Sedam koraka uz koje ćete se brzo prebaciti iz radnog u opušteno kućno raspoloženje

Marx.ba Vrijeme koje ne provodimo na poslu obično nam protutnji i prije nego što se okrenemo oko sebe već smo opet na radnom mjestu, više ili manje spremni za novu osmosatnu smjenu. Drugim riječima, sati između posla i odlaska na spavanje obično su nam prekratki i često ispunjeni obavezama koje nas baš i ne vesele, ali moramo ih obaviti, a to znači da su nam i ti sati ispunjeni stresom. Trebalo bi biti upravo suprotno i u tom bismo vremenu trebali pronaći načina za opuštanje i uživanje u onome što volimo. Stručnjaci predlažu korake pomoću kojih iz vremena od 17 do 5 sati možemo dobiti najviše i najbolje za sebe, bez obzira na to imamo li porodicu ili smo samci. Prvo se presvucite Presvucite se u trenerku ili drugu ležernu odjeću čim dođete kući. Uski kostimići i odijela, visoke potpetice, kravate, radneunifirme… u tome ne trebate biti ni minutu svog slobodnog vremena. – Ovo je jedan od načina da sebi i svom tijelu signalizirate da ste završili s poslom i da se možete opustiti. Ostanete li u odjeći u kojoj ste radili i vaše tijelo može ostati u radnom režimu. Ipak, nemojte odjenuti nešto previše iznošeno, dobro bi bilo da se osjećate lijepo u kućnoj odjeći, kaže Joy Kiesch, porodična savjetnica i vlasnica centra za psihološku pomoć. Stvorite ritual kojem ćete se radovati Imati ugodnu večernju rutinu vrlo je važno, ona vam pomaže da se opustite i uđete u sate odmaranja, a svakako je i nešto čemu se možete radovati. Ta se rutina razlikuje od osobe do osobe i treba odražavati ono što je pojedincu potrebno nakon radnog dana. Ako trebate kontakt s drugima, organizirajte ga, ako pak trebate tišinu, poštujte tu potrebu, piše Živim. – Da bismo prepoznali kakva nam rutina treba, trebamo biti dovoljno samosvjesni, smatra psihoterapeutkinja Noreen Iqbal dodajući da do toga možemo doći slušajući svoje tijelo ili, primjerice, vodeći dnevnik. – Najvažnije je da vam rutina doista odgovara, da je jednostavna i da vas na pravi način priprema za odlazak na spavanje, poručuje. Pokrenite se Kretanje bi bilo idealna aktivnost za isključivanje iz poslovnog raspoloženja. To može biti trening u obližnjem centru, šetnja po naselju ili ples u dnevnoj sobi, ovisno o ukusu i vremenu kojim raspolažete. – Ako ne možete otići na vježbanje u teretanu, jer se, recimo, trebate posvetiti djeci, prilagodite se, pa se istežite ili plešite desetak minuta. Namjerno kretanje najbolje će pomoći u prijelazu s poslovnog na privatno vrijeme, kaže psihoterapeutkinja Meredith Van Ness. Pustite omiljenu pjesmu Puštanjem omiljene pjesme čim završi radni dan na dobar ćete način reći svom umu da sad više ne radite. – Ljudi prečesto zaboravljaju koliko muzika može snažno utjecati na naše raspoloženje, kaže Van Ness, a predlaže i sastavljanje liste umirujuće klasične glazbe ili drugih umirujućih zvukova. Iskopčajte se Mobitel ostavite u drugoj sobi, isključite računar, namjerno „izgubite” daljinski upravljač…, pogotovo ako radni dan provodite za računarom. To će vam omogućiti da budete bliskiji sami sa sobom, s partnerom i porodicom. – Često mislim da ljudi ne shvataju da im surfanje ili gledanje televizije neće dati ono što im je potrebno kako bi se osjećali odmorno, opušteno ili ispunjeno u smiraj dana, kaže savjetnica Kiesch. – Ako baš nemate volje za potpuno isključivanje, onda barem možete ograničiti vrijeme koje ćete navečer provoditi pred ekranima, dodala je. Ne nastavljajte juriti Mnogi nakon posla nastavljaju užurbano – jure po djecu, jure u trgovinu ili na neku drugu obavezu… No, važno je ne stimulirati se pretjerano nakon posla, jer i vrijeme na putu kući trebalo bi biti odmor od posla, smatra Van Ness. Naravno, djecu morate pokupiti iz vrtića na vrijeme, ali pokušajte barem biti svjesni da ste previše užurbani kako biste se poslije mogli time pozabaviti i smanjiti nivo stresa. – U tome mogu pomoći vježbe disanja. Udišite četiri sekunde, a izdišite šest, jer dulji je izdah važan za resetiranje živčanog sustava, kaže psihoterapeutkinja. Učinite nešto drugačije Ljudi su stvorenja navika, pa često ponavljamo isto iz dana u dan – idemo istim putem doma, „vrtimo” nekoliko istih jela, obavljamo zadatke uvriježenim redoslijedom… Sve to obavljamo poluautomatski, pa je teško očekivati da će nam donijeti puno zabave ili da će nas ispuniti. Savjetnica Kiesch predlaže da to malo promijenimo i uvedemo neke novosti u slobodna popodneva i večeri. Za početak, krenite kući drugačijom rutom, nađite se s partnerom u novom restoranu, priredite sebi ugodan kućni kozmetički tretman… Sve to dodaje malo uzbuđenja vašem danu i pomaže da se osjećate nagrađeno, a s takvim osjećajem lakše ćete ući i u novi radni dan. VEZANONutricionisti tvrde da je ujutro najbolje jesti tri namirnice
Nutricionisti tvrde da je ujutro najbolje jesti tri namirnice

Marx.ba Prehrana igra ključnu ulogu u našem zdravlju, uključujući nivo stresa i upale u tijelu. Dok prerađena i nezdrava hrana može potaknuti upalne procese i povećati stres, određene namirnice imaju suprotan učinak – mogu smanjiti upalu i podržati cjelokupno zdravlje. Pravilnim izborom doručka možemo smanjiti rizik od srčanih bolesti, dijabetesa, hormonalnih neravnoteža, probavnih problema i oslabljenog imuniteta. Stoga su stručnjaci izdvojili tri namirnice koje je najbolje jesti ujutro. Bobičasto voće Bobičasto voće, poput borovnica i malina, bogato je antioksidansima, poput antocijanina, koji pomažu u borbi protiv oksidativnog stresa i upale. – Jednostavan način da ih uključite u jutarnju rutinu jest dodavanje u smoothie ili zdjelu sa zobenom kašom, savjetuje nutricionistica Carolina Schneider za SheFinds, piše Indexfit. Također preporučuje goji bobice koje možemo umiješati u jogurt ili posuti po doručku. Sjemenke bogate omega-3 masnim kiselinama Chia sjemenke i sjemenke lana odličan su izvor biljnih omega-3 masnih kiselina, koje smanjuju upalu i podržavaju zdravlje mozga. Osim toga, ove sjemenke pomažu u zdravlju crijeva, što igra važnu ulogu u regulaciji stresa. – Možete ih posuti po avokado tostu, umiješati u smoothie ili dodati u jogurt parfait, predlaže Schneider. Chia puding ili zobena kaša također su odlični načini za njihov unos. Fermentirana hrana Zdravlje crijeva i mozga usko su povezani, a fermentirana hrana bogata probioticima može smanjiti upalu i regulirati hormone stresa. – Probiotici podržavaju zdravlje crijeva, što pozitivno utječe na raspoloženje i imunološku funkciju, objašnjava nutricionistica i naturopatska liječnica dr. Michelle Sands. Dodavanje kefira u smoothie, kiselog kupusa uz jaja ili fermentiranog povrća na avokado tost, odlični su načini za uključivanje fermentirane hrane u doručak. VEZANOPrepoznajte šta vam tijelo govori: Hroničan stres odrazit će se na 13 načina
Prepoznajte šta vam tijelo govori: Hroničan stres odrazit će se na 13 načina

Marx.ba Puno se govori o stresu koji je u svom izvornom obliku koristan, štaviše, potreban nam je u blagim količinama. Kada doživimo stres, tijelo aktivira fiziološke procese, poput simpatičkog nervnog sistema, i ulazi u stanje borbe ili bijega. Tada naše tijelo može otpustiti hormone stresa – adrenalin, noradrenalin i kortizol – što povećava budnost, nivo šećera u krvi i energetsku spremnost organizma. Dok su ovi procesi unutar normalnih granica, poboljšavaju našu izvedbu i otpornost. Međutim, kada stres postane preintenzivan i počne negativno utjecati na zdravlje, nužne su hitne promjene, piše Živim. Kako se stres manifestira na dijelovima tijela? VEZANO Super načini kako se opustiti: Vaši prirodni saveznici
Super načini kako se opustiti: Vaši prirodni saveznici

Marx.ba Na kraju dana mnogi samo žele opustiti se. Leći na kauč i uživati. U današnje vrijeme ubrzanog ritma života često zaboravljamo na vlastite potrebe. Većinu dana posvećujemo poslu, porodici, obavezama i svakodnevnim zadacima. Jurimo između automobila, prodavnica, kancelarija i kuhinje, pokušavajući sve stići i svima ugoditi. No koliko se pritom brinemo o sebi? – Sve češće se susrećemo s pojmom pregorijevanja, hronične iscrpljenosti, koja utječe na tijelo i um. Ako ne odvojimo vrijeme za regeneraciju, svaki novi zadatak donosi dodatni stres. Vrijeme je da napravimo promjenu, da zastanemo, udahnemo i posvetimo se sebi. Barem na 20 minuta. Pronađite način da se opustite i obnovite svoju energiju. Uključite prirodu u svoju svakodnevicu: koristite eterična ulja, pijte biljne čajeve i njegujte tijelo prirodnim uljima – savjetuje Jasminka Grbelja, aromaterapeutkinja, piše 24sata. Pokažite porodici i kolegama da su vam važni, ali i da cijenite sebe. Ako vi ne budete brinuli o sebi, ko će. Mješavina eteričnih ulja za difuzor za opuštajuće trenutke Sastojci: 4 kapi eteričnog ulja lavande, 3 kapi eteričnog ulja mandarine, 2 kapi eteričnog ulja tamjana. Ova mješavina pomaže u smanjenju stresa, opušta um i doprinosi osjećaju unutarnjeg mira. Čajevi za podršku organizmu Čaj od kamilice – umiruje nervni sistem i poboljšava san.Čaj od matičnjaka – smanjuje napetost i pomaže kod probavnih tegoba povezanih sa stresom.Čaj od đumbira i limuna – jača imunitet i potiče detoksikaciju organizma. Biljna ulja za masažu i njegu kože Ulje slatkog badema – hidratizira kožu i čini je mekanom.Ulje sezama – zagrijava mišiće i potiče cirkulaciju.Ulje gospine trave – umiruje napetost i pomaže kod bolova u mišićima. VEZANO Šta je “brain rot” i kako ga spriječiti
Šta je “brain rot” i kako ga spriječiti

Marx.ba “Brain rot” opisuje kognitivne i emocionalne probleme povezane s provođenjem previše vremena ispred ekrana. Iako “truljenje mozga” ili “intelektualno propadanje” nije klinička dijagnoza, medicinski stručnjaci se slažu da je problem. Svima nam se čini da je nemoguće skrenuti pogled s ekrana, bilo da koristimo razne društvene mreže ili doomscrollamo kroz vijesti. Ova kompulzija može biti toliko intenzivna da ometa fokus i kognitivno zdravlje. Inače, “brain rot” se toliko često događa mnogima da je prema Oxfordskom rječniku to postalo riječ 2024. godine. Prema Oxfordskom rječniku “brain rot” je “navodno pogoršanje mentalnog ili intelektualnog stanja osobe, posebno gledano kao rezultat prekomjerne konzumacije sadržaja – sada posebno online – koji se smatra trivijalnim ili nezahvalnim”, piše Miss7. Upotreba izraza “brain rot” porasla je za 230 posto između 2023. i 2024. usred sve veće zabrinutosti oko toga koliko pretjerana konzumacija društvenih mreža i online sadržaja šteti raspoloženju i kognitivnom zdravlju, prema Oxfordu. Koristi se za opisivanje zatupljujućeg sadržaja koji se nalazi na društvenim mrežama i internetu, kao i naknadnog negativnog utjecaja koji to može imati na zdravlje mozga. Koji su simptomi intelektualnog propadanja? – “Brain rot” nije službena medicinska dijagnoza, ali provođenje previše vremena pred ekranom, koju sama riječ opisuje, definitivno može dovesti do širokog spektra kognitivnih i emocionalnih problema, kaže za Everyday Health dr. Laurie Ann Manwell, psihologinja i instruktorica na Univerzitetuu Wilfrid Laurier i Univerzitetu Guelph u Kanadi, koja proučava ovisnosti i mentalno zdravlje. – Pretjerano provođenje vremena ispred ekrana može negativno utjecati na pozornost, koncentraciju, učenje, pamćenje, emocionalnu regulaciju i društveno funkcioniranje. Znakovi koji ukazuju na intelektualno propadanje kod ljudi svih dobi mogu biti slični onome što se događa starijim osobama kod kojih se razvija kognitivno oštećenje, dodaje Manwell. Ona navodi sljedeće simptome intelektualnog propadanja: Stalni poremećaji koncentracije, lLaka ili česta dezorijentiranost, poteškoće sa stvaranjem i zadržavanjem novih sjećanja, posebno nedavnih događaja, problemi s fizičkom brigom o sebi, promjene u osobnosti i društvenosti, trajne promjene raspoloženja, rasuđivanja i sposobnosti donošenja odluka Kako nastaje intelektualno propadanje? – Do “kvarenja” mozga može doći jer buljenjem u ekrane zapravo ne radimo stvari koje su dobre za zdravlje mozga, poput tjelovježbe, spavanja, druženja u stvarnom životu i obavljanja aktivnosti koje su mentalno zahtjevne, kaže Manwell. “Brain rot” također može biti uzrokovan načinom na koji koristimo uređaje, dodaje Manwell. Prečesto pasivno “listamo” i brzo konzumiramo sadržaj dok obavljamo više zadataka istovremeno ili pokušavamo raditi ili učiti u isto vrijeme. – Korištenje uređaja na ove načine može rezultirati podijeljenim i smanjenim resursima za pažnju, što dovodi do slabijeg učenja i sposobnosti pamćenja, što može povećati stres i emocionalnu disregulaciju kada stalno moramo iznova učiti. Često postoje i odgovarajući učinci na mozak, poput smanjene sive i bijele tvari, što dovodi do smanjenog kapaciteta obrade i učinkovitosti., kaže Manwell. Ko je najviše izložen riziku od intelektualnog propadanja? – Jedan od razloga zašto “brain rot” može biti tako veliki problem je taj što može narušiti neuroplastičnost – koliko se lako mozak prilagođava i uspostavlja nove veze na temelju novih iskustava. Tokom života, bavljenje novim aktivnostima i učenje novih stvari može povećati neuroplastičnost, što nas zauzvrat štiti od kognitivnog pada kako starimo. Konzumiranje ponavljajućeg, besmislenog sadržaja na našim uređajima ima suprotan učinak, smanjujući sposobnost mozga da učinkovito upravlja kognitivnim i bihevioralnim funkcijama. Djeca i tinejdžeri su u najvećem riziku jer provode puno vremena ispred ekrana u ranoj dobi, dok se mozak još razvija, što može dovesti do doživotnog lošijeg kognitivnog i bihevioralnog zdravlja, napominje Manwell. – Djeca, koja razvijaju moždane puteve i vještine koje podržavaju stalnu pažnju, kontrolu impulsa i regulaciju raspoloženja, mogla bi biti osjetljivija na ove učinke. Moguće je da pretjerana upotreba digitalnih medija to ometa., kaže dr. Adam Leventhal, profesor i izvršni direktor Instituta za nauku o ovisnosti na Univerzitetu Južne Kalifornije u Los Angelesu. Šta učiniti u vezi s intelektualnim propadanjem? – Postoje neke stvari koje možete učiniti kako biste spriječili “brain rot” i pokušali poništiti dio njegovog utjecaja. Promjena navika u korištenju digitalnih medija može poboljšati dobrobit. Pauze od gledanja u ekran, vremenska ograničenja i ograničenja za korištenje određenih nezdravih aplikacija mogu biti korisni., kaže Leventhal. Prema riječima Manwealla, postoji mnogo aplikacija kojima možete pratiti koliko vremena provodite na mobitelu i kojima možete namjestiti razdoblja za “digitalnu detoksikaciju” kako biste se maknuli od ekrana i uključili u aktivnosti u stvarnom životu. Međutim, ovo je više kratkoročno rješenje pa obratite pažnju na svoje svakodnevne navike kako biste poboljšali svoje raspoloženje i kognitivne funkcije nakon što počne intelektualno propadanje. – Za stvarnu promjenu treba uključiti navike koje su dugoročno održive, poput zamjene provođenja vremena ispred ekrana drugim aktivnostima, poput meditacije, vježbanja, čitanja, učenja novih vještina (primjerice učenje novog jezika ili sviranje muzičkog instrumenta), igranje sa životinjama, boravka u prirodi i baviti se tim aktivnostima svakodnevno. Ako zbog posla morate provoditi puno vremena ispred ekrana, možda ćete morati biti kreativni kako biste pronašli načine da se odmaknete od svog računara i mobitela, kao obavljanje sastanaka uživo umjesto virtualno. Kada morate koristiti računar ili mobitel, trebali biste dati sve od sebe da vam to bude jedini fokus, tako da možete učinkovito izvršiti zadatak. Biti svjestan, aktivno angažiran i usredotočen na uređaj također može pomoći u neutraliziranju negativnih učinaka koji se javljaju i kod multitaskinga, kaže Manwell. VEZANOStručnjaci predlažu način rada pomoću kojeg ćete obaviti sve planirane zadatke na vrijeme
Stručnjaci predlažu način rada pomoću kojeg ćete obaviti sve planirane zadatke na vrijeme

Marx.ba Svakoga dana složite popis zadataka koje morate obaviti na poslu i svakog se dana ponovo borite s njegovom provedbom, a popis kao da se kroz dan uopće ne skraćuje. Razlog možda leži u tome što multitaskate, jer mislite da ćete tako obaviti više, ali istraživanja kontinuirano pokazuju da je žongliranje s više zadataka odjednom loša odluka budući da nas izlaže stresu, ubrzava srčani ritam i podiže krvni tlak. Možda vam se čini da si usitnjavanjem olakšavate posao, ali nije tako – obavljate li više zadataka istovremeno, treba vam više vremena da završite posao i pritom više griješite. Time, dakle, trošite i više vremena i više energije, piše Živim. Pomaže kod ADHD-a Dobar primjer lošeg postupanja daje klinička psihologinja Anne Welsh. Ona objašnjava kako ne bi trebalo raditi. – Prekidate, recimo, pisanje poslovnog izvještaja kako biste odgovorili na e-poštu. Kada ponovno otvorite izvještaj, prisjećate se gdje ste stali i što ste željeli napisati i time gubite energiju. Takvo prebacivanje zadataka iscrpljuje vaše izvršne funkcije neophodne za odlučivanje, planiranje i fokusiranje, rekla je psihologinja. Počnete li radni dan sa stavom „vidjet ćemo šta će se dogoditi” i bez plana, vjerovatno ćete biti razvučeni u više smjerova, osjećati se preopterećeno i biti razočarani svojom produktivnošću, smatra konsultant i stručnjak za ADHD Billy Roberts. On predlaže pristup kakav se prakticira u radu s osobama s ADHD-om, koji bi mogao doista pomoći u rješavanju ovakvih problema. To je podjela vremena u blokove (time blocking), metoda upravljanja vremenom koja stavlja određene zadatke u tačno planirane vremenske blokove, odnosno okvire. Primjerice, možete odrediti vrijeme od 9 do 10 sati za provjeru pristigle e-pošte i odgovaranje na nju. Zatim blok od 10 do 12 sati možete rezervirati za rad na prijedlozima klijenata, od 12 do 13 sati za ručak itd., ovisno, naravno, o vašim radnim obvezama. Prednosti metode – Ovakvo strukturiranje dana omogućuje vam da se usredotočite na jedan zadatak u određeno vrijeme i pomaže da ne gubite kognitivnu energiju na skakutanje između zadataka. Kada ga podijelite na isječke, postajete svjesniji koliko vam je vremena potrebno za različite zadatke, što će vam s vremenom dati bolju predodžbu o tome što možete postići svakoga dana, objašnjava psihologinja Welsh. S obzirom na to da podjela vremena u blokove omogućuje mozgu da se duboko usredotoči na jedan zadatak, ona ujedno potiče kreativno razmišljanje i sposobnost rješavanja problema. Uz takvu organizaciju rada manje je ometanja, manje se mentalno umaramo i lakše održavamo kognitivnu učinkovitost. Nadalje, takva podjela vremena eliminira „zamor od odlučivanja” oko toga što biste trebali učiniti i kada, a zadržavanjem pozornosti na jednom zadatku može se povećati i produktivnost. Nemojte biti kruti Postavljanje vremenskih blokova nije teško. Prvo popišite zadatke koje želite obaviti tijekom dana, ali neka podjela bude detaljnija. Primjerice, kaže Roberts, umjesto da navedete „napiši izvještaj”, zabilježite „napiši uvod za izvještaj”, „istraži podatke za izvještaj” itd. Zatim procijenite koliko će vam vremena biti potrebno da dovršite svaki zadatak – pola sata, jedan sat, dva… Poslije svakog zadatka predvidite i malu pauzu, barem 15 minuta. Neki stručnjaci preporučuju omjer rada i odmaranja 3:1, što bi značilo da nakon 90-minutnog rada uzmete pauzu od 30 minuta. Eksperimentirajte s različitim rutinama dok ne pronađete onu koja vam odgovara. – Najvažnije je ostati fleksibilan. Određivanje blokova ne bi trebalo biti previše kruto, a raspored biste trebali prilagoditi prema prioritetima i nivou energije. Naposljetku, cilj je osjećati se kao da upravljate svojim rasporedom, a ne obrnuto, kaže Roberts. VEZANO Jeste li čuli za fenomen “preciznog” buđenja: Stručnjak objasnio šta stoji iza toga
Žensko zdravlje: Kreirana REDm mobilna aplikacija

Marx.ba U okviru društveno odgovorne kampanje {ZAJEDNO} za bolje sutra 2024 – podrška projektima za unapređenje i očuvanje menstrualnog zdravlja žena, kompanija dm je podržala realizaciju 18 projekata s područja cijele BiH, s gotovo 60.000 KM. Podržani su projekti koji imaju za cilj podizanje razine znanja o menstrualnom zdravlju, doprinos smanjenu menstrualnog siromaštva te promjenu percepcije menstruacije u javnosti. Aktivnosti koje su obuhvaćene ovim projektima uključuju stručna predavanja, radionice, savjetovanja te izradu edukativnih priručnika i slično. Jedan od podržanih je i projekt „REDm“ u organizaciji Udruženja za razvoj obrazovanja, nauke i inovacija URONI iz Sarajeva, koji je između ostalog imao za cilj postavljanje menstrualnog kutka u prostorijama Homework HUB-a i Dječije kuće, ali i kreiranje mobilne aplikacije za praćenje menstrualnog ciklusa. Aplikacija REDm dostupna je na Google Play i App Store-u, a u narednom periodu Udruženje će nastaviti raditi na obrazovanju mladih ljudi u Kantonu Sarajevu u osnovnim i srednjim školama kroz edukativna predavanja i radionice o menstrualnom zdravlju. – dmBiH primjer je odgovorne kompanije koja kroz svoje djelovanje podržava lokalne projekte, koji itekako mogu imati pozitivan efekt, posebno za mlade djevojke. Zadovoljstvo nam je da smo i mi dio te priče i radujemo se ispunjavanju ciljeva predviđenih projektom, izjavila je Mirna Hozić, asistentica projekta. Podsjetimo, kompanija dm je već početkom drugog mjeseca 2024. snizila Jessa higijenske proizvode širom regije kao doprinos smanjenju menstrualnog siromaštva: U Bosni i Hercegovini higijenski i dnevni ulošci, tamponi i perive gaćice brenda Jessa sniženi su za 15%. Također je sprovedeno SPECTRA istraživanje na temu menstrualnog zdravlja koje je za područje BiH pokazalo da svaka osma žena u BiH nije posjetila ginekologa. Navedeno bilo je uvod u ovogodišnju kampanju koja za cilj ima unapređenje i očuvanje ženskog zdravlja. Ista je zaokružena nizom aktivnosti tokom ljeta, poput 7. dm ženske utrke – u okviru koje je dm donirao 3.000 komada Jessa higijenskih uložaka udruženju „Pomozi.ba“ – i druge dm stručne konferencije na teme fizičkog i mentalnog zdravlja žena u Banjoj Luci, Sarajevu i Mostaru. VEZANOJeste li čuli za fenomen “preciznog” buđenja: Stručnjak objasnio šta stoji iza toga
Jeste li čuli za fenomen “preciznog” buđenja: Stručnjak objasnio šta stoji iza toga

Marx.ba Neki ljudi mogu odmah zaspati čim legnu u krevet, dok drugi moraju proći kroz duži period okretanja i prevrtanja prije nego što konačno utonu u san. Također, postoji velika razlika u količini sna koju ljudi trebaju, kao i u vremenu kada se bude. Nekim ljudima je dovoljno manje sna da bi normalno funkcionirali, dok većini treba barem osam sati. No važno je znati kako su preporuke za odrasle osobe najmanje sedam sati, a samo spavanje jako je važno za naše zdravlje. Mnogi se bude uz glasni alarm koji im prekida san te ih podsjeća da moraju ustati i spremiti se za posao. No, neki ljudi imaju posebnu sposobnost probuditi se u pravo vrijeme, bez alarma, što je fenomen koji se zove “precizno buđenje”. Stručnjak za spavanje Robert Stickgold objasnio je da se ovo odnosi na ljude koji se probude minutu prije nego što im alarm zazvoni, a čak i ako pomaknu alarm na ranije vrijeme, oni se opet probude prije njega. Međutim, dodao je da, iako se ovo događa mnogim ljudima, stručnjaci za spavanje smatraju da je to istovremeno i “nemoguće”, ali i “naučna misterija”, prenosi Net. Iako se čini da tijelo može održavati relativno rutinski raspored spavanja, sposobnost nekih ljudi da se probude kad god žele, teško je objasniti. Jan Born, profesor bihevioralne neuronauke na Univerzitetu u Tübingenu, u Njemačkoj, proučavao je ovaj fenomen kako bi otkrio može li se demonstrirati, iako ga nije bilo moguće u potpunosti objasniti. U studiji je sudjelovalo 15 ljudi koji obično ustaju između 7 i 7.30 ujutro. Smjestili su ih u laboratorij za spavanje u dvije grupe. Jednoj je grupi rečeno da će se buditi u 6 ujutro, a drugoj u 9 ujutro. Prva grupa probudila se u 6, iako nisu bili pripremljeni za to. Istraživači su primijetili da su se hormoni koji pripremaju tijelo za buđenje počeli otpuštati oko 5 ujutro za prvu grupu, kao da su znali da će ustati za sat vremena i da proces treba početi. Iako su ti ljudi ustajali u vrijeme kad njihov biološki sat nije bio spreman, njihovo se tijelo počelo pripremati za buđenje jer su im rekli da će ustati u 6. – Poznato je da postoji mehanizam u mozgu koji možete koristiti voljom da biste utjecali na svoje tijelo i mozak dok spavate, rekao je profesor, piše LadBible. VEZANO Vlasnik RayBana lansirao revolucionarne pametne naočale koje imaju ugrađen slušni aparat
Vlasnik RayBana lansirao revolucionarne pametne naočale koje imaju ugrađen slušni aparat

Marx.ba EssilorLuxottica je danas objavila da je dobila odobrenje Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) za svoje Nuance Audio naočale koje se prodaju bez recepta (OTC). Istovremeno, kompanije je zaradila i CE oznaku u skladu s Uredbom o medicinskim proizvodima u Evropskoj uniji, uz razvoj certifikata za ISO sistem upravljanja kvalitetom posvećen slušnim pomagalima, što će omogućiti lansiranje Nuance Audio naočala i na evropskom tržištu. Ova inovacija koja dolazi od vlasnika RayBana donosi revolucionarno rješenje otvorenog tipa za poboljšanje sluha, savršeno integrirano u elegantan par pametnih naočala. Nakon desetljeća prepreka u prihvatanju slušnih pomagala, od problema s udobnošću do estetskih ograničenja, potrošači će konačno moći jasno vidjeti i čuti uz jedan proizvod koji spaja atraktivan dizajn s visokom funkcionalnošću. Nuance Audio bit će dostupan za kupovinu u SAD već tokom prvog kvartala. U prvoj polovici 2025. godine proizvod će biti dostupan u odabranim evropskim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo, s početkom prodaje u Italiji tokom prvog kvartala, paralelno s američkim tržištem. – Prije dvije godine postavili smo sebi cilj stvoriti jedinstven proizvod koji će promijeniti način na koji ljudi vide i čuju. Nismo htjeli samo spojiti dva medicinska uređaja – razvili smo potpuno novi oblik pametnih naočala koji podržava dva najvažnija ljudska osjetila. Ovo nije samo revolucionarno, već i izuzetno dostupno. Sada se s ponosom fokusiramo na to da ovu tehnologiju, koja mijenja živote, približimo ljudima širom svijeta kojima je zaista potrebna, izjavio je Francesco Milleri, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor EssilorLuxottice, prenosi Poslovni puls. Globalno tržište rješenja za poboljšanje sluha i dalje je nedovoljno razvijeno, slično kao što je to nekoć bio slučaj s tržištem optike, gdje su potrošači često oklijevali koristiti korektivna pomagala zbog stigme, neudobnosti, visoke cijene i ograničene dostupnosti. Nuance Audio želi prevladati te prepreke koje su usporavale širu prihvaćenost tradicionalnih slušnih pomagala. Uvođenjem Nuance Audio naočala, kompanija nastoji odgovoriti na potrebe otprilike 1,25 milijardi ljudi širom svijeta koji imaju blagi do umjereni gubitak sluha. VEZANO Odličan početak godine za Aerodrom Sarajevo: Broj putnika u januaru veći za 50 posto
Ljekari: Počnite raditi četiri navike ujutro za održavanje zdravih nivoa kortizola

Marx.ba Vjerovatno ste puno puta dosad čuli da dobra jutarnja rutina može pomoći da započnete dan na pravi način, ali jeste li znali da može utjecati i na zdravlje vaših hormona? Kortizol je hormon koji proizvode nadbubrežne žlijezde i pomaže u regulaciji cirkadijalnog ritma, odnosno unutrašnjeg tjelesnog sata. Obično doseže vrhunac ujutro, a zatim opada tokom dana. Kortizol utječe na vaš apetit, budnost, pospanost, probavu i još mnogo toga. Doktor Michael Chichak za Eating Well ističe da je “kortizol ključan za optimalno funkcioniranje, a neravnoteža može uzrokovati zdravstvene probleme”. Međutim, nekoliko promjena u vašoj jutarnjoj rutini može značajno poboljšati nivo kortizola. Ljekar dodaje da “anksioznost, debljanje, hipertenzija i poremećaji spavanja mogu biti posljedica hronično povišenih nivoa kortizola. S druge strane, nizak nivo kortizola mogu uzrokovati umor, nizak krvni pritisak i lošu otpornost na stres”. Dr. Chichak i dr. Michelle Dees su za Eating Well otkrili više o tome koje bismo jutarnje navike trebali usvojiti ako želimo brinuti o zdravlju i dobrim nivoima kortizola. Ustajte u isto vrijeme svaki dan Dovoljno sna pomaže u održavanju zdravih nivoa kortizola, ali mnogi se bore s postizanjem preporučenih sedam do devet sati sna po noći. Jedan od ključnih načina za održavanje zdravog cirkadijalnog ritma jest buđenje u otprilike isto vrijeme svaki dan, piše Indexfit. Iako može biti primamljivo odspavati duže vikendom nakon naporne sedmice, to može poremetiti vaš unutrašnji tjelesni sat. Stoga se potrudite održavati dosljedno vrijeme odlaska na spavanje i buđenja. Ova navika može pomoći u regulaciji kortizola, koji prirodno doseže vrhunac ujutro kako bi vam dao energiju, a zatim postupno opada tokom dana kako biste uvečer mogli lakše zaspati. Počnite jutro uz svjesno kretanje Tjelesna aktivnost je korisna u bilo koje doba dana, ali jutarnje vježbanje može biti posebno blagotvorno za nivo kortizola i kvalitetu sna. Naime, vježbanje ujutro usklađuje se s prirodnim vrhuncem kortizola, a istraživanja pokazuju da može smanjiti ukupan nivo kortizola, što dovodi do boljeg sna. To ne znači da odmah ujutro morate intenzivno vježbati ako to ne želite. – Jednostavne aktivnosti poput joge, istezanja ili lagane šetnje ujutro mogu pomoći u ublažavanju emocionalne napetosti i spriječiti nagli skok razine kortizola. Ove aktivnosti potiču opuštanje i osiguravaju zdravu dozu energije ujutro, kaže Chichak. Provedite vrijeme na svježem zraku Iako visok nivo kortizola može štetiti zdravlju, prirodno je da on bude najviši ujutro jer vam pomaže da se osjećate budno i spremno za dan. Ako se ujutro osjećate umorno, izlaganje sunčevoj svjetlosti može pomoći u povećanju energije. – Boravak na suncu 15 do 30 minuta pomaže postaviti vaš unutarnji sat, poznat kao cirkadijalni ritam. To također omogućuje pravilnu regulaciju kortizola, koji je ključan za energiju i budnost tokom dana, objašnjava Dees za Eating Well. Pojedite uravnotežen doručak Čak i ako nemate veliki apetit odmah nakon buđenja, važno je pojesti nešto za doručak. Preskakanje doručka može smanjiti jutarnje nivoe kortizola, što može ukazivati na poremećaje cirkadijalnog ritma. Istraživanja također pokazuju da preskakanje doručka može biti povezano s lošim kardiometaboličkim zdravljem. – Zdrav doručak bogat proteinima i zdravim mastima te složenim ugljikohidratima odličan je za nivo kortizola. Obilan doručak pomaže u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi tokom dana, istovremeno osiguravajući dovoljno energije. Osim toga, sprječava skokove hormona stresa koji se mogu dogoditi kada tijelo prepozna manjak goriva, kaže Chichak. Nastojte se buditi u približno isto vrijeme svako jutro i, nakon buđenja, pojedite uravnotežen doručak te provedite nekoliko minuta na otvorenom. Također, uključite neku vrstu tjelesne aktivnosti, bilo da je to šetnja sa psom ili joga. Ako su vam ove navike nove, pokušajte ih uvoditi jednu po jednu kako bi prijelaz bio lakši. S vremenom, one mogu postati prirodan dio vaše jutarnje rutine. VEZANO Često ste pod stresom: Počnite redovno piti jedan čaj