Sindikat trgovine predstavio analizu: Zabrana rada nedjeljom i praznicima nema negativne efekte
Marx.ba Stupanje na snagu novog Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, čiji član 18. regulira zabranu rada nedjeljom i praznicima nije imao negativan utjecaj na sektor trgovine u FBiH. Pokazala je to „Analiza uticaja mjere zabrane rada nedjeljom i praznicima na sektor trgovine u Federaciji BiH“ autorice Elme Demir, koju je danas predstavio Sindikat radnika trgovine BiH (STBIH). Demir je kazala kako je zakon stupio na snagu 14. novembra 2024. godine i da sada postoje relevantni pokazatelji koji ukazuju na to da su radnici zaposleni u sektoru trgovine zadovoljni. U anketi je, kako je kazala autorica, učestvovalo 739 ispitanika iz 67 gradova i općina iz svih dijelova Federacije BiH, od toga njih 85,7% žena (634 od 739). – Prije 14. novembra prošle godine samo 16,6% radnika i radnica su bili slobodni nedjeljom dok je taj procent nakon stupanja na snagu Zakona 92%. Tome su doprinijele i aktivnosti inspekcija koje su posebno u početku kontinuirano vršile nadzor, kazala je Demir. Dodala je i kako postoji manji broj poslodavaca koji koriste činjenicu da Zakon zabranjuje rad trgovačkih objekata nedjeljom te da u tim objektima radnici rade inventure ili slične poslove. Ipak, napominje kako je taj broj neznatan. Svega njih 4,8% ali su u pitanju specifični gradovi i općine ali i kompanije. – Većina radnika ne prijavljuje kršenje Zakona jer se plaše odmazde. Radije kontaktiraju sindikalna udruženja i podružnice, koji zatim informiraju inspekcije, kazala je Demir. Pored istraživanja koje se oslanja na iskustva i stavove radnika, napravljena je i statistička analiza koja je imala za cilj da istraži da li je došlo do pada prometa u trgovačkim objektima. – Naši rezultati su pokazali kako je promet isti kao i u proteklom kvartalu, odnosno da je povećan u odnosu na isti kvartal prošle godine. Radnici također ne osjećaju pad promet i nesigurnost za svoje radno mjesto. Njih 51,2% smatra da je promet ostao isti a čak 30% njih kaže da svjedoči čak i uvećanom prometu od kada je Zakon stupio na snagu. Također, pokazalo se i kako Zakon nije imao utjecaja na plaće niti na sigurnost radnog mjesta.3,2% radnika kaže da se promet u njihovo objektu smanjio, ali da misle je to posljedica bojkota koji su provodili građani, kazala je Demir. Komentirajući podatke koji pokazuju da je došlo do pada zaposlenosti, Demir je istakla kako je očigledno da to nije posljedica zabrane rada nedjeljom i praznicima jer je pad zaposlenosti zabilježen u gotovo svim sektorima, a posebno u onim u kojim radnici imaju minimalne plaće što je vrlo vjerovatno više vezano za povećanje minimalne plaće, a ne zabrane rada nedjeljom i praznicima. – Radnici su saglasni da je novi Zakon po njih povoljan, posebno s aspekta ravnoteže između posla i privatnog života. Čak 73 posto radnika je kazalo kako ima više vremena za porodicu i prijatelje, 41 posto da ima više mogućnosti za odmor, a 38 posto za više privatnih aktivnosti. Ono što je važno jeste da se radnici osjećaju sigurno, nisu zabrinuti za svoja radna mjesta i da su zadovoljni, istaknula je Demir. Kada su u pitanju primanja, Zakon nije utjecao je plaće. Radno vrijeme za većinu radnika je ostalo isto, što pokazuje da su se i poslodavci prilagodili ovoj mjeri. Demir je posebno govorila o emocionalnom učinku mjere zabrane rada trgovina nedjeljom i praznicima na zaposlene ali i o utjecaju javnog mijenja na radnike pa je njih čak 67,3% istaklo da se osjećaju napadnuto i pod pritiskom zbog negativnog narativa koji prati ovu temu. Analiza je pokazala i kako postoji pozitivan utjecaj na produktivnost radne snage, njihovo zdravlje te da se osjećaju kao dio zajednice. – Možemo zaključiti kao zabrana radom nedjeljom i praznicima u sektoru trgovine predstavlja korak ka jačanju dostojanstvenog rada u FBiH, kazala je autorica. Analiza je dala i posebne preporuke zakonodavcima, inspekcijama i sindikatu koje bi dodatno pomogle podizanju nivoa prava radnika ali i skrenule pažnju kupcima da svoje kupovne i građanske navike baziraju između ostalog i na osnovu podataka o nivou radničkih prava u trgovačkim lancima i kompanijama. VEZANO Ares Trafo Ekipmanlari i Energoinvest potpisali ugovor za proizvodnju transformatora
Potpisan ugovor: Kompanija Igman uskoro gradi novi poligon za testiranje municije
Marx.ba Danas je u prostorijama Privrednog drušva Igman d.d. Konjic potpisan sporazum o rješavanju pitanja bezbjednosti upotrebe otvorenog poligona za testiranje municije fabrike vojne industrije Igman tokom gradnje i eksploatacije dionice autoceste na koridoru 5c, Ovčari – Konjic – tunel Prenj – Mostar sjever. Trasa autoceste na spomenutoj dionici, neposredno prije ulaza u planinu Prenj pozicionirana je u dolinu Bijela jugoistočno od Konjica. U istoj dolini u njenom predplaninskom dijelu, nazvanom “Rakov laz” nalazi se poligon za testiranje municije koju proizvodi fabrika Igman. Sporazumom su definisana pitanja bezbjednosti upotrebe otvorenog poligona kao i faze koje definišu izradu idejnog rješenja i usklađivanje usvojene trase autoceste sa trasom testnog pucanja municije, idejnog projekta otvorenog poligona, glavnog projekta, ishodovanja građevinske dozvole do izgradnje objekta opitnog poligona i primopredaje. Ugovor su potpisali direktori preduzeća Autoceste FBiH, Denis Lasić i Igmana, Adnan Prevljak. – Ranije smo iz Autocesta FBiH isticali značaj same dionice koja je dio panevropskog transportnog koridora koji povezuje Budimpeštu s Pločama na Jadranskoj obali, kao i jednog od ključnih infrastrukturnih projekata na trasi – tunela Prenj. Potpisivanjem sporazuma s Igmanom stavljamo tačku na usklađivanje trase autoceste, pripadajućih sadržaja kao i platoa za izgradnju tunela Prenj sa trasom opitnog poligona za testiranje municije, čime su stvoreni preduslovi za dalje aktivnosti Autocesta na izgradnji spomenute dionice, kazao je Lasić. Sporazumom su definisana prava, obaveze i odgovornosti ugovornih strana i prema riječima direktora Igmana gradnjom novog, savremenog objekta rješava se višedecenijski problem postojećeg testnog poligona koji je bio neadekvatan u smislu samog pristupa. – S naše strane mogu izraziti zadovoljstvo zbog rješavanja pitanja otvorenog poligona za testiranje municije i gradnju dionice autoceste Koridora 5c. Potpisanim sporazumom s Autocestama FBiH, fabrika vojne industrije Igman će dobiti potpuno novi i prema zahtjevanim standardima izgrađen otvoreni poligon što je, slobodno mogu reći, još jedan korak na putu modernizacije fabrike što stalno ističem kao krucijalni faktor za širenje poslovanja, rekao je Prevljak. Sporazumom je preciziran i vremenski okvir izgradnje opitnog poligona, a isti će pratiti dinamiku izgradnje same trase autoceste. VEZANO Ares Trafo Ekipmanlari i Energoinvest potpisali ugovor za proizvodnju transformatora
Modernizacija u CBBiH: Vještačka inteligencija u centralnom bankarstvu
Marx.ba U Centralnoj banci Bosne i Hercegovine (CBBiH) održan je sastanak iz oblasti vještačke inteligencije na temu modernizacije i primjene modela vještačke inteligencije (AI) u informacionom sistemu Banke. Cilj sastanka bio je sagledavanje ključnih pravaca i načina razvoja sistema baziranih na modelima vještačke inteligencije, koji mogu doprinijeti unapređenju poslovnih procesa i donošenju odluka na svim nivoima u okviru CBBiH. – U novom strateškom planu Centralna banka Bosne i Hercegovine jasno opredijelila za modernizaciju i unapređenje poslovnih procesa kroz digitalizaciju i automatizaciju, s ciljem povećanja efikasnosti, sigurnosti i fleksibilnosti u radu. Ova inicijativa predstavlja konkretan korak ka ostvarenju tih ciljeva i potvrđuje našu posvećenost primjeni savremenih tehnoloških rješenja u centralnom bankarstvu, rekla je guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine, dr. Jasmina Selimović. Ova inicijativa dio je šireg strateškog pravca CBBiH ka modernizaciji, digitalizaciji i primjeni inovativnih tehnologija u radu Centralne banke BiH. VEZANO CBBiH: U 2024. godini povećan iznos transfera novca iz inostranstva u našu zemlju
Nakon dvije decenije: Penzionerima Zraka konačno isplaćena potraživanja
Marx.ba Punih 20 godina obespravljeni penzioneri Zraka slušali su prazna obećanja o isplati svojih zarađenih potraživanja, a kako navode iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine sada im je to konačno ispunjeno. Premijer Nikšić, na početku mandata obećao je da će spasiti Zrak, a kako kažu iz kabineta resornog ministra Vedrana Lakića, “ovih dana to i dokazuju”. Ministar Lakić je spomenuo svoje iskustvo s penzionerima Zraka. – Prije nekoliko mjeseci, penzioneri Zraka protestovali su ispred zgrade Vlade, bez mnogo nade da će neko napokon riješiti njihove probleme. Bilo mi je teško gledati starije, obespravljene ljude koji, umjesto da uživaju u zasluženoj penziji, svoje dane provode tražeći pravdu – i to po kiši i snijegu. Pozvao sam ih u svoj ured na razgovor i tada im ponovio premijerovo obećanje da će Vlada učiniti sve da ispuni njihove zahtjeve. Danas sam sretan sam što smo to zajedničkim snagama uspjeli ostvariti u relativno kratkom roku. Osmijesi na njihovim licima najbolji su pokazatelj koliko je ovaj potez bio važan, istakao je ministar Lakić. Dodao je da se dobre vijesti, kada su u pitanju BNT TMiH i Zrak, ne završavaju ovim potezom, već će ih biti još. Predstavnik penzionera Zraka Šahin Salkić istakao je da su, nakon dugih 20 godina, konačno dobili priliku da ostvare svoja prava, zahvaljujući ovoj Vladi na čelu s premijerom Nikšićem. – Pored premijera za ovo su zaslužni i ministar Lakić i direktor BNT-a Besim Belegić. Zrak je spašen, a obaveze prema penzionerima Zraka su ispunjene. Godinama su nam obećavali svašta, ali su ta obećanja ostala samo mrtvo slovo na papiru. Ova Vlada je održala riječ, i zbog toga smo im neizmjerno zahvalni, rekao je Salkić. Direktor BNT TMiH Besim Belegić potvrdio je da će Zrak opstati i nastaviti s poslovanjem, naglasivši: “Bez Zraka nema ni BNT-a.” VEZANO CBBiH: U 2024. godini povećan iznos transfera novca iz inostranstva u našu zemlju
CBBiH: U 2024. godini povećan iznos transfera novca iz inostranstva u našu zemlju
Marx.ba Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni tekući transferi u 2024. godini iznosili su 5,69 milijardi KM i za 425 miliona KM su veći u odnosu na 2023. godinu. Od ukupnog iznosa tekućih transfera u 2024. godini, na novčane doznake iz inostranstva se odnosi 4,16 milijardi KM. Na ostale tekuće transfere odnosi se 1,52 milijardi KM. Od ukupnog iznosa ostalih tekućih transfera, najveći dio u iznosu od 1,38 milijardi KM odnosi se na penzije iz inostranstva. VEZANO Kroz platne sisteme CBBiH izvršeno više od 53,3 miliona transakcija u prošloj godini
Završava se prenos vlasništva na Arena Sport: S radom prestaje Sport klub
Marx.ba Kada je prije mjesec i po dana objelodanjeno da je u Srbiji operater SBB prodat, najavljeno je i da će sportski sadržaj na koji je pravo polagao Sport klub preći na Arena Sport kanale. Telekom Srbije je za to platio 652.000.000 eura, a prenos sadržaja i vlasništva TV prava biće obavljen posljednjeg dana u mjesecu, 31. marta u ponedeljak. Prema saznanjima medija u Srbiji, nakon toga bi Telekom trebalo da obavi određena testiranja, poslije kojih bi korisnici trebalo da dobiju i određene nove kanale Arena Sporta, dok će se Sport klub ugasiti. Sav sadržaj sa Sport kluba ubuduće će se emitovati na Areni, uključujući i Euroligu u košarci, kao i nacionalna prvenstva u reazličitim državam i sportovima. Tako će ova sedmica biti posljednja na kojoj će Sport klub prenositi Euroligu u kojoj s Realom nastupa naš Džanan Musa, a već od naredne sedmice će to biti na Arena sport kanalima. Kako pišu srbijanski mediji, uredništvo Arena sporta će odlučiti i koji će biti komentatori. VEZANO Evo zašto će Netflix i Amazon još više ulagati u prijenose sportskih događaja
Zbog rizika za opskrbu, cijene nafte blizu tromjesečnog maksimuma
Marx.ba Cijene nafte u srijedu bilježe rast zbog zabrinutosti oko opskrbe, a oba ugovora dosegnula su najviši nivo u tri sedmice tokom prethodne sesije trgovanja. Odluka SAD koja se odnosi na ograničenje izvoza venecuelanske i iranske nafte utjecala je na rast cijena kao i veće smanjenje od očekivanog američkih zaliha sirove nafte. Terminski ugovori nafte Brent skuplji su za 15 centi i iznose 73,22 američka dolara (67,36 eura) po barelu, dok su ugovori američke sirove nafte West Texas Intermediate (WTI) veći za 16 centi te iznose 69,16 dolara (63,62 eura) po barelu. – Cijene sirove nafte zadržavaju uzlazni trend nakon Trumpovih sankcija na venezuelansku naftu, što povećava zabrinutost oko opskrbe, napisala je Priyanka Sachdeva, viša tržišna analitičarka u Phillip Nova, u srijedu u komentaru tržišta za Reuters. U ponedjeljak je Trump potpisao izvršnu naredbu kojom je ovlastio svoju administraciju da uvede opću carinu od 25 posto na uvoz iz bilo koje zemlje koja kupuje venecuelansku sirovu naftu i tekuća goriva, koristeći se Zakonom o međunarodnim ekonomskim ovlastima za hitne slučajeve iz 1977. godine. Nafta je glavni izvozni proizvod Venecuele, a Kina, koja je već meta američkih carina na uvoz, njen je najveći kupac. Trgovina venecuelanskom naftom s Kinom, njenim najvećim kupcem, zaustavljena je u utorak, jer su kineski trgovci i rafinerije čekali da vide kako će se naredba provoditi i hoće li Peking izdati upute za obustavu kupovine. Washington je prošle sedmice također uveo novi krug sankcija na iransku prodaju nafte, ciljajući entitete, uključujući Shouguang Luqing Petrochemical, neovisnu rafineriju u istočnoj kineskoj provinciji Shandong, kao i brodove koji su opskrbljivali takve pogone naftom. Kina je najveći kupac iranske sirove nafte. Cijene su dodatno podržane podacima Američkog instituta za naftu (API), koji su pokazali da su američke zalihe sirove nafte prošle sedmice pale za 4,6 miliona barela, što ukazuje na zdravu potražnju za gorivom u najvećoj svjetskoj ekonomiji. Analitičari koje je anketirao Reuters očekivali su pad od milion barela. – Rast cijena nafte vjerovatno je privremen, budući da bi potencijalno usporavanje ekonomije zbog Trumpovih carina moglo ograničiti daljnje dobitke, rekla je Sachdeva iz Phillip Nova. Unatoč prijetnjama opskrbi, vodeće svjetske trgovačke kuće za robu očekuju dobro opskrbljeno tržište nafte ove godine i slabe cijene, pri čemu ostaju zabrinutosti oko rasta globalne potražnje, pišu Financije. Dodatno ograničavajući rast cijena nafte, SAD je postigao dogovore s Ukrajinom i Rusijom o pauziranju napada na moru i protiv energetskih ciljeva, pri čemu je Washington pristao nastojati ukinuti neke sankcije protiv Moskve. Kijev i Moskva izjavili su da će se osloniti na Washington za provedbu sporazuma, dok su istovremeno izrazili skepticizam oko toga hoće li se druga strana pridržavati dogovora. VEZANO Bakar dostigao rekordnu cijenu
Zračne luke regije imaju rast broja sjedišta u aprilu: Novi uspon Aerodroma Sarajevo
Marx.ba Svi aerodromi u glavnim gradovima zemalja bivše države će doživjeti porast svojih kapaciteta tokom aprila, prvog mjeseca ljetne sezone 2025. Tako će naša najveća zračna luka, Aerodrom Sarajevo, imati snažan arst. Ovaj aerodrom ima 237.302 planirana sjedišta na tržištu u aprilu, što predstavlja još jedan snažan rast od 42,4 posto u odnosu na 2024. Ryanair, koji povećava svoj kapacitet za 222% u odnosu na prethodnu godinu pokretanjem pet novih linija, najveći je prijevoznik sa 19,2 posto sjedišta, a slijedi ga Turkish Airlines sa 13%, piše EX YU Aviation. Aerodrom Beograd ima najviše slobodnih mjesta na redovnim letovima u aprilu, sa 828.326. Ova cifra predstavlja povećanje od 9,4 posto u odnosu na 2024. Air Serbia će povećati broj sjedišta za 5,8 posto sa aerodroma i nastaviti da održava svoju poziciju najvećeg prijevoznika, držeći 52 posto svih raspoloživih redovnih kapaciteta. Zagreb slijedi kao drugi po veličini sa 564.959 raspoloživih mjesta na redovnim letovima tokom mjeseca. To predstavlja povećanje od 14,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Po prvi put, Ryanair će prestići Croatia Airlines i postati najveći aerodrom sa 34,9 posto kapaciteta u odnosu na 34,2 posto najvećeg aerodroma Aerodrom Skoplje će se u aprilu pohvaliti sa 292.412 sjedišta, što je povećanje od 7,8 posto, uprkos tome što Wizz Air nastavlja da smanjuje kapacitet, što je pad od 4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. I dalje će imati najveći udio od 52,1 posto. Prištinski aerodrom će imati 257.613 slobodnih mesta, ali ima brojne letove koji se prodaju isključivo preko turoperatora koji se smatraju čarterima. Stoga, oni nisu uključeni u ukupni predviđeni kapacitet sjedišta. Ako se uzmu u obzir samo sjedišta na redovnim letovima, kapacitet aerodroma je veći za 8,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. easyJet ima najveći broj redovnih sjedišta, držeći 21% udjela, dok je u aprilu pokrenut redovni širokotrupni let za grad, a Edelweiss Air koristi svoj Airbus A350-900 avion iz Ciriha. Aerodrom Podgorica ima 179.622 sjedišta na redovnim letovima u aprilu, što je povećanje od 5,9 posto u odnosu na 2024. Wizz Air je najveći sa 17,8 posto ukupnog kapaciteta, a odmah iza njega Ryanair sa udjelom od 17,5 posto koji nastavlja svoje sezonske operacije u glavnom gradu Crne Gore. Ljubljana će izaći iz zimskog pada sa ukupno 163.899 sjedišta na redovnim linijama, što je povećanje od 16,3 posto u odnosu na april 2024. Podsticanje rasta je ulazak KLM-a i Eurowingsa na tržište, kao i povećani kapaciteti Lufthanse. Njemački avioprijevoznik će biti najveći na aerodromu sa 19 posto svih sjedišta. Inače, Ryanair će ukupno biti najveći avioprijevoznik u regiji. VEZANO TIME sarajevski hotel uvrstio među 100 najboljih svjetskih destinacija: Evo kako su ga opisali
Bakar dostigao rekordnu cijenu
Marx.ba Robna tržišta i dalje su nestabilna. Najava predsjednika Donalda Trumpa da će SAD uvesti carine na uvoz iz zemalja koje kupuju naftu i plin iz Venecuele povećala je cijene nafte. Za barel brenta od 159 litara treba izdvojiti dobra 73 dolara. Cijena bakra u SAD dosegla je najviši nivo svih vremena. Na Comex berzi, bakar za isporuke u aprilu je u utorak plaćao više od 11.500 dolara po toni, što je više od prethodnog rekorda postavljenog prošlog maja. Uspon je potaknut strahovima od viših uvoznih carina na ključnu robu, kao i izvještajima da je Glencore privremeno zaustavio isporuke bakra iz svoje talionice u Čileu zbog problema s pećima, piše Seebiz. Vrlo je neobično da se terminski ugovori u New Yorku sklapaju po znatno višoj cijeni (razlika je čak 1.400 dolara) nego na robnoj burzi u Londonu. VEZANO Dolar oslabio, cijene nafte blago pale
TIME sarajevski hotel uvrstio među 100 najboljih svjetskih destinacija: Evo kako su ga opisali
N. D. Kako su objavili iz Turističke zajednice Kantona Sarajevo, stigla je još sjajna vijest za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. TIME je uvrstio Hotel Baškuća Sarajevo među 100 najboljih svjetskih destinacija za 2025. godinu. – Ovim priznanjem Sarajevo je uvršteno među najpoznatije svjetske turističke destinacije, dodatno potvrđujući svoj status kao sve atraktivnije turističke destinacije, poručili su iz Visit Sarajevo. Evo kako je TIME opisao ovaj hotel u srcu Sarajeva. – Smješten pored malog groblja na vrhu brda, Hotel Baškuća je prohodan do bilo kojeg mjesta na sarajevskoj kaldrmisanoj Baščaršiji (starom gradu), uključujući i česmu Sebilj u osmanskom stilu, monumentalnu Gazi Husrev-begovu džamiju, Latinski most (mjesto nadvojvode Franje Ferdinanda rata, muzeja u pokretu i Kazandžiluka), mali muzej, ali pokretni muzej u kojem danonoćno zveckaju zanatski čekići. Što je još važnije, butik gostionica, koja je otvorena prošlog ljeta, radi na nivou luksuza koji se rijetko viđa na ratom pogođenom Balkanu – i sa mnogo više ličnosti nego što biste našli u jednom od lanaca hotela koji su usidreni u poslovnoj četvrti, piše TIME. Kako je naglašeno, bosanskohercegovačko umijeće je izloženo na svakom koraku. – Od ručno rađenih vaza od oraha sa strateški postavljenim cvjetovima do šarene keramike uokvirene zasvođenim nišama. Dnevni doručak uključuje kneževski namaz od bosanskih sireva, junećeg mesa, domaćeg džemova i bureka koji se poslužuju u zatvorenom ili na otvorenom. Za najbolji pogled na sarajevske sarajevske krovove obložene glinenim pločicama i zalaske sunca u boji sladoleda, zatražite apartman na najvišem spratu sa pop-up krovnim prozorima – mirno utočište nakon cjelodnevnog uranjanja u historiju regije, kaže TIME. VEZANO Na Aerodromu Sarajevo putnicima dostupan novi sistem automatskih vrata E-gate