Danas počinje 26. Mostarski sajam privrede
Marx.ba Dvadeset šesti međunarodni sajam privrede – Mostar 2025., na kojem će se okupiti rekordan broj izlagača iz više zemalja svijeta, održava se od 8. do 12. aprila, a zemlja partner je Republika Italija. Na ovogodišnjem sajmu, prema riječima organizatora, okupit će se oko 800 izlagača u dva velika moderno uređena zatvorena paviljona te na vanjskom dijelu, ukupne sajamske površine od preko 30.000 metara kvadratnih. Na Mostarskom sajmu zadovoljni su i odazivom izlagača, a već imaju skoro popunjene sajamske prostore. – Izvjesno je da će 26. sajam u Mostaru okupiti rekordan broj izlagača iz raznih zemalja svijeta. U najvećoj mjeri predstavljaju se domaći izlagači i predstavnici zemlje partnera te ostalih zemalja regije i Evropske unij”, naglasila je direktorica Mostarskog sajma Dalfina Bošnjak. Naglasila je i kako se očekuje potpisivanje značajnijih ugovora, važnih za daljni razvoj privrede u Mostaru, Hercegovini, ali i u BiH. Mostarski sajam je, po broju izlagača i posjetitelja, svakako najuspješnija sajamska izložba u Bosni i Hercegovini, ali i šire. VEZANO Vrijednost izvoza drvne industrije BiH u 2024. godini iznosila je 1,6 milijardi KM
Oštar pad cijene kakaovca i kafe
Marx.ba Cijene kakaovca i kafe naglo su pale na svjetskim tržištima budući da je trgovce uznemirio val američkih carina, raspirivši zabrinutost za potražnju. Carinski val poljuljao je i svjetska tržišta robe. Cijena kakaovca potonula je tako u ponedjeljak u terminskim ugovorima na londonskoj berzi za 3,1 posto u odnosu na zatvaranje trgovine na kraju prošle sedmice, na 6.171 funti po toni (7.907 dolara). Američki potrošači konzumiraju najviše čokolade u svijetu, a SAD je ujedno i najveći svjetski uvoznik prerađenih proizvoda od kakaa, poput kakao putera. Takvi proizvodi stižu na američko tržište iz Evropske unije, Malezije i Indonezije, koje će od sada plaćati carine od 20 odnosno 24 i 32 posto. Carine bi mogle usporiti američku potražnju za čokoladom, ali trgovci napominju da pad cijena kakaovca donekle ograničava strah od moguće smanjene opskrbe. Očekuje se da će u glavnoj poljoprivrednoj sezoni koja traje od 1. aprila do 30. septembra najveći svjetski proizvođač Obala Slonovače zabilježiti najgori urod u 10 godina. Pale su i cijene kafe pa se tako arabicom u petak nakon podneva na terminskom tržištu burze ICE trgovalo po cijeni od 3,7395 dolara po funti (oko 0,45 kilograma), nižoj za tri posto u odnosu na zatvaranje trgovine u četvrtak. Arabica je u ponedjeljak pojeftinila za 0,6 posto u odnosu na kraju trgovanja u petak, na 3,6335 dolara za funtu (nešto manje od pola kilograma). Nakratko se bila spustila na samo 3,555 dolara. U petak bila je pala za nekih tri posto. Cijena robuste bila je u u ponedjeljak nakon podneva u minusu tri posto i stajala je 4.972 dolara po toni. Inače, od novembra 2024. do marta ove godine cijene arabice u terminskim ugovorima na berzi ICE porasle su čak 70 posto zbog lošeg uroda u Brazilu i drugim velikim regijama-proizvođačima. Najveći je svjetski proizvođač robuste pak Vijetnam, koji zauzima treće mjesto na listi dobavljača kafe za američko tržište. SAD je najveći konzument kafe u svijetu. VEZANO Cijene nafte nastavile padati i danas
Vrijednost izvoza drvne industrije BiH u 2024. godini iznosila je 1,6 milijardi KM
Marx.ba Sjednica Odbora Asocijacije drvne industrije Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, kojeg čine vodeće kompanije iz ovog sektora u Bosni i Hercegovini, održana je 3. aprila 2025. godine u Sarajevu. Na sjednici su razmatrane aktuelne teme i trenutna problematika ovog sektora, kao i prijedlozi za daljnje korake u cilju unapređenja poslovne klime. Također, tokom sjednice predstavljena je analiza stanja u drvnoj industriji, s indikatorima izvoza i uvoza za 2024. godinu u odnosu na 2023. godinu. Vrijednost izvoza drvne industrije u 2024. godini iznosila je 1.623.960.717 KM, što predstavlja pad od 8,5% u odnosu na 2023. godinu, kada je vrijednost izvoza bila 1.774.748.938 KM. Vrijednost uvoza drvne industrije u 2024. godini smanjena je za 6,3%, te je iznosila 549.823.010 KM, dok je u 2023. godini uvoz iznosio 587.088.826 KM. Ukupan promet spoljnotrgovinske razmjene drvne industrije u 2024. godini dostigao je 2.173.783.727 KM, a pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 295%. Ovaj sektor je zabilježio suficit od 1.074.137.707 KM. Članovi Odbora Asocijacije razgovarali su i o planiranim aktivnostima za naredni period, te o daljem djelovanju prema organima vlasti u cilju razmjene informacija i pronalaženja pozitivnih rješenja koja bi podržala privredu. VEZANO Vjekoslav Vuković za Marx.ba: Tek 1 posto našeg izvoza ide u SAD, problem mogu biti carine za EU
Prodan avion koji je koristila Air Bosna: Prizemljen je od 2014. godine
N. D. Air Bosna, nacionalni avioprijevoznik Bosne i Hercegovine, osnovana je u avgustu 1994. godine i djelovala je do oktobra 2003. godine, da bi 2005. godine u našoj zemlji bila pokrenuta novu aviokompaniju pod nazivom B&H Airlines. Sve to je prošlost, a dio prošlosti ipak živi. Tako je sada Boeing 737-200 (YU-ANP), kojeg je koristila Air Bosna tokom 2003. godine dobio novog vlasnika. Sada već 37-godišnji avion tipa koji je posljednji put letio 2014. godine i trenutno se nalazi na beogradskom aerodromu, prodat je na aukciji zajedno s jednomotornim drvenim monoplanom Robin DR400 koji se nalazi u Pančevu. Par je, zajedno s opremom, za 94.000 eura kupila lokalna kompanija za održavanje puteva u vlasništvu švicarske Janus Consulting. YU-ANP je bio među posljednjim B737-200 ikada proizvedenim. Bio je opremljen setovima za prigušivanje radi smanjenja buke motora. Tokom svoje duge karijere, Aviogenex je iznajmljivao i avione kompanijama Westair Benin, Sudan Airways, President Airlines iz Kambodže, Cameroon Airlines, Air Express iz Tanzanije, Chanchangi Airlines iz Nigerije, Ukraine International Airlines, Bouraq Airlines iz Indonezije, Malaysia Airways… Prije raspada Jugoslavije, Aviogenex je bio najprometnija čarter avio-kompanija u zemlji, prevozeći preko pola miliona putnika godišnje krajem 1980-ih. VEZANO Evropa: Koje pozicije zauzimaju bh. aerodromi po broju putnika
Sanja Miovčić imenovana za novu izvršnu direktoricu Investicijske fondacije Impakt
Marx.ba Nakon završetka četverogodišnjeg mandata Senajida Đoze, Investicijska fondacija Impakt imenovala je novu izvršnu direktoricu, Sanju Miovčić. Miovčić dolazi na čelo fondacije sa više od 25 godina profesionalnog iskustva u međunarodnom poslovnom okruženju i razvoju privatnog sektora. U prethodnih osam godina bila je izvršna direktorica Vijeća stranih investitora BiH (Foreign Investors Council), gdje je aktivno radila na unapređenju poslovne klime i zastupanju interesa domaćih i stranih investitora. Njeno bogato iskustvo uključuje rad u brojnim kompanijama i međunarodnim organizacijama, te učešće u prestižnim programima obrazovanja i usavršavanja u SAD, Velikoj Britaniji, Kini, Austriji i regiji. Sanja Miovčić je bila dugogodišnja članica upravnog odbora Investicijske fondacije Impakt, čime je dodatno osnažila kontinuitet i strateški pravac organizacije. – Impakt je mjesto gdje se ideje pretvaraju u stvarnost, a energija pojedinaca koji odluče zakoračiti u preduzetničke vode, kao i naš doprinos razvoju njihovih poslovnih ideja, donose stvarnu promjenu. Uvijek sam vjerovala u snagu lokalnih zajednica i preduzetništva, a sada imam čast i odgovornost, zajedno s timom, da nastavim jačati fondaciju i proširiti njen uticaj. Posebno me raduje prilika da radimo direktno sa ženama i mladim ljudima, i da im budemo značajan saveznik u prvim koracima njihovog preduzetničkog puta, izjavila je Sanja Miovčić.“ Investicijska fondacija Impakt osnovana je 2019. godine s ciljem razvoja preduzetništva i lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini. Kroz programe kao što su IMPAKT Inkubator poslovnih ideja i IMPAKT Akcelerator, do danas je podržano više od 600 poslovnih poduhvata, kreirano više od 850 radnih mjesta, a dugoročna održivost biznisa koji su prošli kroz programe iznosi iznad 90%. Fondacija direktno doprinosi izgradnji snažnog poduzetničkog ekosistema kroz edukacije, mentorske programe i dodjelu bespovratnih sredstava. Pod vodstvom Sanje Miovčić, Impakt fondacija ulazi u novu fazu razvoja s ciljem daljeg jačanja svog uticaja i unapređenja preduzetničke infrastrukture širom BiH. VEZANO Prodan avion koji je koristila Air Bosna: Prizemljen je od 2014. godine
Cijene nafte nastavile padati i danas
Marx.ba Cijene nafte nastavile su pad od prošle sedmice i danas jer su rastuće trgovinske napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Kine potaknule strahove od recesije koja bi mogla smanjiti potražnju za sirovom naftom. Terminski ugovori za Brent pali su za 2,54 dolara, odnosno 3,9 posto, na 63,04 dolara po barelu, dok su američki terminski ugovori za West Texas Intermediate izgubili 2,5 dolara, odnosno 4,03 posto, i pali na 59,49 dolara. Oba pokazatelja, piše Reuters, pala su na najniži nivo od aprila 2021. godine. Cijene nafte pale su sedam posto u petak nakon što je Kina pojačala carine na američku robu, dodatno eskalirajući trgovinski rat koji je naveo investitore da u većoj mjeri uzmu u obzir mogućnost recesije. – Teško je predvidjeti dokle će padati cijena sirove nafte dok panika na tržištima ne popusti, a teško je očekivati da će se to dogoditi osim ako Trump ne kaže nešto što bi zaustavilo sve veći strah od globalnog trgovinskog rata i recesije, izjavila je Vandana Hari, osnivačica analitičke kuće za tržište nafte Vanda Insights, prenose Financije. Kao odgovor na carine američkog predsjednika Donalda Trumpa, Kina je u petak objavila kako će uvesti dodatne carine od 34 posto na američku robu, čime su potvrđeni strahovi investitora da je u toku sveobuhvatan globalni trgovinski rat. Uvoz nafte, plina i rafiniranih proizvoda izuzet je iz Trumpovih novih carina, no te bi mjere ipak mogle potaknuti inflaciju, usporiti ekonomski rast i pojačati trgovinske sporove, što bi dodatno opteretilo cijene nafte. Predsjednik američke centralne banke, Jerome Powell, izjavio je u petak da su Trumpove nove carine “veće od očekivanih”, te da će i ekonomske posljedice, uključujući višu inflaciju i sporiji rast, vjerovatno biti razmjerno veće. Dodatni pritisak na pad cijena dolazi i od strane Organizacije zemalja izvoznica nafte i njezinih saveznika (OPEC+), koji su odlučili ubrzati planove povećanja proizvodnje. Grupa sada planira u maju vratiti na tržište 411.000 barela dnevno (bpd), što je znatno više u odnosu na ranije planiranih 135.000 barela. VEZANO Nagla promjena u cijeni bitcoina
Predstavnici Međunarodnog aerodroma Sarajevo na obuci u Ženevi
Marx.ba Predstavnici Međunarodnog aerodroma Sarajevo prisustvovali su obuci koju je organizirala Međunarodna organizacija za zračni prijevoz (IATA) na temu “A-CDM in Airport and Ground Operations”, koja se održala početkom ovog mjeseca u Ženevi. – Obuka je omogućila bolje razumijevanje tehnika kolaborativnog odlučivanja (A-CDM) i njihovog značaja za poboljšanje zemaljskih operacija. Posebno je naglašena važnost pravovremenih i tačnih informacija, koje omogućavaju efikasnu koordinaciju i donošenje odluka među svim partnerima na aerodromima, čime se optimiziraju operativne aktivnosti i smanjuje mogućnost zastoja, poručili su s najvećeg bh. aerodroma. Kako su naglasili, ovaj trening će sigurno doprinijeti unapređenju operacija na Međunarodnom aerodromu Sarajevo. Inače, Međunarodni aerodrom Sarajevo nastavlja nizati pozitivne rezultate. Tako je i u martu ove godine zabilježen značajan rast. Broj putnika porastao za 35 posto u odnosu na mart prošle godine, a broj aviooperacija povećan za 27 posto. VEZANO Novi dobar rezultat: Aerodrom Sarajevo u martu imao 112.056 putnika
Nagla promjena u cijeni bitcoina
Marx.ba Cijena bitcoina pala je ispod 79.000 dolara u nedjelju navečer, dok se investitori pripremaju za nastavak volatilnosti na globalnim finansijskim tržištima ove sedmice, nakon što su globalna dionička tržišta pretrpjela prošle sedmice najveći pad od 2020. uslijed nametanja američkih carina na robu iz ostatka svijeta. Prema Coin Metricsu, cijena bitcoina pala je za četiri posto, na 78.835 dolara, nakon što se veći dio ove godine bitcoinom trgovalo po cijeni iznad 80.000 dolara, izuzev nekoliko kratotrajnih padova ispod tog bivoa uslijed prošlosedmične volatilnosti. Ta cijena je za otprilike 34 posto niža od rekornog nivoa bitcoina dosegnute u janjuaru, piše Pd. Cijena vodeće kriptovalute obično se kreće kao cijene dionica velikih tehnoloških kompanija, a trgovci je često smatraju vodećim pokazateljem tržišnog raspoloženja, no prošle sedmice kretala se suprotno od tržišta dionica – unatoč krahu na dioničkim tržištima, cijena bitcoina stabilno se držala između 82 i 83 hiljade dolara. Međutim, u nedjelju navečer uznemireni ulagači počeli su prodavati kriptovalute, kojima se inače trguje 24 sata, jer očekuju idućih dana novi poremećaj na berzama, nakon što su Trumpove recipročne carine pojačale strah od globalne recesije i natjerale ulagače u bijeg od rizika. Američke carine u zadnja dva dana prošle sedmice na dioničkim burzama izbrisale su 7.460 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica sadržanih u S&P Global Broad Market indeksu i to 5.870 milijardi na Wall Streetu i još 1.590 milijardi na ostalim velikim svjetskim tržištima. Cijena bitcoina je pala od početka ove godine za 15 posto te se sada očekuje se da će se nastaviti kretati u tandemu sa cijenama dionicama, jer strahovi od globalne recesije zasjenjuju sve ostale vijesti od kojih bi kripto valute mogle imati koristi ove godine. VEZANO Cijene nafte najniže od 2021. godine
Evropa: Koje pozicije zauzimaju bh. aerodromi po broju putnika
Marx.ba International Civil Aviation Organization (ICAO) agencija Ujedinjenih naroda (UN) koja regulira međunarodnu civilnu avijaciju, ima registar koji sadrži podatke o oko 3.800 komercijalnih aerodroma s redovnim linijskim letovima. S druge strane ACI Europe (Airports Council International) navodi da u Evropi postoji oko 500-600 aerodroma s redovnim putničkim letovima. Bilo kako bilo, konkurencija je itekako velika, a geografski položaj i povezanost, ekonomija, sezonski utjecaji, turizam…, neki su od faktora koji daju šansu jednom aerodromu da bude prometniji. I gdje se u tome svemu nalaze bh. aerodromi? Prema broju putnika od 221.746, Aerodrom Sarajevo je na 144. mjestu u Evropi u prva dva mjeseca ove godine, Aerodrom Banja Luka je s 55.5321 na 221. mjestu, Tuzla je u januaru i februaru ukupno imala 38.584 putnika što je dovodi na 254. mjesto, dok je Mostar na 375 poziciji s 4.285 putnika u pomenuta dva mjeseca. Očekivano s ovih regionalnih prostora najbolje kotira Aerodrom Beograd na 68. poziciji, dok je Priština na 95. mjestu. To su jedina dva aerodroma iz regiona među prvih 100 po broju putnika. Inače, različiti podaci su o broju civilnih aerodroma u svijetu, a neki idu čak i do 40.000 hiljada, ali to je zbog toga što računaju i male privatne piste koje služe za manje privatne avione. VEZANO Linija Sarajevo – Girona kao početak nove saradnje
ASA Bolnica: Poziv svim ljekarima sa istom vizijom zdravstva na saradnju
Marx.ba ASA bolnica danas je u Sarajevu organizirala Forum “Inovacije u zdravstvu – Novi izazovi i prilike” kako bi pozvali sve ljekare iz Bosne i Hercegovine na saradnju u cilju poboljšanja efikasnosti i dostupnosti zdravstva građanima. Direktor ASA Bolnice prof. Mustafa Hiroš kazao je da je cilj foruma druženje s ljekarima iz čitave BiH, kao i produbljivanje saradnje. – Ovo je zvanični poziv svim ljekarima iz Bosne i Hercegovine da su im vrata otvorena za svaki vid saradnje, razmjenu znanja, edukativne radionice, procese koje mi možemo demonstrirati, kao i davanje stručnih mišljenja koje mogu dobiti u našem institutu kao ‘drugo mišljenje’ za svog pacijenta, kazao je Hiroš. Pojasnio je da bi svaki vid dogovorene saradnje bio kao onaj koji ASA Bolnica ima sa Medicinskim univerzitetom u Beču. – Kad imamo kompleksnog pacijenta, bilo koji voditelj Medicinskog odjela u ASA Bolnici ima svog partnera u Beču i može u istom momentu da dobije i njegovo mišljenje u vezi određenog slučaja – ističe Hiroš. Načelnica Odjela pedijatrije Kantonalne bolnice Zenica Emira Gasal Gvozdenović kazala je da dolazi iz javnog zdravstvenog sistema te je izrazila nadu da će mladi koji dolaze imati značajnu sinergiju u zdravstvu, ali i da je održani forum početak nove reforme zdravstva u Bosni i Hercegovini. Doktor specijalista Univerzitetske bolnice u Jeni u Njemačkoj Nedim Memišević kazao je da planira iskustvo koje je stekao u inostranstvu prenijeti u ASA Bolnicu. – Planiramo dovesti mnogo novih intervencija kojima ćemo unaprijediti zdravstvo i tretman za građane. Cilj je omogućiti povratak ne samo meni, već i mnogim drugim stručnjacima da se vrate u svoju zemlju, istakao je. Direktorica Asa Instituta Daria Ler kazala je da je forum jedan u nizu sličnih događaja u tom institutu gdje žele podijeliti iskustva i izazove, ali i da se povežu sa ostalim partnerima koji dijele viziju budućnosti zdravstva. – Ta vizija je zdravstvo koje treba biti efikasnije, dostupnije i usmjereno prema pacijentu. Želimo pokazati našim partnerima da su im naša vrata otvorena, zaključila je. VEZANO ASA Bolnica potpisala ugovor o strateškoj saradnji sa COFUS Grupacijom