BiH druga u Evropi po porastu kapaciteta u avio saobraćaju
Marx.ba Po nedavno objavljenim podacima Ciriuma, sve države regije osim jedne su među najboljima u Evropi po porastu kapaciteta u avio saobraćaju u prvom kvartalu 2025., u poređenju sa istim kvartalom 2019. godine. Očekivano, Albanija je na prvom mjestu u Evropi po procentualnom porastu, dok se iza nje nalaze Bosna i Hercegovina na drugom i Srbija na trećem mjestu. Albanija ima rast od čak 314 posto, BiH 164, a Srbija 149 posto. Ostale države regije su također postigle odlične rezultate, pa se tako Sjeverna Makedonija nalazi 6. mjestu sa porastom od 137 posto, a na 8. i 9. mjestu se nalaze Hrvatska (129 posto) i Crna Gora (127 posto), piše Zamaaero. Ostale države od najboljih 10 su redom Kipar, Malta, Grčka i Mađarska. Od 42 države spomenute u podacima, njih 15 idalje nije došlo do nivoa kapaciteta iz 2019. U ovih 15 država koje se idalje nisu oporavile se, nalazi se i jedna država regije. Radi se o Sloveniji, koja u Q1 2025. ima samo 61,2 posto kapaciteta iz istog perioda 2019. Ovaj rezultat čini Sloveniju državom sa drugim najlošijim rezultatom u Evropi, odmah ispred sankcionisane Bjelorusije koja ima 53.5 posto kapaciteta u odnosu na Q1 2019. Ciriumov izvještaj je također specifično naglasio tri nacionalna tržišta u kojima je neočekivano jak performans nacionalnih aviokompanija primetno pozitivno uticao na rast saobraćaja. To su Grčka (Aegean), Srbija (Air Serbia) i Italija (ITA). VEZANO Uk: Rekordan broj putnika na sarajevskom aerodromu rezultat je strateških mjera Vlade KS
Panel diskusija: Ekonomija regije mora biti aktivan učesnik u oblikovanju politika za pristupanje EU
Marx.ba Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine dr. sc. Vjekoslav Vuković učestvovao je na panel-diskusiji pod nazivom „Perspektive europskih integracija Zapadnog Balkana“, koja je održana u okviru regionalnog sastanka Vlade Švicarske u rezidenciji Ambasade Švicarske u Sarajevu. Seminar je okupio brojne visokorangirane dužnosnike, među kojima su bili pomoćnik generalnog direktora Švicarske agencije za razvoj i saradnju, šef Političke divizije za Euroaziju, rukovoditelji različitih odjela iz Berna, regionalni policijski atašei, kao i ambasadori iz Srbije, Kosova, Albanije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine. Panel-diskusija bila je posvećena ključnim ekonomskim aspektima evropskih integracija zemalja Zapadnog Balkana, uključujući zajedničko regionalno tržište, trgovinske odnose unutar regije i s Evropskom unijom, Plan rasta za Zapadni Balkan te Zelenu agendu, s posebnim fokusom na mehanizam CBAM (Mehanizam za prilagodbu ugljika na granici). Pored dopredsjednika Vukovića, sudionici panela bili su direktor za suradnju u Delegaciji EU u BiH Stefano Ellero, glavni urednik Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine Semir Mujkić i šef za politička i sigurnosna pitanja u Misiji Švicarske pri EU Adrian Sollberger. Govoreći o ekonomskim perspektivama Bosne i Hercegovine, Vuković je istakao da čak 70 posto ukupnog izvoza Bosne i Hercegovine ide na tržište Evropske unije, što predstavlja jasan pokazatelj kvalitete domaćih proizvoda i njihove usklađenosti s evropskim standardima. Posebno je naglasio važnost CBAM mehanizma za ekonomiju BiH, ističući da je Komora u proteklim godinama provela niz aktivnosti kako bi pomogla domaćim kompanijama da se pripreme za njegovu primjenu. Zahvaljujući tim naporima, ekonomski subjekti su od potpune neinformiranosti došli do faze u kojoj su daleko spremniji za suočavanje s novim ekološkim i ekonomskim zahtjevima koje EU postavlja. Također je ukazao na važnost saradnje između ekonomije i donositelja odluka, naglašavajući potrebu za kontinuiranim dijalogom kako bi se omogućila pravovremena prilagodba tržišnim promjenama i regulatornim zahtjevima. U svom izlaganju osvrnuo se i na Plan rasta za Zapadni Balkan, ističući ključnu ulogu privatnog sektora u procesima regionalnih i evropskih integracija. Naglasio je da ekonomija regije mora biti aktivan učesnik u oblikovanju politika koje se odnose na pristupanje EU, posebno u kontekstu održivog razvoja i ekonomske stabilnosti. Regionalni seminar, koji se organizira svake dvije godine, predstavlja najvažniji interni politički događaj Ministarstva vanjskih poslova Švicarske na Zapadnom Balkanu. Organiziran je u saradnji s drugim ministarstvima i agencijama nadležnim za suradnju, ekonomske odnose, migracije i sigurnost, a njegov osnovni cilj bio je koordinacija i definiranje strategije bilateralnih odnosa Švicarske sa zemljama Zapadnog Balkana iz regionalne perspektive, uz poseban osvrt na ulogu Švicarske u procesu evropskih integracija ovog područja. VEZANOBiH bilježi rast izvoza autodijelova uprkos izazovima u njemačkoj autoindustriji
Žele potaknuti domaću proizvodnju: Uvodi se evropski zakon o kritičnim lijekovima
Marx.ba Evropska komisija predložila je nova pravila kojima je cilj jačanje sigurnosti opskrbe i dostupnosti ključnih lijekova pri čemu u javnoj nabavi želi dati prednost evropskim proizvođačima. U zakon o kritičnim lijekovima, što je jedan od glavnih dijelova evropske zdravstvene legislative u tekućem mandatu Evropske komisije, Bruxelles tako uvodi mehanizam “kupuj evropsko”. Ubrzano donošenje tog zakonskog prijedloga nailazi na određene dvojbe jer nije provedena sveobuhvatna procjena učinaka, a nisu ni svi dionici dali svoje mišljenje, ipak Evropska komisija tvrdi da je rješavanje tog pitanja prioritetno zbog manjka lijekova. Tom se zakonskom inicijativom žele osigurati stabilni i pouzdani dobavni lanci u okviru Evropske unije (EU). – Zakon o kritičnim lijekovima osigurava da evropski pacijenti imaju pristup lijekovima koje trebaju, kada i gdje ih trebaju, i to po pristupačnim cijenama. U sadašnjem geopolitičkom kontekstu to je postalo još veći prioritet, izjavio je evropski povjerenik za zdravstvo Olivér Várhelyi. Bruxelles priznaje da je za uspjeh tog okvira nužna koordinacija na nacionalnoj i evropskom nivou. Prijedlog se temelji na evropskoj listi kritičnih lijekova koju je sastavila Evropska agencija za lijekove 2023. godine s fokusom na lijekove kojima se tretiraju ozbiljna stanja ili na one s ograničenim alternativama. Zbog oslanjanja na ograničeni broj proizvođača ili zemalja neki lijekovi, kao što su antibiotici, inzulin ili lijekovi protiv bolova, postali su teško dostupni. Bruxelles napominje da postoji velika ovisnost o dobavljačima iz trećih zemalja za aktivne supstance za lijekove te rizici od poremećaja kod uvoza. Nedavna pandemija je izložila te ranjivosti i pokazala potrebu za pouzdanijim dobavnim lancima. Pitanje manjka lijekova do sada se rješavalo na nacionalnim nivoima. Prijedlog Evropske komisije ima za cilj povećati investicije u proizvodnju ključnih lijekova i supstanci unutar EU, pišu Financije. Drugim riječima, mjera “kupuj evropsko” uvodi davanje prvenstva u javnoj nabavi sigurnosti opskrbe u odnosu na cijenu. U praksi to znači da, kada se identificiraju određene ranjivosti zbog ovisnosti o određenoj trećoj zemlji, nadležna evropska tijela će, kada je to opravdano, favorizirati dobavljače koji proizvode značajnu količinu kritičnih lijekova unutar EU. Novi zakonodavni okvir uvodi i novu kategoriju lijekova od zajedničkog interesa. To uključuje lijekove koji su teško dostupni u barem tri zemlje članice EU kao što su, primjerice, lijekovi koji se koriste za rijetke bolesti. Za takve lijekove predlaže se zajednička nabava kako bi se spriječile nejednakosti i poremećaji u nabavi, navodi Euronews. Uvodi se također i koncept strateških projekata, odnosno jačanja kapaciteta u EU za proizvodnju i razvoj kritičnih lijekova. Takvi projekti će moći imati koristi od poticaja kao što su brzo dobivanje dozvola, administrativna i naučna podrška, jednostavnije procjene utjecaja na okoliš te potencijalno finansiranje iz evropskih fondova. Ono što zabrinjava je pitanje finansiranja, odnosno dostatnost predviđenih sredstava u iznosu od 83 miliona eura za 2026. i 2027. godinu, prvenstveno iz programa EU4Health. Ove sedmice 11 ministara zdravstva zemalja članica EU predložilo je da se dio novaca koji se predviđa za jačanje obrane i sigurnosti predvidi i za kritične lijekove. Belgijski ministar zdravstva Frank Vandenbroucke, jedan od potpisnika te inicijative, pozvao je Evropsku komisiju da uključi zakon o kritičnim lijekovima u europski okvir obrane i sigurnosti. – Sigurnost u lijekovima je jednako važna kao odbrambena ili energetska sigurnost. Naša kolektivna sigurnost ovisi o tome, istaknuo je. VEZANO Eurostat: Blagi rast BDP-a i zaposlenosti u eurozoni i EU
Euro ojačao nakon ukrajinskog pristanka na prekid vatre
Marx.ba Euro je u srijedu bio na najvišim petomjesečnim nivoima zbog spremnosti Ukrajine da prihvati jednomjesečni prekid vatre, dok su dionice porasle zbog ponovnih tarifnih planova SAD i zabrinutosti zbog usporavanja američke privrede. Evropski terminski indeksi skočili su za 0,8 posto, a FTSE futuresi su porasli za 0,3 posto nakon što su SAD rekle da će obnoviti vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka Ukrajini nakon što je Kijev rekao da će prihvatiti američki prijedlog o prekidu vatre, piše Seebiz. Rusija tek treba odgovoriti na ovaj prijedlog o prekidu vatre. Euro je dostigao najvišu vrijednost od oktobra u trgovanju u New Yorku na 1,0947 dolara i bio je stabilan na 1,0913 dolara na azijskom dijelu trgovine. Ruska rublja je preko noći porasla na najviši nivo u sedam mjeseci. VEZANO Eurostat: Blagi rast BDP-a i zaposlenosti u eurozoni i EU
Eurostat: Blagi rast BDP-a i zaposlenosti u eurozoni i EU
Marx.ba U četvrtom kvartalu 2024. BDP je porastao za 0,2 posto u eurozoni i za 0,4 posto u Evropskoj uniji (EU) u poređenju sa prethodnim kvartalom, prema procjeni koju je objavio Eurostat. U trećem kvartalu 2024. BDP je porastao za 0,4 posto u obje zone. U poređenju sa istim kvartalom 2023, BDP je porastao za 1,2 posto u eurozoni i za 1,4 posto u EU u četvrtom kvartalu 2024. godine, nakon povećanja od jedan posto u eurozoni i 1,1 posto u EU. Kada se posmatra cijela 2024. godina, BDP je povećan za 0,9 posto u eurozoni i za jedan odsto u EU, nakon povećanja od 0,4 posto u obje zone u 2023. godini. Najveći rast BDP-a u odnosu na prethodni kvartal zabilježila je Irska (3,6 posto), a slijede je Danska (1,6 posto) i Portugal (1,5 posto). Najveći pad je zabilježen na Malti (-0,7 posto), Austriji (-0,4 posto), Njemačkoj i Finskoj (obje po -0,2 posto), prenosi Bankar. U poređenju sa četvrtim kvartalom 2023, Irska je imala rast BDP-a od 9,2 posto, a slijede je Danska sa rastom od 4,1 posto, Poljska sa 3,7 posto i Hrvatska sa 3,6 posto. S druge strane, jedini koji su ostvarili negativan rast, i to tokom cijele 2024. godine, su Austrija sa padom u četvrtom kvartalu od 1,2 posto, Latvija sa 0,4 posto i Njemačka sa 0,2 posto. Broj zaposlenih povećao se za 0,1 posto u eurozoni i za 0,2 posto u EU u četvrtom kvartalu 2024. godine u odnosu na prethodni kvartal. U trećem kvartalu 2024. zaposlenost je porasla za 0,2 posto u eurozoni i ostala je na istom nivou u EU. U poređenju sa istim kvartalom prethodne godine, zaposlenost je porasla za 0,7 posto u eurozoni i za 0,5 posto u EU u četvrtom kvartalu 2024, nakon povećanja od jedan posto u eurozoni i 0,8 posto u EU u trećem kvartalu 2024. godine. U četvrtom kvartalu 2024. godine, Rumunija (dva posto), Španija (0,9 posto), Grčka i Portugal (obje po 0,5 posto) su zabilježile najveći rast zaposlenosti u poređenju sa prethodnim kvartalom, dok je najveći pad, 0,4 posto, zabilježen u Hrvatskoj i Finskoj, zatim u Latviji i Švedskoj, gdje je zaposlenost opala za 0,2 odsto. Eurostat procjenjuje da je u četvrtom kvartalu prošle godine u EU bilo zaposleno 219,7 miliona ljudi, od čega 171,2 miliona u eurozoni, dok je produktivnost porasla za 0,4 posto u eurozoni i za 0,8 posto u EU u poređenju sa istim kvartalom 2023. godine. VEZANO BiH bilježi rast izvoza autodijelova uprkos izazovima u njemačkoj autoindustriji
Novi čelnik SEC-a najavio odustajanje od sporne regulacije za kripto-kompanije
Marx.ba Američka Komisija za vrijednosne papire i berze (SEC) odustaje od promjena regulacija na tržištu kriptovaluta. Privremeni čelnik SEC-a Mark Uyeda najavio je tako odustajanje od prijedloga koji bi proširio definiciju alternativnih trgovačkih sistema (ATS) na određene kripto kompanije, što bi ih stavilo pod stroži nadzor i dodatne regulatorne zahtjeve. Podsjetimo, SEC je još 2022. godine predložio da se neke kripto platforme registriraju kao alternativni trgovački sistemi, što je izazvalo oštre reakcije iz kripto-industrije. Kritičari su tvrdili kako bi takav potez mogao ugušiti inovacije, dok su zagovornici strože regulacije upozoravali na potrebu veće zaštite ulagača. Uyeda sada tvrdi kako je povezivanje regulacije tržišta državnih obveznica s pokušajem stavljanja kriptovaluta pod veću kontrolu bilo pogrešno. – Po mom mišljenju, Komisija je pogriješila kada je povezala regulaciju tržišta državnih obveznica s agresivnim pokušajem suzbijanja tržišta kriptovaluta, izjavio je Uyeda, ističući kako je zatražio od SEC-ovog osoblja da istraži kako odustati od tog prijedloga. Ovaj potez dolazi u trenutku kada je regulacija kriptovaluta u SAD na prekretnici. Prethodna američka administracija pod vodstvom Joea Bidena proteklih je godina pojačala nadzor nad sektorom, ali dolaskom Donalda Trumpa najavljena je blaža regulacija za kripto tvrtke. S druge strane, dok SEC povlači prijedlog, globalne financijske institucije nastavljaju rasprave o pravnom okviru za kriptovalute. Uyeda je najavio obnovljene razgovore s Ministarstvom financija, Sustavom federalnih rezervi (FED) i ključnim tržišnim sudionicima o budućim regulatornim izmjenama u sektoru državnih vrijednosnica. To sugerira da se američka regulativa neće u potpunosti povući, već će vjerojatno biti redefinirana. VEZANO Centralna banka BiH: Devizne rezerve povećane za 1,35 milijardi KM
100.000 građana potpisalo inicijative za strože zakone o nasilju nad ženama
Marx.ba Do sada najveća društvena akcija posvećena borbi protiv nasilja nad ženama, koju je pokrenuo Bingo Group, za sedam dana je rezultirala sa 100.000 potpisa inicijativa za strože zakone. Riječ je o podršci Inicijativi za uvođenje femicida u Krivični zakon Federacije BiH, kao i Inicijativi za donošenje novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u Republici Srpskoj. Inicijative su pokrenula udruženja “Glas žene” Bihać, “Tim volim život” Cazin, “Izvor” Sanski Most, “Ženska vizija” Tuzla, “Inicijativa građanki/na Mostar” za Federaciju BiH, “Udružene žene” Banja Luka, Udruženje građana “Budućnost” Modriča i Fondacija “Lara” Bijeljina za Republiku Srpsku Na Međunarodni dan žena, 8. marta 2025. godine, više od 9.000 zaposlenika Bingo Group privremeno je zaustavilo rad u 230 trgovina, fabrikama i proizvodnim pogonima, kako bi poslali snažnu poruku da nasilje nad ženama mora prestati. Bingo Group je već osigurao 1.000.000 KM za sigurne kuće, obavezao se na prioritetno zapošljavanje žena koje su preživjele nasilje te će pokrenuti i interni program podrške zaposlenicama koje su žrtve nasilja. VEZANO Više od 9.000 uposlenika Bingo Group stalo sa radom: Vrijeme je da stanemo i zaustavimo nasilje
Šibonjić sa predstavnicima razvojnih agencija najavio promociju kupovine domaćih proizvoda
Marx.ba Ministar za privredu Zeničko-dobojskog kantona Samir Šibonjić razgovarao je o značaju razvoja lokalnih zajednica kroz djelovanje agencija i jačanju međusobne saradnje u budućnosti sa predstavnicima razvojnih agencija koje djeluju na području tog kantona. Tokom razgovora sa direktorom Zeničke razvojne agencije (ZEDA) Senadom Pašalićem, direktoricom Razvojne agencije Žepče (RAŽ) Brankom Janko, direktorom Razvojne agencije Zavidovići (RAZ) Ajdinom Polićem i predstavnikom Tešanjske razvojne agencije (TRA) Muamerom Omahićem, ministar Šibonjić je najavio kampanju promocije kupovine domaćih proizvoda, predstavljajući strategiju i plan njenog sprovođenja. Agencije su izrazile spremnost da svojim resursima i ekspertizom podrže Ministarstvo u realizaciji ove i drugih inicijativa, uključujući uspostavu mehanizma za praćenje efekata mjera podrške i programa poticaja. Ministar je čestitao predstavnicima razvojnih agencija koje djeluju na području ZDK na dosadašnjim rezultatima te pohvalio njihovu promociju programa Ministarstva kroz info dane. Naglasio je opredijeljenost za nastavak podrške njihovom radu. Predstavnici agencija izrazili su zadovoljstvo zaključcima sastanka, očekujući njihovu skoru realizaciju. Posebno su istakli važnost uspostave fonda za podršku razvojnim agencijama, kao i njihovo aktivnije uključivanje u praćenje i planiranje programa podrške Ministarstva, saopćeno je iz Ministarstva za privredu ZDK. VEZANOCentralna banka BiH: Devizne rezerve povećane za 1,35 milijardi KM
Centralna banka BiH: Devizne rezerve povećane za 1,35 milijardi KM
Marx.ba Prema podacima koje je objavila Centralna banka Bosne i Hercegovine, devizne rezerve CBBiH na kraju januara 2025. godine iznosile su 17,26 milijardi KM i na godišnjem nivou su povećane za 1,35 milijardi KM (8,5%). Ukupna novčana masa (M2) na kraju januara 2025. godine iznosila je 38,91 milijardu KM, u odnosu na prethodni mjesec registrovano je smanjenje novčane mase za 220,3 miliona KM (0,6%). Smanjenje novčane mase (M2), rezultat je smanjenja novca (M1) za 318 miliona KM (1,3%) i povećanja kvazi novca (QM) za 97,7 miliona KM (0,7%). U strukturi novca (M1), gotovina izvan banaka je manja za 192,2 miliona KM (2,8%), a prenosivi depoziti u domaćoj valuti su manji za 125,8 miliona KM (0,7%). Prenosivi depoziti u stranoj valuti su povećani za 2,5 miliona KM (0,1%), ostali depoziti u domaćoj valuti za 68,3 miliona KM (2,2%) i ostali depoziti u stranoj valuti za 26,9 miliona KM (0,3%), što je rezultiralo povećanjem kvazi novca (QM). Na godišnjem nivou, porast novčane mase (M2) u januaru 2025. godine iznosio je 3,14 milijardi KM (8,8%). Rast je ostvaren kod gotovine izvan banaka za 297,8 miliona KM (4,7%), kod prenosivih depozita u domaćoj valuti za 2,12 milijardi KM (14,1%), kod ostalih depozita u domaćoj valuti za 298,7 miliona KM (10,2%) i kod ostalih depozita u stranoj valuti za 534,3 miliona KM (7,4%). Smanjenje na godišnjem nivou je zabilježeno kod prenosivih depozita u stranoj valuti za 105,7 miliona KM (2,5%). Protustavka smanjenju novčane mase (M2) na mjesečnom nivou u januaru 2025. godine u iznosu od 220,3 miliona KM (0,6%) je smanjenje neto strane aktive (NSA) za 182,1 milion KM (0,8%) i neto domaće aktive (NDA) za 38,2 miliona KM (0,2%). Porast novčane mase (M2) na godišnjem nivou od 3,14 milijardi KM (8,8%), rezultat je porasta neto strane aktive (NSA) za 1,49 milijardi KM (7,2%) i neto domaće aktive (NDA) za 1,66 milijardi KM (11,0%). – Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju januara 2025. godine iznosili su 25,76 milijardi KM, u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je smanjenje kredita od 64,6 miliona KM (0,3%). Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 41 milion KM (0,3%) i kod ostalih domaćih sektora za 10,1 milion KM (3,3%). Krediti su na mjesečnom nivou smanjeni kod privatnih preduzeća za 88,5 miliona KM (0,8%), kod vladinih institucija za 12,7 miliona KM (1,0%), i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 14,5 miliona KM (2,1%). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u januaru 2025. godine iznosila je 9,8%, nominalno 2,29 milijardi KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,11 milijardi KM (9,4%), kod privatnih preduzeća za 846,1 milion KM (8,7%), kod vladinih institucija za 177,4 miliona KM (16,1%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 74,9 miliona KM (12,3%) i kod ostalih domaćih sektora za 84,7 miliona KM (36,2%), objavili su iz CBBiH. Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju januara 2025. godine iznosili su 33,86 milijardi KM, u odnosu na prethodni mjesec depoziti su smanjeni za 12,3 miliona KM. Smanjenje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod vladinih institucija za 105 miliona KM (2,5%) i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 31,2 miliona KM (1,6%). Depoziti su povećani kod sektora stanovništva za 38,7 miliona KM (0,2%), kod privatnih preduzeća za 76,5 miliona KM (0,9%) i kod ostalih domaćih sektora za 8,8 miliona KM (0,4%). Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u januaru 2025. godine iznosila je 8,4%, što je u apsolutnom iznosu 2,61 milijardu KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,57 milijardi KM (9,8%), kod privatnih preduzeća za 958,2 miliona KM (13,3%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 7,9 miliona KM (0,4%) i kod ostalih domaćih sektora za 172,6 miliona KM (9,6%). Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod vladinih institucija za 98,5 miliona KM (2,4%). VEZANO Centralna Banka BiH objavila monetarna kretanja za decembar: Veće devizne rezerve i depoziti
Fortenova planira prodati Mercator-Embu
Marx.ba Proces prodaje prehrambeno-prerađivačke kompanije Mercator-Emba nedavno je započeo ili će krenuti, neslužbeno doznaje ljubljanski Dnevnik. Direktno upravljanje Mercator-Embom, koja je u 100-postotnom vlasništvu Mercatora, početkom 2023. godine prešlo je na Fortenovu, na koju su prije nekoliko godina u prisilnoj nagodbi vjerovnika prenesena vlasništva mnogih solventnih kompaniji propalog Agrokora, a na kraju i Mercatora. U Zagrebu, gdje je sjedište Fortenove, odnedavno je koncentrirana nabava za Mercator i hrvatski trgovački lanac Kozum, koji je također u vlasništvu Fortenove. Prema informacijama Dnevnika, sve ključne odluke Mercatora, uključujući finansijske i investicijske, donose se u glavnom gradu Hrvatske, prenosi Seebiz. – Fortenova grupa je započela postupak ispitivanja interesa potencijalne prodaje tvrtke Mercator Emba, a podršku u tom procesu će joj kao savjetnik pružati UniCredit grupa. S obzirom na proizvodni program, Mercator Emba trenutno posluje u okviru Poslovnog područja prehrana Fortenova grupe, budući da je prije svega veliki B2B proizvođač preljeva i sirupa i dugogodišnji je partner najvećih lanaca u brojnim državama EU. Emba također proizvodi i brendove za krajnje kupce, a među najpoznatijima su BenQuick instant-proizvodi od kakaoa i desertni preljevi Sladki greh. Riječ je o modernoj kompaniji koja, zahvaljujući stalnim ulaganjima u kvalitetu i sigurnost proizvoda, kao i praćenje savremenih trendova i prehrambenih navika, gotovo 90 posto svojih prihoda ostvaruje na stranim tržištima. Primjerice, i tokom ove godine treba biti realizirana 655 hiljada eura vrijedna investicija u aseptičnu liniju koja će Mercator Embi, kroz smanjenje udjela šećera, a povećanje udjela voća i kakaoa, omogućiti razvijanje proizvoda s povećanom nutritivnom vrijednosti. Međutim, kako se portfolio Mercator Embe ne uklapa u djelatnosti kojima se bave prehrambene kompanije u Fortenova grupi i koje su ujedno primarno usmjerene na pružanje proizvoda i usluga krajnjim kupcima, Fortenova grupa se odlučila na test tržišta vezan uz interes za preuzimanje Mercator Embe. U ovom trenutku je u toku samo ispitivanje interesa tržišta za kupoprodaju te proizvodne kompanije i još nikakva konačna odluka o prodaji nije donesena. U eventualnom postupku potencijalnog odabira partnera koji bi preuzeo kompaniju, kao i u svim dosadašnjim sličnim transakcijama, fokus će biti na one koji će, osim plaćanja fer cijene, dati maksimalan doprinos daljnjem razvoju poslovanja i očuvanju zaposlenosti u kompaniji, poručili su iz Fortenova grupe. VEZANO Podravka preuzima poljoprivredni segment Fortenove: Nakon dozvole iz BiH, odobrila i tijela u Hrvatskoj