranih sjedišta na tržištu u tom mjesecu, što predstavlja porast od 19,9% u odnosu na 2024. Ryanair, koji povećava svoj kapacitet za 155% u odnosu na prethodnu godinu, najveći je prevoznik sa 14,6% sjedišta, a slijedi ga Pegasus Airlines sa 11,3%. Beogradski aerodrom ima najviše raspoloživih sjedišta na redovnim letovima u junu, sa 1.026.394. Ova brojka predstavlja povećanje od 14,8% u odnosu na 2024. godinu. Air Serbia će povećati broj sjedišta na aerodromu za 8,8% i nastaviti održavati svoju poziciju najvećeg prevoznika, držeći 52,8% svih raspoloživih redovnih kapaciteta. Wizz Air, koji je u oživljavanju, povećat će svoj kapacitet za 42,8%. Zagreb slijedi kao drugi najveći prevoznik sa 574.280 raspoloživih sjedišta na redovnim letovima tokom mjeseca. To predstavlja povećanje od 12,2% u odnosu na prethodnu godinu. Nakon dva mjeseca, Croatia Airlines vraća svoje mjesto najvećeg prevoznika na aerodromu sa 34,4% ukupnog kapaciteta, a slijedi Ryanair sa 32%. Dok će nacionalna aviokompanija povećati svoj kapacitet za 15,6% u odnosu na prethodnu godinu, Ryanair će povećati broj sjedišta za 16,2%. Aerodrom Priština će imati 387.880 dostupnih sjedišta, a planirani rast kapaciteta trenutno se predviđa na 3,2%. GP Aviation ima najveći broj sjedišta, držeći 31% udjela. Slijedi ga easyJet sa 13,6% ukupnog kapaciteta. Aerodrom Skoplje će se u junu moći pohvaliti sa 338.988 sjedišta, što je porast od 15,3%, uprkos tome što Wizz Air nastavlja smanjivati svoj kapacitet, što je pad od 1,2% u odnosu na isti mjesec prošle godine. I dalje će imati najveći udio sa 46,3%. Podgorička zračna luka ima 226.176 sjedišta na redovnim letovima u junu, što je povećanje od 18,3% u odnosu na 2024. godinu. Wizz Air, koji povećava svoj kapacitet za 29% u odnosu na prošlu godinu, najveći je prijevoznik sa 22% ukupnog kapaciteta, a slijedi ga Air Montenegro sa 18,7% udjela. Ljubljana ima ukupno 185.226 sjedišta na redovnim letovima, što je povećanje od 18,6% u odnosu na juni 2024. godine, pri čemu je većina prijevoznika povećala svoj kapacitet u odnosu na prošlu godinu. Lufthansa će biti najveći aerodrom sa 15,6% svih sjedišta, a odmah iza nje slijedi Turkish Airlines sa 14,1%. Turski prijevoznik će dodati najveći kapacitet na aerodromu u junu u odnosu na prošlu godinu, s rastom od nešto više od 7.200 sjedišta, a slijede ga novi učesnici KLM i Eurowings. VEZANO Flyadeal pokreće liniju Qassim – Sarajevo
BH TechConnect 2025: Povezivanje kompanija, stručnjaka i studenata iz BiH i dijaspore
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine bila je partner događaja BH TechConnect 2025 održanog u Gracu, u organizaciji Društva za unapređenje industrije i tehnologije Bosne i Hercegovine (DUIT). Događaj je organizovan s ciljem povezivanja bh. industrije s dijasporom, a okupio je istaknute stručnjake iz dijaspore koji danas djeluju u evropskom industrijskom sistemu, predstavnike kompanija iz BiH koje prepoznaju vrijednost međunarodnog umrežavanja i saradnje te studente. Uime VTK/STK BiH, učesnicima događaja obratio se predsjednik Ahmet Egrlić, koji je predstavio aktivnosti Komore, potencijale za privrednu saradnju te istaknuo značaj dijaspore za privredni razvoj naše zemlje. – Ogroman je potencijal naše dijaspore, jer ona značajno doprinosi poslovnom povezivanju bh. kompanija s inozemnim partnerima. U svim krajevima BiH postoji neka investicija za koju su zaslužni bh. građani iz dijaspore. Kroz ove investicije, otvoreno je na stotine novih radnih mjesta, generisani su dodatni prihodi za lokalne samouprave, a uvedene su i nove tehnologije i modeli poslovanja u lokalne kompanije. Zbog ove činjenice, Komora posmatra dijasporu kao izuzetno značajan resurs, jer je ona veoma bitna za privredni razvoj BiH, naglasio je Egrlić. U nastavku događaja održana su tri panela o povezivanju industrije, dijaspore i znanja. Na panelima se razgovaralo o izazovima i prilikama bh. industrije, o jačanju veze između obrazovnog sistema i industrije, razmjeni znanja između Austrije i BiH te ulozi dijaspore u kreiranju prilika za nove generacije stručnjaka. Kako je objavila VTK BiH, Egrlić učestvovao je na panelu pod nazivom „Dijaspora i industrija – novi modeli saradnje, izazovi i prilike“. Tokom diskusije govorilo se o ulozi lokalnih zajednica te načinu povezivanja znanja i iskustva bh. stručnjaka iz dijaspore s potrebama domaće industrije. – Vladavina prava, borba protiv korupcije i pravosudne reforme ostaju prioriteti. Uz ispunjavanje ključnih ciljeva, BiH mora biti spremna na brze promjene tržišta i provoditi mjere kako bi postala konkurentna, rekao je Egrlić. Događaj u Gracu, usmjeren na stvaranje konkretnih prilika za saradnju između domaćih i inostranih aktera, održan je uz pokroviteljstvo Grada Graza, Grada Cazina i Općine Travnik, te u partnerstvu s Vanjskotrgovinskom komorom BiH. VEZANO Flyadeal pokreće liniju Qassim – Sarajevo
Cijene nafte pale nakon Moody’sovog snižavanja kreditnog rejtinga SAD
Marx.ba Cijene nafte su pale nakon što je Moody’s snizio kreditni rejting SAD i nakon službenih podataka koji su pokazali usporavanje rasta kineske industrijske proizvodnje i maloprodaje. Terminski ugovori Brent sirove nafte pali su za 51 cent, ili 0,8 posto, na 64,90 američka dolara po barelu, dok je američka West Texas Intermediate (WTI) nafta pala za 45 centi, ili 0,7 posto, na 62,04 dolara po barelu. Ugovor za WTI s rokom dospijeća u junu isiče u utorak, a aktivniji julski ugovor pao je za 48 centi, ili 0,8 posto, na 61,49 dolara po barelu. Oba ugovora porasla su za više od jedan posto prošle sedmice nakon što su se SAD i Kina, dvije najveće svjetske ekonomije i potrošači nafte, dogovorili o pauzi na 90 dana u trgovinskom ratu uz znatno niže uvozne carine. – Zbog Moody’sovog snižavanja rejtinga izgledi za američku ekonomiju su upitni, a podaci za Kinu ukazuju na težak ekonomski oporavak. Snižavanje rejtinga možda neće direktno utjecati na potražnju za naftom, ali stvara trezvenije raspoloženje na tržištu, rekla je Priyanka Sachdeva, viša tržišna analitičarka u Phillip Novi, prenose Financije. Moody’s je u petak snizio američki suvereni kreditni rejting zbog rastućeg duga zemlje od 36 biliona dolara (32,08 biliona eura), što bi moglo zakomplicirati napore predsjednika Donalda Trumpa da smanji poreze. S druge strane, u Kini, najvećem svjetskom uvozniku sirove nafte, službeni podaci pokazali su usporavanje rasta industrijske proizvodnje u aprilu, iako je i dalje bilo bolje nego što su ekonomisti očekivali. Iako su Peking i Washington prošle sedmice postigli dogovor o ukidanju većine međusobnih carina nametnutih na robu, kratkoročno primirje i Trumpov nepredvidiv pristup i dalje negativno utječu na kinesku ekonomiju orijentirano na izvoz, koje se i dalje bori s carinama od 30 posto uz postojeće carine. U međuvremenu, ishod nuklearnih pregovora između Irana i SAD ostaje neizvjestan, što ograničava pad cijena nafte. Američki posebni izaslanik Steve Witkoff izjavio je u nedjelju da svaki sporazum između Sjedinjenih Država i Irana mora uključivati sporazum o neobogaćivanju urana, što je brzo izazvalo kritike Teherana. – Realno, malo je vjerovatno da bi Iran ikada dragovoljno pristao mirno odustati od svojih nuklearnih ambicija, za koje je oduvijek tvrdio da su nepregovaračke. Pogotovo nakon sloma njegovih posrednika, koji su u prošlosti djelovali kao tampon zona između njega i Izraela, kazao je analitičar kompanije IG Tony Sycamore, misleći na Hamas, Hezbollah i Hutije. U Evropi su se napetosti između Estonije i Rusije povećale jer je Moskva u nedjelju zadržala grčki tanker s naftom nakon što je napustio estonsku luku na Baltičkom moru, prenosi Reuters. U SAD su proizvođači prošle sedmice smanjili broj operativnih naftnih platformi za jednu na 473, što je najniži broj od januara, objavio je Baker Hughes u sedmičnom izvještaju. Osim toga, i dalje su usredotočeni na smanjenje potrošnje koje bi moglo usporiti rast američke proizvodnje nafte ove godine. VEZANO Šta se događa sa zlatom: Pad cijene nakon šest mjeseci