Nakon sporazuma SAD i Rusije o energetskom primirju, jeftinija nafta
Marx.ba Cijene nafte manje su u srijedu nakon što je Rusija pristala na prijedlog američkog predsjednika Donalda Trumpa da Moskva i Kijev privremeno obustave napade na energetsku infrastrukturu, što bi moglo dovesti do povećanja ruske nafte na globalnim tržištima. Terminski ugovori nafte Brent jeftiniji su za 23 centa, i iznose 70,33 američka dolara (64,70 eura) po barelu. Američka West Texas Intermediate (WTI) nafta pojeftinila je za 25 centi, na 66,65 dolara (61,34 eura). Ruski predsjednik Vladimir Putin pristao je u utorak obustaviti napade na ukrajinska energetska postrojenja, ali nije dao punu podršku jednomjesečnom primirju koje je SAD očekivala. – Sporazum predstavlja pozitivan korak prema konačnom rješenju, jer obustava napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu smanjuje rizik od daljnjih poremećaja u opskrbi naftom i time drži cijene pod pritiskom, rekao je za Reuters Yeap Jun Rong, tržišni strateg u IG-u. Rusija je jedan od najvećih svjetskih dobavljača nafte, ali njena je proizvodnja oslabila od početka rata zbog sankcija na rusku energiju. Moguće primirje moglo bi dovesti do ublažavanja sankcija, što bi povećalo opskrbu naftom i smanjilo cijene, smatraju analitičari. Carine koje su SAD uvele Kanadi, Meksiku i Kini povećale su zabrinutost od recesije, što je dodatno pritisnulo cijene nafte jer bi slabljenje ekonomije moglo smanjiti potražnju za sirovom naftom, pišu Financije. Unatoč rastućim napetostima na Bliskom istoku, tržišta nafte i dalje su usmjerena na rizik od pada cijena, naveli su analitičari Goldman Sachsa u današnjoj bilješci. – Eskalacija carina i visoki rezervni kapaciteti povećavaju vjerovatnost pada cijena u srednjem roku, navodi se u izvještaju analitičara. Trump je obećao nastavak američkih napada na Hutije u Jemenu te je rekao da će Iran smatrati odgovornim za sve napade koje ta grupa izvede, a koji ometaju plovidbu Crvenim morem. Izraelski zračni napadi na Gazu, u kojima je ubijeno najmanje 200 ljudi, prema podacima palestinskih zdravstvenih vlasti, prekinuli su primirje i povećali rizike za opskrbu naftom iz šire regije. Podaci o zalihama sirove nafte u SAD dali su pomiješanu sliku, pri čemu su zalihe sirove nafte porasle, dok su zalihe goriva smanjene. Zalihe sirove nafte porasle su za 4,59 miliona barela u sedmici zaključno s 14. martom, prema tržišnim izvorima koji su citirali podatke Američkog instituta za naftu u utorak. Zalihe benzina smanjene su za 1,71 milion barela, dok su zalihe destilata pale za 2,15 miliona barela, naveli su izvori. VEZANO Cijene zlata dostigle novi rekord
CBBiH uručila dva specijalna vozila Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH
Marx.ba Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine Jasmina Selimović, posjetila je danas Direkciju za koordinaciju policijskih tijela BiH gdje je izvršena svečana primopredaja dva specijalna vozila, koja je Centralna banka BiH ustupila na korištenje Direkciji. Ovom prilikom guvernerka Selimović je uručila ključeve ovih vozila direktoru Direkcije Enesu Kariću. Ova primopredaja realizovana je na osnovu sporazuma između Direkcije i Centralne banke BiH, kojim je predviđeno da Centralna banka, u skladu s postignutim dogovorom, Direkciji ustupi na korištenje materijalno-tehnička sredstva – vozila i određenu opremu potrebnu za osiguranje transporta gotovog novca. Takođe je održan i sastanak na kojem se direktor Karić, sa zamjenikom Đurom Kneževićem i saradnicima, zahvalio na ustupljenim vozilima, koja će biti od velike pomoći službenicima u efikasnom obavljanju poslova i zadataka iz nadležnosti Direkcije. Karić je prezentovao aktivnosti koje su bile usmjerene na izgradnju i jačanje kapaciteta Direkcije, kao i aktivnosti obuhvaćene Strateškim planom za razvoj Direkcije koje se odnose na jačanje komunikacije, koordinacije i saradnje kako sa policijskim tijelima u BiH, tako i sa međunarodnim partnerima. Istakao je da je jedan od stalnih ciljeva i prioriteta Direkcije jačanje materijalno-tehničkih kapaciteta, kao i očuvanje sigurnosnog sistema u Bosni i Hercegovini. Guvernerka Selimović naglasila je da je ovaj model saradnje još jedan korak u jačanju kapaciteta sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini, omogućavajući bolju koordinaciju i zaštitu ključnih resursa. – Sigurnost i stabilnost su prioriteti Centralne banke Bosne i Hercegovine, a kroz ovakve inicijative jačamo institucije koje imaju ključnu ulogu u očuvanju sigurnosnog sistema. Ova saradnja omogućava efikasniji i sigurniji transport gotovog novca, te ćemo nastaviti pružati podršku institucijama s kojima dijelimo zajedničke ciljeve i odgovornosti, istakla je guvernerka Selimović. VEZANO FBiH: Izmjene Zakona koje donose jačanje bankarskog sektora
Bh. turizam: Podrška Italije od 1,8 miliona eura
Marx.ba U Travniku je jučer održan inicijalni sastanak na kojem je najavljen početak realizacije značajnog projekta koji će provoditi italijanska organizacija Comitato Internazionale per lo Sviluppo dei Popoli (CISP) u saradnji s Općinom Travnik. Projekt, čija je ukupna vrijednost 1,8 miliona eura, finansira Italijanska agencija za razvojnu saradnju (AICS), a provodit će se u naredne tri godine na području Travnika, Jajca i Bihaća. Jedan od ključnih ciljeva projekta je unapređenje turističke ponude planine Vlašić, kao i vodopada Jasenice, Kozice i Ugrića kroz poboljšanje infrastrukture pristupačnosti ovim prirodnim ljepotama. Također, u okviru projekta planirano je kreiranje jedinstvene turističko-kulturne mape pod nazivom “Via delle Cascate”, koja će promovirati kulturne, prirodne i historijske vrijednosti ovog područja. Osim toga, projekt će se fokusirati na jačanje privrednih kapaciteta s ciljem otvaranja novih radnih mjesta i održivog razvoja lokalne zajednice. VEZANO Na Aerodromu Sarajevo putnicima dostupan novi sistem automatskih vrata E-gate
Ryanair pomjerio rok za prelazak na digitalno čekiranje karata: Više vremena za prilagođavanje
Marx.ba Ryanair će od 3. novembra preći na 100 posto digitalne karte za ukrcavanje i više neće biti papirnih karata. Prvobitno planirano da počne u maju, niskotarifni avioprevoznik je sada potvrdio da će kupci imati rok do novembra da se pripreme za promjenu. Ryanair je rekao da 80 posto njegovih klijenata već koristi digitalne karte za ukrcaj, ali sa oko 200 miliona putnika godišnje, to i dalje ostavlja oko 40 miliona klijenata koji koriste štampane karte za ukrcaj godišnje. – Putnici Ryanaira više neće preuzimati i štampati fizičku papirnu kartu za ukrcavanje, već će umjesto toga koristiti digitalnu kartu za ukrcaj generisanu u njihovoj aplikaciji myRyanair tokom prijave. Očekujemo da eliminišemo skoro sve naknade za prijavu na aerodrom od novembra 2025. godine, jer će se svi putnici prijaviti online/u aplikaciji kako bi generirali svoju digitalnu kartu za ukrcavanje, poručili su iz kompanije. Onima koji nekim slučajem nemaju pametne telefone savjetovano je da potraže pomoć od prijatelja ili članova porodice. VEZANO Wizz Air uskoro prelazi isključivo na bezgotovinsko plaćanje na letovima
FBiH: Izmjene Zakona koje donose jačanje bankarskog sektora
Marx.ba Predsjedavajući Tomislav Martinović sazvao je za sutra sjednicu Doma naroda Federalnog parlamenta, a jedna od brojnih predloženih tačaka dnevnog reda je zakon o izmjenama i dopunama Zakona o bankama. Predlagač ovog akta je Federalna vlada i u materijalu upućenom Parlamentu između ostalog je navela da bi novopredloženi zakon trebalo da doprinese i rastu privatnih i javnih investicija, kao podrška privredi i javnom sektoru. Dodatno, predloženim izmjenama i dopunama vrši se usklađivanje s direktivama Evropskog parlamenta te jasnije propisuju mjere za očuvanje kapitala i likvidnosti banaka kao važnog segmenta finansijskog kapitala, navedeno je također. Vlada je predložila da Parlament odlučuje o zakonu po skraćenom postupku. Ako takvu proceduru odobre i parlamentarci, značilo bi da oni neće podnositi amandmane na osnovni Vladin tekst. Kao razlog za skraćeni postupak, Vlada je navela da predložene izmjene i dopune nisu složene i da su manjeg obima. – U dinamičnom i sve kompleksnijem finansijskom okruženju, efikasno reguliranje bankarskog sektora postaje ključno za osiguranje stabilnosti i održivosti ekonomije. Važeći zakon o bankama zahtijeva izmjene i dopune kako bi bio usklađen sa savremenim praksama, zakonodavstvom Evropske unije i globalnim standardima – navela je također kao predlagač Federalna vlada. Za dnevni red sutrašnje sjednice je, među brojnim drugim tačkama dnevnog reda predložen i zakon sasvim drugačije materije – o djelimičnom otpisu dugova sportskim kolektivima koji imaju kapacitet da se bore na evropskim takmičenjima, ali prepreka su im finansijska dugovanja. U postupcima licenciranja za takmičenja, finansijski kriterij je imperativ i uslovi su definisani pravilima UEFA-e, FIFA-e, FIBA-e, kao i ostalih međunarodnih asocijacija. Navedeni zakon uputila je u parlamentarnu proceduru također Vlada s ciljem da sportski kolektivi mogu zaključiti sporazum o izmirenju duga i na taj način dobiti licencu za nastupe na evropskim takmičenjima. Vlada je Federalnom parlamentu predložila i da takve zakonske izmjene razmotri po hitnom postupku jer, kako je navela, nisu složene i obimne, što dozvoljava i Poslovnik. Puni službeni naziv akta je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o naplati i djelimičnom otpisu dugovanja sportskim kolektivima i najavljen je kao prva tačka dnevnog reda sutrašnje sjednice Doma naroda. VEZANO Prosječna neto plata u januaru u BiH iznosila 1.508 KM
Prosječna neto plata u januaru u BiH iznosila 1.508 KM
Marx.ba Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u Bosni i Hercegovini u januaru ove godine iznosila je 1.508 KM, što je nominalni rast za 5,5 posto, a realno je veća za četiri posto u odnosu na decembar prošle godine. Na godišnjem nivou, prosječna neto plata u januaru ove godine u odnosu na isti mjesec lani, nominalno je viša za 13,5 posto, dok je realni indeks bio veći za 9,9 posto. Najviše prosječne neto plate u januaru ove godine isplaćene su u djelatnosti informacije i komunikacije u iznosu 2.074 KM, zatim finansijske i djelatnosti osiguranja 1.984 KM, te u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji u iznosu od 1.959 KM. Najniže prosječne neto zarade imali su radnici u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane u iznosu 1.092 KM, te građevinarstvu 1.209 KM. VEZANO Potpisan Kolektivni ugovor u rudarstvu: Nakon 2018. prvi put povećana proizvodnja
OECD: Evo kakva je nova prognoza svjetskog ekonomskog rasta
Marx.ba Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u ponedjeljak je blago snizila svoju prognozu svjetskog ekonomskog rasta za 2025. godinu zbog slabijih projekcija rasta u SAD i eurozoni. Očekuju tako ekonomski rast od 3,1 posto u 2025., manje od 3,3 koliko je prognozirao u decembru. Mathias Cormann, glavni sekretar OECD-a, objasnio je kako je neizvjesnost oko trgovinske politike ključni faktor u projekcijama organizacije. Iznijeli su i prognozu za 2026. prema kojoj se predviđa rast od tri posto, dok se u prethodnom izvještaju prognoziralo 3,3. OECD je također ažurirao svoju prognozu inflacije, navodeći da će rast cijena biti veći nego što se ranije očekivalo, ali da će oslabiti zbog usporavanja ekonomskog rasta. – Ono što vidimo jest da će inflacija nastaviti padati, ali se očekuje da će padati sporije. Smatramo da neke mjere povezane s trgovinom, carinama i s tim povezana neizvjesnost politike svakako imaju utjecaj na inflaciju, kazao je Cormann CNBC-u. Također se predviđa da će godišnji ekonomski rast u SAD usporiti sa svog nedavnog snažnog tempa na 2,2 posto u 2025. i 1,6 posto u 2026., što je pad od prethodno prognoziranog rasta od 2,4 posto ove i 2,1 posto sljedeće godine. VEZANO Sedmica za nama: Dolar i dalje u defanzivi u odnosu na euro
Koliki je izvoz imala bh. industrija tekstila, odjeće, kože i obuće
Marx.ba Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, ukupan promet vanjskotrgovinske razmjene industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u Bosni i Hercegovini u 2024. godini bio je 4.013.766.993 KM i manji je za 246.831.953 KM nego u 2023. godini kada je ostvaren obim od 4.260.598.945 KM. Pokrivenost uvoza izvozom u ovoj industriji u 2024. godini iznosila je 70,59% i manja je nego u 2023. godinikada je bila 77,85%. Vrijednost izvoza industrije tek stila, odjeće, kože i obuće u Bosni i Hercegovini u 2024. godini bila je 1.660.909.149 KM, što je za 204.016.024 KM manje od izvoza u 2023. godini koji je iznosio 1.864.925.173 KM. Postoje značajne razlike u promjenama izvoza po pojedinim tarifnimgrupama. Neki proizvodi bilježe rast, adrugi pad. Najveći pad u izvozu zabilježen je kod proizvoda iz tarifne grupe 41 (sirova koža), dok je najveći rast zabilježen kod proizvoda iz tarifne grupe 53 (ostala biljna tekstilna vlakna). Najveći udio u ukupnom izvozu imaju odjeća i pribor za odjeću (tarifne grupe 61 i 62), što ukazuje na važnost tekstilne industrije za ukupni izvoz. U 2024. godini je većina proizvoda doživjela pad u vrijednosti po kilogramu u odnosu na 2023. godinu. Međutim, pad vrijednosti po kilogramu ne znači nužno i pad ukupne vrijednosti izvoza. Ako se količina izvezenih proizvoda poveća, ukupna vrijednost izvoza može ostati ista ili čak porasti. Svih 15 najvećih izvoznih tržišta za bosanskohercegovačku tekstilnu industriju nalazi se u Evropi, što ukazuje nasnažnu orijentaciju prema evropskom tržištu. Hrvatska i Italija su najveća izvozna tržišta, zajedno čineći preko40% ukupnog izvoza. Ovo ukazuje na uspostavljene trgovinske veze i jaku potražnju za bosanskohercegovačkimproizvodima na tim tržištima. Iako je prikazano 15 tržišta, prvih pet tržišta čini gotovo 75% ukupnog izvoza. Ovaj podatak ukazuje na visokukoncentraciju izvoza na nekoliko ključnih tržišta, što može ukazivati na stabilne, ali i potencijalne rizike povezanesa prekomjernom ovisnošću o nekoliko zemalja. Vrijednost uvoza industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u Bosni i Hercegovini u 2024. godini je iznosila2.352.857.844 KM, što je za 42.815.928 KM manje u odnosu na uvoz iz 2023. godine koji je iznosio 2.395.673.772KM. Svih 20 najvećih izvoznih tržišta za bosanskohercegovačku tekstilnu industriju nalazi se u Evropi, što ukazuje nasnažnu orijentaciju prema evropskom tržištu. Na vrhu po izvozu iz BiH su Hrvatska, Italija i Njemačka. Sa druge strane, Turska je najveće uvozno tržište, što pokazuje uspostavljene trgovinske veze i jaku potražnju za turskim proizvodima u BiH. VEZANO Grafička i papirna industrija BiH ostvarile rast izvoza
Potpisan Kolektivni ugovor u rudarstvu: Nakon 2018. prvi put povećana proizvodnja
Marx.ba Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, te generalni direktor JP Elektroprivreda BiH Sanel Buljubašić i direktori rudnika Koncerna EPBiH i RMU Banovićiu prisustvovali su, u prostorijama JP Elektroprivreda BiH, potpisivanju novog Kolektivnog ugovora u oblasti rudarstva u Federaciji BiH. Premijer Nikšić je izrazio jasan stav da su stabilnost i jačanje energetskog sistema i energetska nezavisnost Federacije BiH prioriteti Vlade, jer se na taj način može garantovati neometano i uredno snabdijevanje električnom energijom. Ministar Lakić je, govoreći o ostvarenom rastu proizvodnje uglja u prošloj godini kojim je zaustavljen trend pada od 2018. godine, direktorima rudnika poručio da moraju raditi na dodatnom podizanju proizvodnje. Direktor Buljubašić je istakao da je za Elektroprivredu BiH u periodu tranzicije energetskog sektora veoma značajana proizvodnja električne energije iz termoelektrana, zbog čega se radi na poboljšanju uslova rada u rudnicima kako bi se došlo do povećane proizvodnje uglja. Tokom razgovora iskazana je podrška Vlade Federacije BiH i spremnost za saradnju kada je riječ o novim investicijama u rudnike s ciljem stabilizacije proizvodnih kapaciteta. Na odvojenom sastanku premijera i ministra s generalnim direktorom i članovima Uprave Elektroprivrede BiH prezentirane su informacije o poslovanju kompanije, kao i izazovima u narednom periodu. Ovom prilikom je istaknuta problematika s kojom se Elektroprivreda BiH suočava kada je riječ o izgradnji novih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora i hitna potreba za harmonizacijom propisa koji prate izgradnju ovih objekata. Osim toga, razgovarano je i o problemima koji se odnose na proizvodne kapacitete zbog izostanaka investiranja, značajnom povećanju potrošnje električne energije i investiranju u distributivnu mrežu. Tokom razgovora istaknute su i informacije o provedenim mjerama racionalizacije poslovanja koje su dale određene efekte i čija provedba se kontinuirano nastavlja, zbog čega se u ovoj godini može očekivati bolji finansijski rezultat. Povećana je proizvodnja u termoelektranama za 10 posto u odnosu na 2023. godine, objavila je Vlada FBiH Kako sud dodali, Elektroprivreda BiH je u prošloj godini bila primorana na kupovinu električne energije na tržištu zbog manje isporuke uglja od one koja je ugovorena s rudnicima, nepovoljnih hidroloških okolnosti i značajnog povećanja potrošnje električne energije domaćinstava, što je troškove povećalo za 78 miliona KM. Ponovo je istaknuto da je cijena električne energije za domaćinstva još uvijek znatno niža od proizvodne cijene, saopćeno je iz Elektoprivrede BiH. VEZANO Vlada pokrenula izradu Energetske strategije za energetski održivu budućnost FBiH
Na Aerodromu Sarajevo putnicima dostupan novi sistem automatskih vrata E-gate
Marx.ba Na Međunarodnom aerodromu Sarajevo putnicima je od sada dostupan novi sistem automatskih vrata E-gate, koji omogućava brži i efikasniji prolazak do pasoške i sigurnosne kontrole. Ovaj sistem je implementiran s ciljem smanjenja gužvi i poboljšanja ukupnog iskustva putovanja. – E-gate omogućava putnicima koji su završili proces check-in registracije na aerodromu i dobili svoju kartu za ukrcavanje, da samostalno prođu u zonu koja je namjenjena samo putnicima. Ovaj automatizovani sistem koristi skener karte za ukrcavanje, čime se ubrzava proces i smanjuje potreba za ručnim pregledima od strane osoblja. Putnici jednostavno skeniraju svoju kartu na automatskim vratima, što im omogućava brz i nesmetan prolazak kroz ovu kontrolnu tačku, poručeno je s najvećeg bh. aerodroma. Implementacija E-gate sistema poboljšava sigurnost i efikasnost aerodromskih operacija, omogućavajući brži tok putnika i smanjenje vremena čekanja na check-pointu. – Uvođenjem ovakvih tehnologija, nastavljamo da pratimo globalne standarde i trendove, čineći putovanja sigurnijim, bržim i udobnijim za sve putnike, rečeno je. VEZANO Bh. aerodromi će u Sevilji pregovarati o novim linijama