BiH omiljena destinacija Britanaca: 50 posto više noćenja u 2024. godini
Marx.ba U Bosni i Hercegovini je u porastu broj britanskih turista, prvenstveno zahvaljujući avionskim vezama. U periodu januar-august ove godine bilo je 14.197 dolazaka britanskih turista, prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. To je 47,8 posto više nego u istom periodu prošle godine. Britanski turisti ostvarili su za osam mjeseci ove godine 38.118 noćenja, što je 50,1 posto više nego u istom periodu prošle godine. U BiH su se prosječno zadržavali 2,7 dana. U 2023. godini u BiH je boravilo 14.019 britanskih turista, što znači da je u avgustu ove godine premašena brojka dolazaka iz cijele prošle godine. Direktni avio letovi bili su podsticajni za turističke dolaske iz Velike Britanije u Bosnu i Hercegovinu. Sarajevski aerodrom ima direktne letove za London, aerodrom Luton, dok je u toku zimske sezone kompanija TUI uvela letove iz London Getvika za Sarajevo za ljubitelje skijanja i ostalih zimskih aktivnosti na olimpijskim planinama Bjelašnica, Igman i Jahorina. Kako je iskazano na jednom od sastanaka sa bh. vlastima, saradnja sa ovom agencijom biće nastavljena. Na platformi YouTube može se vidjeti veći broj pozitivnih impresija britanskih youtubera prilikom posjete Bosni i Hercegovini. Oni ističu tradicionalne turističke vrfijednosti u zemlji – gostljubivost, hranu, prirodne ljepote, historijske građevine, piše Indikator. VEAZANO U septembru u FBiH 155 hiljada turista, 9,6 posto više u odnosu na prošlu godinu
Testiran prototip putničkog aviona brzine 4 Macha
Marx.ba Kineska kompanija Space Transportation, poznata i kao Lingkong Tianxing Technology, testirala je prototip svog supersoničnog aviona Yunxing, brzine 4 Macha. On ne samo da je zamišljen kao nadzvučni putnički avion, već bi trebao biti dvostruko brži od Concordea, odnosno do četiri puta brže od brzine zvuka, na visinama većima od 20 kilometara. No, to nije sve – avion je zamišljen kao VTOL, s mogućnošću vertikalnog polijetanja i slijetanja. Prošlog mjeseca je obavljen prvi pokusni let prototipa te su ispitivani upravljački sistemi, avionika, toplinski štit, konstrukcija te aerodinamika, uz najavu da će tokom ovog mjeseca biti provedeni dodatni testovi mlaznog pogona. Testiranja i razvoj nastavit će se do ispunjenja ambicioznih ciljeva kompanije. Jedan od njih je da 2027. godine ovaj avion bude spreman za komercijalne letove. Kada (ako) se to ostvari, putnici bi mogli od Pekinga do New Yorka, primjerice, doletjeti za nešto više od dva sata. Od Londona do New Yorka letjelo bi se teoretski tek sat i po, dok je Concordeu trebalo gotovo tri sata, a redovnim letovima danas treba oko 8 sati. Space Transportation osnovan je 2018. godine, ima tri razvojna centra u Kini, a dosad je već razvio nekoliko platformi, od onih za suborbitalne svemirske letove, hipersonične rakete pa do, kako vidimo, prototipa putničkog aviona četiri puta bržega od zvuka. Osnovna prednost dizajna ovog aviona trebao bi biti niski aerodinamički otpor. Proizvođač je javno dostupnima učinio tek dvije slike (moguće rendera) novog aviona, iz kojih možemo tek zaključiti da je riječ o dizajnerskom i inženjerskom rješenju očito inspiriranome Lockheedovom “Crnom pticom”, umirovljenim izviđačkim zrakoplovom SR-71, piše Bug. VEZANO MG HS u „last call“ ponudi donosi velike uštede
Vodeći proizvođači najavljuju više nafte od početka 2025. godine
Marx.ba Grupa članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njihovih partnera među neovisnim proizvođačima odgodila je planirano povećanje opskrbe do početka iduće godine nakon procjena o slabijoj potražnji. Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman dobrovoljno smanjuju opskrbu za 2.2 miliona barela dnevno, a tokom ljeta su najavili da će krajem godine vratiti na tržište otprilike 180 hiljada barela. Početkom jeseni su odgodili povećanje opskrbe do decembra, a u nedjelju su pomakli rok za još mjesec dana, do početka 2025. godine. Sredinom oktobra grupa je snizila procjenu rasta svjetske potražnje za naftom u ovoj godini zbog očekivanog posustajanja u Kini. Potražnja u azijskom divu porast će ove godine za 580 hiljada barela dnevno, pokazali su OPEC-ovi izračuni, a u članicama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) za 130 hiljada barela dnevno, što odgovara očekivanom povećanju potražnje u SAD. U evropskim članicama OECD-a bit će neznatno niža nego u 2023. godini, izračunali su, istaknuvši nepovoljne trendove u prerađivačkoj i emijskoj industriji, pokazali su OPEC-ovi izračuni. Poticaji kineskih vlasti potaknut će potražnju u četvrtom tromjesečju, ali mogući su rizik ekonomski izazovi i tranzicija na čišća goriva, istakli su OPEC-ovi analitičari, prenosi Index. VEZANO Ispisivanje građevina od prirodnih materija i bez cementa, novom 3D metodom 3D
Bez GMO: 55 miliona Bingo jaja godišnje na tržištu BiH
Marx.ba Svi smo se bar nekad zapitali „šta je starije: kokoš ili jaje“, ali puno važnije od ovog šaljivog pitanja jeste ono koje se odnosi na pitanje stvarnog porijekla jaja koje konzumiramo svaki dan. Da li znate odakle dolaze jaja koja kupujete, čime se hrane koke nesilice i kako se sve to kontrolira? „BEZ GMO“ standard Domaći proizvođač jaja, Bingo Farma prvi je proizvođač u Bosni i Hercegovini koji je u aprilu 2019. dobio certifikat za proizvodnju prema “BEZ GMO“ standardu. Ovaj certifikat garantuje da se u cjelokupnom procesu, od uzgoja do pakovanja, ne koriste sirovine genetski modifikovanog porijekla, osiguravajući prirodan i siguran proizvod za sve. “Posjedovanje certifikata „BEZ GMO“ nam omogućava jasno isticanje prateće vizualne oznake što je izuzetno značajna informacija za potrošače. Uz to, naša predanost sigurnosti dodatno je potvrđena HACCP i Halal certifikatima“, istaknuo je Nedim Begić, rukovodilac Bingo farme za proizvodnju konzumnih jaja. Zaokruženost procesa proizvodnje A priča o ovim jajima počinje na farmi roditeljskih jata i u inkubatorskoj stanici, koje također djeluju u sklopu kompanije Bingo Farma. Na farmi roditeljskih jata, kapaciteta 23.000 jedinki, pažljivo i pod stručnim veterinarskim nadzorom se vrši polaganje jaja iz kojih se će se u inkubatorskoj stanici izleći buduće koke nesilice. Kada postanu zrele za nošenje jaja, koke se prebacuju na Farmu koka nesilica, gdje se godišnje proizvede više od 55 miliona sa ciljem da se stanovnicima naše zemlje osigura dovoljna količina domaćih svježih jaja, garantiranog kvaliteta. Redizajnirano pakovanje i oznaka „Friško sa Farme“ Uz prepoznatljivi kvalitet, jaja sa Bingo Farme od sada dolaze u novom, redizajniranom pakovanju uz oznaku „Friško sa Farme“. Novo dizajnersko ruho i odabir kartonske ambalaže za sve veličine, koji će biti uvođeni postepeno u narednom periodu, odražavaju predanost kompanije Bingo inovacijama i tržišnim trendovima. – Kada na policama Bingo trgovina birate “Friško sa farme” jaja, birate provjeren kvalitet, iza kojeg stoji više od decenije iskustva, poručuju. VEZANO Bingo Roda predstavlja „Bebin prvi meni“: Knjigu recepata kreiranu s puno ljubavi
Ispisivanje građevina od prirodnih materija i bez cementa, novom 3D metodom 3D
Marx.ba Novi korak prema održivoj gradnji načinili su istraživači sa švicarskog instituta ETH Zurich. Oni su razvili inovativnu robotsku tehnologiju koja omogućava gradnju kuća od potpuno prirodnih materijala, gline ili zemlje – bez cementa. Njihov pristup ne samo da koristi jeftin i lako dostupan materijal, već pruža ekološki prihvatljiviju alternativu tradicionalnim metodama građenja. Već su poznate prednosti gradnje kuća od prirodnih materijala poput gline. Materijal je široko dostupan, jeftin i održiv. No, dosadašnji načini gradnje tom tehnikom bili su vrlo radno intenzivni, odnosno spori i skupi. Švicarski tim doskočio je tom izazovu razvijanjem “udarnog ispisa” – robotskog postupka koji omogućava brže slaganje materijala na bazi zemlje. U tom procesu robot nanosi materijal odozgo prema dolje, gradeći zid postupno, “pljuckajući” glinu u manjim paketima. To je osnovna razlika od dosad viđenih metoda 3D ispisa građevina, u kojima se slažu slojevi jedan na drugog. Pri svakom takvom “udaru”, manji se dijelovi materijala spajaju s onima ispod, uz minimalnu količinu vezivnog materijala. Time se uklanja i potreba za pauzama tokom kojih bi se materijal trebao stvrdnuti, kao što je slučaj kod tradicionalnog 3D ispisa betona. Za ispis se u ovom slučaju koristi posebna mješavina iskopane zemlje, mulja i gline, koja zadovoljava potrebne zahtjeve za stabilnost i trajnost konstrukcije, bez cementa. Za sada se ovom metodom mogu ispisivati stubovi i zidovi visine do jednog ili dva sprata, dok se istodobno radi na robotiziranoj metodi ugradnje armature, koja bi dala dodatnu čvrstoću ispisanim strukturama. Činjenica da trenutačno ovaj 3D pisač radi na otpadnom građevinskom materijalu (koji čini 75% mješavine za ispis) znači i da se gradnjom na ovaj način značajno smanjuje ugljični otisak pri gradnji, pieš Bug. VEZANO Meta lansirala alat koji pretvara tekst u 3D slike
SAS povećava broj letova iz Sarajeva
Marx.ba SAS je odlučio povećati broj letova iz Sarajeva za Kopenhagen. Prvo, linija se pokreće 2. aprila, za razliku od prošle godine kada se letjela samo u top sezoni. Kreće sa jednim sedmičnim letom srijedom, ali već 10 dana kasnije, u subotu 12. aprila linija se povećava na dva leta sedmično, piše Zamaaero. Kako piše ovaj portal, od 3. jula će čletovi biti srijedom i četvrtkom. Tako će letjeti do 7. avgusta kada se ukida četvrtak. Linija će se operirati jednom sedmično do 20. avgusta kada se prestaje operirati. Navodno i Norwegian kreće sa letovima na ovoj liniji od proljeća, a ako se to desi onda će Sarajevo imati potreban broj frekvencija za ovaj važan grad za dijasporu BiH. Inače, prije nekoliko dana, ispunjenjem zahtjeva i normi propisanih međunarodnim standardom ISO 27701:2019, Aerodrom Sarajevo postao je prvo javno preduzeće u BiH, koje je svoje poslovanje u potpunosti uskladilo sa ovom međunarodnom normom i EU regulativom vezanom za zaštitu ličnih podataka (GDPR – General Data Protection Regulation). VEZANO Aerodrom Sarajevo prvo javno preduzeće u BiH certificirano u skladu sa zahtjevima ISO 27701
Amazon ostvario rast prihoda za 11 posto u trećem kvartalu
Marx.ba Kompanija Amazon prijavila je snažne rezultate koji pokazuju njen uspješan napredak, zahvaljujući naporima da smanji i preraspodjeli troškove, postavljajući se u oblasti klaud računarskih usluga i e-trgovine na stabilnije temelje. Amazon Web Services (AWS) odeljenje za klaud, koje je prošle godine bilježilo rekordno nizak rast prodaje, nastavilo je da dobija zamah tokom trećeg kvartala. Online maloprodaja, koja je poslije pandemije zapala u poteškoće, ostvarila je dvocifreni rast prodaje. Prihodi od sve brže rastućeg oglašivačkog biznisa kompanije Amazon također su značajno porasli, prenosi Bloomberg.Ukupni prihodi u trećem kvartalu porasli su za 11 posto, na 158,9 milijardi dolara, nadmašivši procjene. Operativni profit bio je 17,4 milijarde dolara, što je premašilo prosječnu procjenu od 14,7 milijardi dolara. Amazon je nadmašio očekivanja u trećem kvartalu zahvaljujući svoja tri ključna stuba poslovanja, e-trgovini, oglašavanju i klaud uslugama, ističu analitičari. Prihodi od klaud usluga porasli su za 19 posto, na 27,5 milijardi dolara u trećem kvartalu, što je bilo u skladu sa procjenama. Operativni prihod klaud jedinice iznosio je 10,4 milijarde dolara, što je premašilo prosječne prognoze analitičara od 9,12 milijardi dolara. Amazon je prijavio rast prihoda od online prodavnice za sedam posto, na 61,4 milijarde dolara u periodu zaključno sa 30. septembrom, dok su prihodi od oglašivačke jedinice porasli za 19 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 14,3 milijarde dolara. Ukupni operativni troškovi porasli su za 7,2 procent, na 141,5 milijardi dolara, čime je Amazon zabilježio sedmi uzastopni kvartal rasta prihoda bržeg od rasta troškova. Broj zaposlenih povećan je za tri posto, na više od 1,55 miliona zaposlenih. VEZANO Google oglasi: Mnogi će reći klađenje na sigurno
Lakić u Americi: Uvezivanje s globalnim energetskim partnerima
Marx.ba Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić će narednih dana, na poziv američke vlade, boraviti u Sjedinjenim Američkim Državama gdje će sudjelovati u Međunarodnom programu liderstva (IVLP) pod nazivom „Obnovljiva energija kao ekonomski pokretač II“. IVLP je jedan od vodećih programa američkog State Departmenta i predstavlja jedinstvenu priliku za uspostavljanje dugotrajnih veza s američkim operaterima u energetskoj industriji. – Sjedinjene Američke Države su važan partner i lideri u mnogim segmentima, pa tako i u energetskom sektoru. Ovo je izvrsna prilika za razmjenu ideja i saradnju s vodećim stručnjacima u energetskom sektoru, podstičući inovacije i globalna partnerstva. Stoga se radujem sticanju novih saznanja i internacionalnom umrežavanju s ostalim kolegama, kazao je Lakić. Taj program omogućava saznanja o tome kako održivi energetski razvoj podstiče globalnu političku stabilnost i prosperitet. Program počinje u Washingtonu DC, a nastavlja se u Raleigha i Charlottea (North Carolina), Renoa (Nevada), Salt Lake City (Utah) i završava u New Orleansu (Luisana), saopćeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. VEZANO Do 2030. godine utrostručit će se potreba umjetne inteligencije za energijom
Nevjerovatna politička moć McDonald’sa: Bitan na izborima, ali i simbol “radničke klase”
Marx.ba Prije 50 godina, tačnije u oktobru 1974. godine, u londonskoj četvrti Woolwich otvoren je prvi McDonald’s u Velikoj Britaniji. Bio je to 3000. restoran ovog globalnog lanca, a on je u međuvremenu postao sinonim za brzu hranu, ali i mnogo više od toga. McDonald’s nije samo mjesto u kojem ljudi jedu hamburgere i pomfrit. On je postao simbol kapitalizma, kulture masovne potrošnje, ali i alat političara koji žele pokazati da su “ljudi iz naroda”. Svečanom otvorenju tog prvog McDonald’sa u Velikoj Britaniji prisustvovao je i gradonačelnik Woolwicha, Len Squirrel, te je s ponosom prigrlio Big Mac, kao prvi britanski političar koji je to učinio. Cijene su tada bile nevjerovatno niske: milkshake, hamburger i french fries koštali su samo 55 eurocenti. Osoblje je bilo plaćeno 75 eurocenti na sat i dobivalo je besplatne obroke. Za radničku četvrt Woolwich to je bio simbol promjene i modernizacije. McDonald’s je donio dašak američkog stila života u Britaniju, a od tog trenutka britanska kultura hrane više nije bila ista. Danas McDonald’s nije samo restoran, već globalni brend prisutan u više od 100 zemalja. Sa svojih 36.000 restorana i više od dva miliona zaposlenika, postao je simbol kapitalizma, ali i alat za političku komunikaciju te se sve češće koristi kao sredstvo povezivanja s biračima. McDonald’s i politička scena: Trump i Harris Nedavno je Donald Trump, bivši američki predsjednik i aktuelni predsjednički kandidat, posjetio poslovnicu McDonald’sa u Pennsylvaniji, ključnoj saveznoj državi za nadolazeće izbore. Trump nije došao samo po obrok, već je i radio na pripremi pomfrita, pokazujući na taj način svoju povezanost s običnim ljudima. Njegov potez imao je dvostruku svrhu: prikazati ga kao čovjeka bliskog narodu i istovremeno kritizirati političku suparnicu Kamalu Harris nakon njezine tvrdnje da je kao studentica radila u McDonald’su. Trumpova kampanja nije propustila priliku iskoristiti ovu tvrdnju, nazivajući je lažnom te sugerirajući da Harris nije radila u McDonald’su, već da je to samo dio njezine političke strategije. Njegov savjetnik Jason Miller izjavio je: “Trump je jedini kandidat u ovoj utrci koji je stvarno radio u McDonald’su.” No iz kampanje Harris ističu da je 1983. godine radila u poslovnici McDonald’sa u Alamedi, u Kaliforniji, te je bila zadužena za kasu, pripremu pomfrita i stroj za sladoled. Iako se ovo može činiti nevažnim detaljem u nečijem životopisu, u političkoj areni to je zlata vrijedna informacija. Harris i njezini saveznici žele pokazati da je i ona, poput mnogih Amerikanaca, radila “običan posao” da bi uspjela u životu. McDonald’s kao simbol radničke klase Nije samo američka politička scena okrenuta McDonald’su. Kemi Badenoch, jedna od vodećih kandidatkinja za lidera Konzervativne stranke u Velikoj Britaniji, također koristi svoje iskustvo rada u McDonald’su kao alat za povezivanje s biračima. Badenoch je odrasla u srednjoj klasi, ali ističe da je sa 16 godina, radeći u McDonald’su, stekla dublje razumijevanje radničke klase. – U McDonald’su sam shvatila koliko je ljudi radilo da bi preživjeli, da bi prehranili svoje obitelji. Morali smo čistiti WC-e, peći hamburgere i rukovati novcem, izjavila je Badenoch. Njena priča nije samo anegdota iz mladosti, već politička poruka o teškom radu i poniznosti. Ona koristi rad u McDonald’su kao simbol preživljavanja i napretka, nešto što mnogi birači prepoznaju i cijene. McDonald’s i kapitalizam: Globalni simbol McDonald’s je postao simbol ne samo američkog kapitalizma, već i globalne ekonomije. Desetljećima je Big Mac indeks bio alat kojim se mjerila vrijednost različitih svjetskih valuta u odnosu na cijenu Big Maca u pojedinoj zemlji. Ova referenca, koju je osmislio magazin The Economist, koristi McDonald’s kao simbol globalne potrošnje i ekonomskog rasta. Međutim McDonald’s nije samo ekonomski pokazatelj. On je također simbol američkog sna. Sa svojim franšiznim modelom poslovanja, omogućuje ljudima širom svijeta da postanu vlasnici i operateri vlastitih restorana, čime promiče poduzetništvo i osobni uspjeh. Natalie Kirby, bivša voditeljica medija u McDonald’su Velike Britanije, ističe da rad ondje nije “posao bez budućnosti”. Mnogi članovi uprave McDonald’sa započeli su svoje karijere kao tinejdžeri, radeći vikendom. – Ovo su poslovi koji mogu biti odskočna daska prema većim karijerama, kaže Kirby, prenos Tportal. McDonald’s i društveni pokreti Ipak, lanac nije imun na društvene pokrete. U posljednjih nekoliko godina bio je suočen s optužbama za seksualno uznemiravanje, niske plaće i loš utjecaj na zdravlje. Godine 2023. izvršni direktor McDonald’sa Ujedinjenog Kraljevstva i Irske, Alistair Macrow, svjedočio je pred parlamentarnim odborom o 407 pritužbi koje je kompanija zaprimila, od kojih su 17 bile klasificirane kao slučajevi seksualnog uznemiravanja. Macrow je istaknuo da McDonald’s ozbiljno shvata te optužbe i radi na njihovom iskorjenjivanju. Također je lanac restorana bio predmet kritika zbog svog utjecaja na okoliš i doprinosa globalnom problemu pretilosti. Međutim, unatoč tim izazovima, poznat je i po svojim humanitarnim naporima. Ronald McDonald kuće, prisutne u 64 zemlje, pružaju smještaj porodicama djece koja se liječe od teških bolesti, uključujući rak. McDonald’s također pomaže zaposlenicima da završe fakultet nudeći im različite obrazovne programe, piše Tportal. VEZANO Američki vodič za donošenje odluka: Trump protiv Harris kroz prizmu ekonomije
Američki vodič za donošenje odluka: Trump protiv Harris kroz prizmu ekonomije
N. D. Kroz veći dio vremena Joea Bidena u Bijeloj kući, inflacija je bila dominantno ekonomsko pitanje. To je dovelo do toga da mnogi Amerikanci nisu prihvatili druge aspekte Bidenove ekonomske agende – snažno tržište rada sa velikim brojem radnih mjesta i niskom stopom nezaposlenosti, poboljšanje ekonomskog položaja radnika s nižim primanjima i ogromna ulaganja u zelenu energiju, infrastrukturu i domaću proizvodnju. Ali stalna inflacija i kumulativni efekat rasta cijena održali su Bidenove ankete slabim i, u kombinaciji s percepcijom da je prestar za još jedan mandat, prisilili ga da se povuče iz predsjedničke kampanje 2024., a kandidatsku poziciju je preuzela aktuelna potpredsjednica SAD Kamala Harris. Sa druge strane, bivši predsjednik Donald Trump ima svoju ekonomsku reputaciju iz vremena dok je bio na vlasti, a obilježen je ogromnim smanjenjem poreza, deregulacijom industrije i trgovinskim ratovima sa ekonomskim konkurentima – prije svega Kinom. Kao kandidat, Trump je udvostručio svoje prve istaknute trenutke, obećavajući još istih, a također dodaje i masovne deportacije imigranata koji su možda u zemlji ilegalno. Većina ekonomista vjeruje da je povećana ponuda radnika rođenih u inostranstvu pomogla da tržište rada bude uravnoteženije u posljednjih godinu dana. – Čini se da Trump obećava slične politike i akcije ako bude ponovo izabran, a da li će ga tržišta nagraditi ili kazniti za to može se nagađati. Akademci i zdrav razum bi vam mogli reći da više tarife i povećani dugovi nisu dobri za dionice ili dolar. Ali tržišta kapitala su odbacila te zabrinutosti tokom njegovog prvog mandata, kaže Michael Brescia, izvršni direktor i suosnivač Cerus Marketsa. Potpredsjednica Kamala Harris, sada demokratska kandidatkinja, bit će vezana za Bidenovu ekonomsku agendu, ali je počela nuditi neke svoje ideje – prvenstveno naglasak na porodičnim temama kao što su plaćeno odsustvo i podrška za brigu o djeci. Stručnjaci kažu da ona pokušava staviti akcenat na ljudskiji odnos na pitanja sa kojima se susreću radne porodice, umjesto da se upušta u nakaradne političke debate. Ali svaki pokušaj donošenja zakona suočit će se s opozicijom ako republikanci zadrže Dom ili zauzmu Senat u novembru. Kako utrka za Bijelu kuću između Trumpa i Harris izgleda kroz prizmu ekonomije. Harris protiv Trumpa o smanjenju poreza Trump vjeruje u dijeljenje novca milijarderima, nešto što je obećao da će ponovo učiniti ako bude izabran. Posebno je rekao da se zalaže za snižavanje stope poreza na dobit preduzeća na 15% sa 21% na koliko je bila smanjena u prvoj Trumpovoj administraciji. – To je dovelo do ogromnog povećanja plaća izvršnih direktora i otkupa dionica, kaže Michael Linden, bivši izvršni pomoćnik direktora u Uredu za upravljanje i budžet Bijele kuće. Bez obzira na to, smanjenje poreza na biznis i bogate pojedince dugo je bio kamen temeljac republikanske ekonomije. Harris je obećala da će ostati vjerna Bidenovom obećanju da će oni koji zarađuju manje od 400.000 dolara biti pošteđeni većeg poreza. Harris protiv Trumpa o carinama Trump je koristio carine kao batinu kako bi dobio ustupke u trgovinskim pregovorima s Kinom i drugim zemljama, ali se zalaže za mnogo šire, sveobuhvatne carine od 10% na uvezenu robu, uz prelevmane koje se penju i do 60% za neke artikle i nacije. Harris nije rekao mnogo o tarifama, ali su neke carine u Bidenovoj eri iste kao one u Trumpovoj, pa je za očekivati da tu nema previše različitog pristupa. Harris protiv Trumpa o deregulaciji Trump je bio zagovornik ukidanja propisa za koje je rekao da guše američku industriju. Biden je poništio nešto od toga, ali mnogi propisi se osporavaju na sudu, pa je potrebno vrijeme za promjene politike. Trump je obećao da će poništiti mnoge subvencije i mandate zelene energije za koje se Bidenova administracija zalagala. Harris ima svoj argument, a on kaže da je domaća domaća proizvodnja nafte dosegla rekord za vrijeme Bidenovog mandata, pa je sigurno da bi se Harris u mnogome oslanjala na ono štop na tom planu radi i sada zajedno s Bidenom. Harris protiv Trumpa o inflaciji i monetarnoj politici U svom prvom mandatu Trump je za kritiku izdvojio predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella, prekorivši ga što nije dovoljno brzo snizio kamatne stope. On je također obećao da će se pobrinuti za inflaciju i niže kamate, koje kontroliše Fed, ali nije rekao kako će to uraditi. Iako će kao aktuelnu potpredsjenicu, Trumpova strana uvijek označiti kao dio problema inflacije, ona se nije posebno pozabavila tim pitanjem osim da je kritikovala korporacije zbog profitiranja na višim cijenama. Općenito, pokazala je podršku kada je bila u Senatu za progresivnije ekonomske politike i mogla bi imenovati neke liberalnije nastrojene ljude u Fed kada se pojave upražnjena mjesta. VEZANO EU priprema trgovinsku strategiju za slučaj da Trump pobijedi na izborima u SAD