Luka Ploče ukinula dio poslovanja: Ostaju djelatnosti bitne za bh. ekonomiju
Marx.ba Iz Luke Ploče su izvijestili kako zbog rata u Ukrajini i trenutne globalne geopolitičke situacije do daljnjeg neće obavljati djelatnost trgovine robom. Ono što je bitno, s aspekta bh. ekonomije, nema nikakvih pomjeranja kada se radi o osnovnoj djelatnosti ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja i skladištenja robe. Koliko je Luka Ploče bitna za BiH nije nepoznato. Tako je samo u prvih sedam dana od prekida veze u Donjoj Jablanici, nakon katastrofalnih poplava, u toj hrvatskoj luci nakupilo više od 400.000 tona robe namijenjene BiH. Još jednom je potvrđeno koliko je lanac snabdijevanja u BiH ovisan o toj željezničkoj vezi, a zapravo o Luci Ploče, koja decenijama predstavlja ulazna vrata za robu i proizvode u BiH. Iz Luke Ploče tom se prugom godišnje preveze više od 2,3 miliona tona razne robe, što je u prosjeku oko 35 posto ukupno ostvarenog godišnjeg prevoza željeznicom u Federaciji BiH. U prosjeku 430 brodova godišnje koji uplove u Luku Ploče uglavnom prevozi teret za potrebe bh. ekonomije, dok se dio robe iz BiH prevozi za zemlje iz okruženja. Naravno, dio robe u Luku Ploče i iz nje prevozi se i kamionima, odnosno cestovnim putem. Ali većina, pa i više od 60 posto, otpada na željeznicu. VEZANO Evo kako je Vlada raspodijelila 257,5 miliona KM za izgradnju puteva u FBiH
Ovo su četiri nove linije s Aerodroma Sarajevo u aprilu
Marx.ba Aerodrom Sarajevo će tokom narednog mjeseca uvesti četiri nove linije. Tako će Ryanair od 1. aprila imati linije Sarajevo-Stockholm i Sarajevo-Weeze, a od 2. aprila Sarajevo – Girona, piše Zamaaero. Četvrta nova linija je ona kompanije Nouvelair. Njihova linija Sarajevo – Djerba starta od 28. aprila. Inače, nakon odličnog starta gosine najveću bh. zračnu luku po najavama broja sjedišta očekuje veoma dobar i četvrti mjesec ove godine. Aerodrom Sarajevo će imati snažan arst. Ovaj aerodrom ima 237.302 planirana sjedišta na tržištu u aprilu, što predstavlja još jedan rast od 42,4 posto u odnosu na 2024. Ryanair, koji povećava svoj kapacitet za 222% u odnosu na prethodnu godinu pokretanjem pet novih linija, najveći je prijevoznik sa 19,2 posto sjedišta, a slijedi ga Turkish Airlines sa 13%. VEZANO Na Aerodromu Sarajevo putnicima dostupan novi sistem automatskih vrata E-gate
Evropska unija nudi priliku za besplatan internet lokalnim zajednicama u BiH
Marx.ba Opštine iz Bosne i Hercegovine se do 28. aprila 2025. mogu prijaviti na poziv u okviru inicijative WiFi4WB (Wi-Fi za Zapadni Balkan) kroz koju se, uz podršku Evropske unije, osigurava uspostavljanje besplatnih Wi-Fi pristupnih tačaka za oko 500 lokalnih samouprava širom Zapadnog Balkana. Inicijativa za besplatan internet na javnim prostorima poput trgova, parkova, biblioteka, muzeja i škola dio je Plana rasta EU za Zapadni Balkan, te ističe digitalnu transformaciju kao ključni pokretač regionalnih integracija i ekonomskog razvoja. Iako je Bosna i Hercegovina jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije dostavila Reformsku agendu Evropskoj komisiji na usaglašavanje te stoga nije u mogućnosti da pristupi sredstvima od više od milijardu eura dostupnih BiH putem Instrumenta za reformu i rast uz uslov provođenja reformi, BiH i dalje može uživati pogodnosti Plana rasta kroz inicijative poput WiFi4WB. Inicijativa WiFi4WB nastoji premostiti digitalni jaz, povećati ekonomske prilike i osnažiti lokalne zajednice osiguravajući univerzalni pristup internetu. Za lokalne samouprave uključene u inicijativu predviđena je sveobuhvatna podrška, uključujući nabavku i instalaciju Wi-Fi opreme, internet usluge i održavanje, dok se od lokalnih samouprava traži preuzimanje obaveze održavanja usluge nakon inicijalnog perioda finansiranja, osiguravajući time dugoročnu održivost i uticaj. – Drago mi je da opštine širom Bosne i Hercegovine mogu iskoristiti ovu fantastičnu ponudu i pozivam što veći broj da iskoristi ovu priliku. Redovne političke krize, uključujući i postojeću, nažalost, prečesto onemogućavaju Bosnu i Hercegovinu da u potpunosti iskoristi brojne mogućnosti koje joj nudi EU, uključujući i Plan rasta. Opštine su ipak bliže građanima i pružaju korisne lokalne usluge, pa su u najboljoj poziciji da iskoriste mogućnosti kao što je WiFi4WB. Siguran sam da ima građana širom ove zemlje koji bi rado uživali u besplatnom internetu, a ja ih ohrabrujem da svoj interes za ovu inicijativu iskažu predstavnicima svoje opštine, poručio je šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca. Javni poziv je otvoren za sve opštine iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, a prijave dostavljaju načelnik, službenik izvršnog ili dužnosnik zakonodavnog organa. WiFi4WB je dio projekta EU4Digital Action, finansiranog sredstvima Evropske unije (EU) i Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke (BMZ), a koji provodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ). Inspirisan uspješnom inicijativom WiFi4EU, koja je omogućila besplatan internet za gotovo 9.000 lokalnih samouprava širom Evrope, WiFi4WB proširuje ovu viziju na Zapadni Balkan, osiguravajući lokalnim samoupravama alate za unapređenje digitalne infrastrukture i obogaćivanje života stanovnika i posjetilaca. VEZANO Ovo su četiri nove linije s Aerodroma Sarajevo u aprilu
Mastercard istraživanje: Dvije trećine Evropljana ove godine ostvaruje snove sa liste želja
Marx.ba Dok se Evropa sprema za još jednu godinu spektakularnih događaja u svijetu sporta, muzike i filma, rezultati najnovije godišnje ankete kompanije Mastercard, Experience Economy, otkrivaju nove trendove u potrošačkim navikama. Dvije trećine ispitanika želi da uloži u ispunjenje svojih želja sa zacrtane „bucket liste“, birajući nezaboravne trenutke koji će im obezbijediti trajne uspomene, posebno u oblasti putovanja i turizma. Godina 2025. u znaku ispunjenja zamisli sa lista želja Prema anketi koju je sprovela kompanija Mastercard, više od 15.000 ispitanika širom Evrope otkrilo je da čak dvije trećine njih (70%) smatra ostvarivanje aktivnosti sa svoje liste želja prioritetom u 2025. godini. Glavni motivi variraju: 44% ispitanika želi da stvori nezaboravne uspomene, 36% teži da svijet doživi na potpuno nov način, dok 33% želi da svoja iskustva podijeli sa voljenima. Predvodnici ovog „pokreta liste želja“ su pripadnici generacije Z, čak 48% njih u Evropi planira da ostvari dvije ili više želja sa svog spiska tokom 2025. godine. Iako je fokus na ostvarivanju ličnih snova u porastu, ulaganje u događaje kao što su vjenčanja, rođendani i porodična okupljanja i dalje je među prioritetima. Naime, 29% ispitanika smatra da je vrijeme provedeno sa voljenima jednako vrijedno kao i nova iskustva. Prema riječima Jelene Sretenović, direktorice kompanije Mastercard za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine,, ova anketa pokazuje da 2025. dolazi do velikih promjena u prioritetima potrošača. – Kako bi ostvarili neke od želja sa svoje liste, potrošači su danas više nego ikada spremni da štede zarad ispunjenja tog cilja. Učesnici istraživanja su jasno istakli koliko cijene vrijeme koje provode sa najbližima, uz posebno uživanje kada zajedno dožive novo iskustvo, bilo da je u pitanju putovanje, posjeta novom restoranu ili nekoj manifestaciji. S obzirom na to da se globalno, ali i u našem regionu, održava veliki broj kulturnih, sportskih i muzičkih događaja, postoje brojne prilike da svako od nas kreira iskustva koja će pamtiti cijelog života, ukazuje Jelena Sretenović i dodaje: – Naša Priceless platforma inspirisat će nezaboravne gastronomske momente, otkrit će vam više od 30 novih destinacija i odvesti vas u prve redove uzbudljivih sportskih i kulturnih manifestacija. Koja iskustva su u fokusu ove godine? Osim putovanja i turizma koji su na vrhu liste, potrošači planiraju da potroše više od 1.000 eura kako bi putovali po svijetu, a odmah iza toga slijede avanture na otvorenom, gastronomska iskustva, filmski festivali i sportski događaji. Zapravo, upravo sportski događaji bilježe ogroman porast potražnje jer čak 58% Evropljana planira da prisustvuje bar jednom ovakvom događaju tokom 2025., što predstavlja porast od čak 152% u poređenju sa prošlom godinom. Također, interesantno je da su žene sklonije fokusiranju na jedno veliko iskustvo sa liste želja (34%), dok muškarci češće planiraju da ostvare barem dva takva iskustva ove godine (40%). Top 10 iskustava tokom 2025. godine prema Evropljanima: Potrošači u Evropi postaju sve spretniji kada je riječ o načinu na koji planiraju finansirati ostvarivanje svojih želja. Mnogi smanjuju potrošnju na odjeću (40%), luksuzne proizvode (38%) i najnovije gedžete (32%)—jer uspomene traju duže od najnovijeg modnog trenda ili tehnološkog unaprjeđenja. Također, prave preciznije planove – čak 77% njih traži popuste prije nego što izvrši rezervaciju, dok 76% pazi da se njihovi snovi uklapaju u budžetske ciljeve. Za mnoge, plata je „signal za akciju“ – 38% potrošača čeka da im legne plata prije nego što rezerviše svoju narednu avanturu. O tome da se sve više prioriteta daje trošenju na iskustva umjesto na stvari svjedoči i podatak od Mastercard Economic Institute koji pokazuje da je u 2024. godini 32,1% evropske potrošnje na iskustva (izuzev na putovanja i restorane) bilo usmjereno na prisustvo događajima, što je porast u odnosu na 31,5% tokom 2023. i 30,7% 2019. godine. Natalia Lechmanova, direktorica ekonomije za Evropu u Mastercard Economics Institute, ističe: – Evropljani ponovo stiču povjerenje i povećavaju potrošnju za luksuzne i neophodne stvari, pri čemu iskustva ostaju ključni prioritet. Stabilizacija inflacije i poboljšanje kupovne moći omogućavaju većem broju ljudi da ulažu u značajne trenutke. Mastercard Economics Institute očekuje da će iskustva i dalje biti važan faktor u potrošnji u 2025. godini, zahvaljujući dinamičnom kalendaru velikih globalnih događaja koji će oblikovati godinu pred nama, od sportskih šampionata do muzičkih i filmskih festivala. Inače, Mastercard je dugogodišnji partner mnogim najpoznatijim evropskim institucijama u oblasti zabave i sporta. Ovogodišnji program uključuje, između ostalog, UEFA Champions League, Svjetsko prvenstvo u ragbiju za žene, Roland Garros, Festival u Kanu, Filmski festival u Berlinu, League of Legends i stotine koncerata Live Nationa širom evropskih tržišta. VEZANO Skijališta u BiH, Srbiji i Crnoj Gori: Iskusite posebne zimske radosti uz Mastercard karticu bilo koje banke
Koliko će koštati omiljena navika: Koju cijenu kafe stručnjaci prognoziraju
Marx.ba Zbog divljanja nabavne cijene kafe na globalnom tržištu, analitičari ove godine očekuju da bi cijena kafe za krajnje korisnike ove godine mogla skočiti i 25 posto. Velike pržionice kao što su Lavazza, Illy, Nestle i JDE Peet ‘s trenutno pregovaraju s trgovačkim lancima o prebacivanju velikih troškova nabave na potrošače, nakon udvostručenja cijena popularne arabica kafe u protekloj godini. Cijene sirove arabice porasle su zbog četiri uzastopne loše sezone berbe, jer nepovoljni vremenski uvjeti otežavaju rast i smanjuju urod tog osjetljivog zrna. Dok pržionice ustrajavaju na povećanju cijena, prodavnice mješovite robe i supermarketi pružaju otpor i odgađaju potpisivanje novih nabavnih ugovora, toliko da je u nekima već došlo i do privremenih nestašica kafe. Globalna cijena arabice, koja se obično koristi u mješavinama mljevene i pržene kafe, ove je godine porasla za više od 20 posto, i to nakon što je prošle godine već imala skok od 70 posto, jer je Brazil, proizvođač gotovo polovice svjetskih zaliha arabice, imao jednu od najgorih suša u historiji. Sirova kafa u prosjeku čini oko 40 posto veleprodajne cijene pržene i mljevene kafe. To znači da, kada bi se prošlogodišnji skok cijena u cijelosti prenio na potrošače, da bi se kupovne cijene morale povećati za 28 posto, navodi Reuters izračun analitičara iz nizozemske banke ING. Ipak, vjeruje se da će cijene rasti “samo” 15-25 posto, te kako bi na nekim tržištima potrošači mogli vidjeti jednokratan skok cijena, pišu Financije. Međutim, još veći skok cijena događa se u zemljama čije valute su značajno oslabile u odnosu na američki dolar. Među njima je i Brazil, drugi po veličini potrošač kafe na svijetu, kao i glavni uzgajivač. Reuters je izvijestio da je velika brazilska pržionica 3 Coracoes u martu povisila cijene za 14,3 posto, nakon što ih je ranije već povisila za 11 posto u januaru ove godine, i za 10 posto u decembru prošle. Brazilska udruga pržionica kafe ABIC objavila je kako je rast cijena u zemlji velik, jer su preračunato u domaću valutu prošle godine cijene skočile za 170 posto na brazilskom tržištu. Zbog toga su cijene na policama u supermarketima porasle za 40 posto, a novi rast očekuje se već ovog mjeseca. Ljubitelji kafe se okreću štednji. Po podacima koje je za Reuters pripremila kompanija za istraživanje tržišta Nielsen vidi se da je prošle godine količina pržene i mljevene kafe prodane u Sjevernoj Americi i Evropi, daleko najvećim regijama po potrošnji kafe na svijetu, pala za 3,8 posto, dok su cijene porasle 4,6 posto. Budući da se očekuje da će rast cijena ove godine biti znatno veći, očekuje se i pad volumena prodaje. Pržionice također zabrinjava i činjenica da štedljivi potrošači izbjegavaju skuplju robu i sve više se okreću kupovanju na popustima, ili nabavljaju proizvode robnih marki trgovačkih lanaca. Takvi brendovi, koji se u industriji zovu private label, uključuju razne proizvode osim kafe, te ih interno proizvode trgovački lanci kako bi srezali troškove i pružili kupcima jeftinije alternative. Po podacima koje je za Reuters pripremila kompanija za istraživanje tržišta Circana pokazuju da je u smislu prodajnog volumena udio private label kafe na američkom tržištu porastao za 13 posto između 2021. i 2024. – od 20,5 posto tržišta, na današnjih 23,1 posto. Pržionice su stoga u nezavidnoj situaciji, u kojoj moraju birati između apsorpcije rastućih troškova i nade da će potrošači nastaviti kupovati po starim cijenama, ili mogu povisiti svoje prodajne cijene kako im profit ne bi pao. Bilo kako bilo, rezultat je manja dobit za sve uključene u opskrbni lanac, koja nije zaobišla ni velike lance kao što je Starbucks, unatoč činjenici da cijena sirove kafe čini manje od 2 posto cijene šoljice kafe u kafiću. U međuvremenu pržionice i veletrgovci kupuju manje količine kafe i pokušavaju prebaciti troškove na supermarkete. Direktor jedne od većih kompanija u američkom skladišnom sektoru izjavio je za Reuters da su skladišta kafe u blizini glavnih američkih morskih luka trenutno tek na polovici popunjenih kapaciteta. VEZANO Cijene nafte blago pale, zlato na najvišem nivou ikada
Cijene nafte blago pale, zlato na najvišem nivou ikada
Marx.ba Na azijskim berzama cijene dionica danas oštro pale jer se ulagači plaše eskalacije carinskog rata, a zbog nesigurnosti na finansijskim tržištima, cijena zlata dosegla je rekordne nivoe. Jutros je japanski Nikkei indeks potonuo 2.2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0.5 i 2.1 posto. U Australiji su, pak, blago porasle. Kao i jučer, pod najvećim je pritiskom automobilski sektor, nakon što je predsjednik SAD Donald Trump najavio uvođenje carina od 25 posto na uvoz svih automobila koji nisu proizvedeni u SAD. Zbog toga su jučer, drugi dan zaredom, pali i burzovni indeksi na Wall Streetu. Ulagači su nervozni i zbog toga što će ovih dana Trump predstaviti plan o uvođenju recipročnih carina na uvoz iz svih zemalja koje naplaćuju carine na uvoz američkih proizvoda. Trumpova promjenjiva trgovinska politika izazvala je nesigurnost na svjetskim berzama jer se ulagači plaše poremećaja u opskrbnim lancima i jačanja inflacije, što bi negativno utjecalo na rast ekonomija, piše Index. Osim toga, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata jer su mnoge zemlje najavile protumjere zbog američkih carina. A na valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta stagnira. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 104.32 boda, kao i jučer u ovo doba. Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 150,15 na 150,85 jena. No, američka je valuta oslabila u odnosu na evropsku, pa je cijena eura dosegla 1,0790 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0775 dolara. Cijene su nafte, pak, blago pale. Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je jutros 0.24 posto, na 73,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0.27 posto, na 69,75 dolara. Cijena zlata, koje se smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, porasla je jutros daljnjih 0.6 posto, na rekordnih 3.073 dolara za uncu. Zbog nesigurnosti na finansijskim tržištima, cijena zlata porasla je od početka godine više od 17 posto, pa je na putu najvećeg kvartalnog skoka još od 1986. godine. VEZANO Zlato sve bliže granici od 3.000 dolara za uncu
Bingo dobio koncesiju za dalju eksploataciju mineralne vode
Marx.ba U prostorijama Ministarstva privrede Tuzlanskog kantona prije nekoliko dana 2025. godine, zaključen je ugovor o dodjeli koncesije za eksploataciju mineralne sirovine-prirodne mineralne vode na lokaciji Ljubače koje se nalazi na području Grada Tuzla. Ugovor je potpisan između Ministarstva privrede Tuzlanskog kantona, u čije ime je tu bio ministar Edin Duraković u svojstvu koncesora, i privrednog društva Bingo d.o.o. Tuzla, zastupanog od strane direktora Adnana Delalića u svojstvu koncesionara. Koncesioni ugovor je sklopljen na period od 5 godina. – Ovaj ugovor omogućava dalju eksploataciju mineralne sirovine-prirodne mineralne vode na ležištu Ljubače, što je od značaja za prehrambenu industriju Tuzlanskog kantona, objavila je Vlada TK. VEZANO Sindikat trgovine predstavio analizu: Zabrana rada nedjeljom i praznicima nema negativne efekte
INA za prošlu godinu isplaćuje dividendu od 120 miliona eura
Marx.ba INA će za 2024. godinu isplatiti dividendu od ukupno 120 miliona eura što je 12 eura po dionici, izvijestila je ta kompanija u objavi na Zagrebačkoj berzi. Mađarski MOL je vlasnik 49 posto dionica INA-e, hrvatska država ima 44,8 posto, a ostalo su institucionalni i privatni investitori. Nadzorni odbor kompanije dao je saglasnost na revidirana finansijska izvještaj za prošlu godinu u kojem se navodi da je neto prihod od prodaje bio 3,72 milijarde eura te neto dobit 156,04 miliona eura. To su jedan posto manji prihodi i gotovo 30 posto niža dobit nego u 2023. godini, pišu Financije. Dao je suglasnost i na prijedlog uprave o isplati dividende, pa će od te dobiti, uz 120 miliona eura za isplatu dioničarima, 7,8 miliona eura otići u zakonske rezerve, a 28,24 miliona će se staviti u zadržanu dobit. INA je ovoga mjeseca povećala revolving kredit s dospijećem 2027. godine na 350 miliona eura, a ove godine bi trebao biti priveden kraju proces modernizacije rafinerije u Rijeci. VEZANO INA povećala revolving kredit na 350 miliona eura, dospijeće 2027. godine
Izvještaj SIGMA Monitoring Reports 2024: IDDEEA predvodnik digitalne transformacije u BiH
Marx.ba U najnovijem izvještaju SIGMA Monitoring Reports 2024, koji ocjenjuje stanje javne uprave u Bosni i Hercegovini prema standardima OECD-a i Evropske unije, posebno su istaknuti pomaci koje je napravila Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA). Ovaj izvještaj predstavlja ključni pokazatelj napretka Bosne i Hercegovine u reformi javne uprave i njenoj usklađenosti s evropskim standardima. SIGMA, kao zajednički program OECD-a i Evropske komisije, pruža stručnu analizu i preporuke za unapređenje administrativnih kapaciteta i efikasnosti institucija, što je od suštinske važnosti za proces evropskih integracija i poboljšanje kvaliteta usluga za građane. Među brojnim analiziranim oblastima, IDDEEA se posebno istakla kao institucija koja predvodi digitalizaciju i modernizaciju javne administracije. Njene inicijative nisu samo unaprijedile efikasnost državnih službi, već su značajno doprinijele poboljšanju korisničkog iskustva građana i poslovne zajednice. Digitalizacija ključnih registara – temelji modernog identiteta Jedno od najvažnijih dostignuća IDDEEA-e je potpuna digitalizacija ključnih registara, uključujući registar rođenih, prebivališta i državljanstva. Zahvaljujući ovim reformama, sve državne institucije sada imaju brz i siguran pristup ovim podacima u skladu sa zakonskim ovlaštenjima. Ova promjena omogućila je efikasniju administraciju, eliminisala nepotrebnu papirologiju i značajno smanjila vrijeme obrade zahtjeva građana. Digitalizacija registara predstavlja osnovu za razvoj e-Uprave i omogućava građanima da koriste modernije, brže i sigurnije javne usluge. Kvalifikovani elektronski potpis – ključni korak ka potpunoj digitalnoj identifikaciji IDDEEA je u februaru 2024. godine, po prvi put nakon 18. godina od objave Zakona o elektronskom potpisu BiH, lansirala naprednu uslugu kvalifikovanog elektronskog potpisa, čime je Bosna i Hercegovina napravila značajan iskorak u oblasti digitalne autentifikacije. Ova inovacija omogućava građanima da bez potrebe za dodatnom opremom, poput čitača kartica, brzo i sigurno potpisuju elektronske dokumente. Besplatan elektronski potpis predstavlja revolucionaran korak u digitalnoj transformaciji, jer građanima omogućava bržu i sigurniju interakciju s institucijama, ali i privatnim sektorom, uključujući banke, telekomunikacione kompanije i druge uslužne djelatnosti. Međunarodna usklađenost i evropski standardi Još jedan važan uspjeh IDDEEA-e ogleda se u njenoj međunarodnoj certifikaciji i potpunoj usklađenosti sa eIDAS regulativom Evropske unije. Time je potvrđeno da su digitalne usluge Agencije na najvišem nivou sigurnosti i interoperabilnosti, omogućavajući građanima Bosne i Hercegovine da koriste digitalne identitete u skladu sa standardima EU. Ovo je ključno ne samo za lakšu interakciju sa domaćim institucijama, već i za buduće povezivanje sa evropskim digitalnim tržištem. Integracija elektronskog potpisa u svakodnevne usluge Kako bi elektronski potpis bio široko prihvaćen i integrisan u svakodnevne transakcije, IDDEEA aktivno sarađuje s vodećim bankama i telekomunikacionim operaterima u Bosni i Hercegovini. Uvođenjem elektronskog potpisa u bankarske i telekomunikacione usluge, građanima će biti omogućeno brzo i sigurno zaključivanje ugovora i transakcija putem interneta, bez potrebe za fizičkim odlaskom u poslovnice. Ovaj korak dodatno doprinosi modernizaciji privrede i olakšava poslovanje u digitalnom okruženju. Izazovi i budući koraci Iako su postignuti značajni pomaci, digitalna transformacija javne uprave u Bosni i Hercegovini suočava se s određenim izazovima. Jedan od ključnih problema je nedostatak jasnih pravila koja obavezuju institucije na međusobno dijeljenje podataka. Iako su registri digitalizovani, bez definisanih zakonskih okvira koji regulišu obaveznu razmjenu podataka između institucija, građani i dalje često moraju fizički dostavljati dokumente iz jedne institucije u drugu. Također, tehnička infrastruktura za razmjenu podataka putem Government Service Bus (GSB) platforme i dalje nije u potpunosti funkcionalna. Ova platforma, koja bi trebala omogućiti nesmetan protok informacija između različitih nivoa vlasti i državnih institucija, trenutno ne koristi puni kapacitet, što usporava dalju digitalizaciju administrativnih procesa. Pored tehničkih izazova, postoji i potreba za dodatnim usklađivanjem zakonodavstva sa eIDAS 2.0 regulativom kako bi Bosna i Hercegovina mogla u potpunosti priznati digitalne identitete na međunarodnom nivou. Zaključak IDDEEA nastavlja biti predvodnik digitalizacije javne uprave u Bosni i Hercegovini, unaprjeđujući sigurnost, efikasnost i dostupnost administrativnih usluga. Lansiranjem besplatnog elektronskog potpisa, digitalizacijom ključnih registara i usklađivanjem sa evropskim standardima, Agencija dokazuje da je ključni faktor u modernizaciji javne uprave i poboljšanju usluga za građane i privredu. Prema istraživanju, usluge koje pruža IDDEEA imaju najviši stepen zadovoljstva među građanima BiH, sa preko 70% pozitivnih ocjena, što potvrđuje da je Agencija lider u pružanju modernih, efikasnih i sigurnih administrativnih usluga Ostvareni napredak predstavlja snažan temelj za dalji razvoj e-Uprave u Bosni i Hercegovini. Stoga, pozivamo sve nadležne institucije na jaču međusobnu saradnju i usklađivanje zakonodavnog i tehničkog okvira kako bi se omogućilo još brže i efikasnije pružanje digitalnih usluga, objavila je IDDEEA. VEZANO Modernizacija u CBBiH: Vještačka inteligencija u centralnom bankarstvu
Egrlić u Briselu: Šta je nužno za dalji razvoj obima razmjene s EU
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora BiH predvodi delegaciju Bosne i Hercegovine, u kojoj su predstavnici bh. kompanija Kolektor Laktaši, Lukavac Cement i Mikroelektronika, na sastanku Poslovne platforme EU-WB6 u Briselu. – Ako se želi očuvati i dalje razvijati obim razmjene s EU, nužno je redefinisanje statusa drumskih graničnih prijelaza, uspostavljanje dodatna dva BIP-a, jednog usmjerenog prema centralnoj, a drugog prema zapadnoj Evropi, kao i obostrano postojanje fitosanitarne kontrole na ukupno četiri granična prijelaza. Ovo pitanje ne opterećuje samo BiH, nego i ostale države, zbog čega smo u nekoliko navrata zahtjevali pokretanje zajedničke inicijative vlada država Zapadnog Balkana prema Evropskoj komisiji, izjavio je predsjednik VTK BiH Ahmet Egrlić nakon sastanka. Događaj, koji je organizovao Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana, u saradnji s Evropskom komisijom, okupio je poslovne lidere, donosioce odluka i ključne aktere iz Zapadnog Balkana i EU, pružajući priliku za važan dijalog o daljoj ekonomskoj integraciji u regionu. Ključne teme sastanka bile su regionalna ekonomska integracija – otključavanje novih mogućnosti za preduzeća WB6, trgovina robama i uslugama – unapređenje efikasnosti regionalnog tržišta, investicije i pristup finansijama – podsticanje ekonomske otpornosti i rasta preduzeća, kao i zelena tranzicija i digitalna transformacija – oblikovanje održive i inovativne budućnosti Stavove, probleme ali i riješenja za probleme, s kojima se susreću sve kompanije iz regiona, iznosile su članice Poslovnog savjeta KIF-a, koje aktivno doprinose oblikovanju politika i ekonomskih strategija: Milšped, Agna Group, Nelt, Bucaj, Gray International, Philip Morris, Dott, Lukavac Cement, Tiki, Mikroelektronika, Ananas, Tikveš i Kolektor. VEZANO Sindikat trgovine predstavio analizu: Zabrana rada nedjeljom i praznicima nema negativne efekte