Šta kad empatija postane teret: Četiri savjeta kako se zauzeti za sebe
Marx.ba Prema Gallupovom testu osobnosti one osobe koje u sebi imaju izraženu empatiju, odnosno jednu od ukupno 34 osobnosti, opisuju se kao one osobe koje mogu osjetiti tuđe emocije, gledati svijet kroz njihove oči, osjetiti potrebu pa i onu neizgovorenu te im pomoći da se izraze. Zbog te izuzetno cijenjene osobine, osobe s empatijom će logično biti one koje baš svi želimo u svom životu. Ipak, koliko god je ova osobina poželjna, ona ima i svoju negativnu stranu. Ako razgovarate s nekim ko osjeća intenzivnu tugu, sram ili žalost, ponekad kao osoba s izraženom empatijom možete doživjeti osjećaj teškog tereta na vašim ramenima. Kao, čini se, da je odjednom teško izbjeći situaciju, a da vas pritom ne preplave osjećaji patnje drugih ljudi i silna potreba biti tu za njih. Kako to preokrenuti? Tu sam, ali postoje granice Profesor psihologije Itai Ivtzan je u tu svrhu za Psychology Today izdvojio balans između dvije važne stvari. – Dok komuniciram, želim biti tu za drugu osobu s prisutnošću, otvorenim srcem i ljubaznošću, a u isto vrijeme želim postaviti jasne granice za vlastitu empatiju kako bih osigurao da je interakcija zdrava i ispravna za mene, objašnjava i dodaje kako nam empatija omogućuje da se povežemo s drugima na dubljem nivou, ali prioritet nam je briga o sebi. Drugim riječima, ako u ovom procesu dopustite da vas osjećaji preplave, nivo stresa s kojima se možete susresti, mogu biti štetne za vaše mentalno i fizičko zdravlje. Ovaj profesor izdvaja nekoliko načina kako postaviti zdrave granice i osigurati da vam empatija, koja je prirodna snaga u vama i sama po sebi dobra, ipak ne naškodi. 1. Vježbajte samosvijest Osluškujte to što osjećate. Ako primijetite da se osjećate iscrpljeno nakon što ste bili u blizini određenih ljudi ili situacija, to može biti znak da morate postaviti granice svojoj empatiji. U trenutku kad vam ove vježbe samosvijesti pređu u naviku, postat će i određeni znak upozorenja kada je vrijeme da odstupite iz konverzacije. 2. Shvatite svoja ograničenja Spoznajte koliko emocionalne energije možete dati i naučite reći ne kada je potrebno. Ključno je prepoznati kada ste dosegli svoju granicu i to jasno komunicirati prema drugima. Ako vam se čini izazovnim napraviti ovaj korak, započnite odbijanjem malih zahtjeva za koje nemate vremena. Jednostavna izjava poput: “Žao mi je, ali ne mogu to učiniti sada” može vam biti od velike pomoći. 3. Ja izjave Korištenje JA izjava za izražavanje svojih osjećaja i potreba bez okrivljavanja drugih odlična je metoda u postavljanju granica. To može izgledati “Osjećam se preplavljeno trenutno i cijenila bih malo prostora sada” rečenica. 4. Budite izbirljivi i brinite o sebi U redu je birati s kim se okružujete i koliko vremena provodite s njima. Dajte prednost trenucima s onima koji vas podižu i podržavaju i primijetite kada vas podrška nekome iscrpljuje. Briga o sebi ključna je kod postavljanja granica svojoj empatiji. – Dajte prednost svojoj dobrobiti baveći se aktivnostima koje vam donose radost i opuštanje, poput tjelovježbe, meditacije ili provođenja vremena u prirodi. Pokušajte odvojiti pola sata dnevno kako biste se usredotočili na nešto što volite raditi, zaključuje profesor.
Zdravlje nema cijenu: Organska hrana zauzima sve veći prostor
Marx.ba Da je tačna ona stara narodna izreka da „zdravlje nema cijenu“ govori podatak da je širom Evropske unije, sve veći broj proizvođača organske hrane, uprkos činjenici da je ona skuplja od konvencionalne – kako za proizvodnju, tako i kada se nađe na policama. U današnjem svijetu, gdje se sve više govori o zdravom životnom stilu i očuvanju prirode, organska proizvodnja hrane postaje ne samo trend, već i neophodnost, koja je naročito došla do izražaja nakon početka pandemije korona virusa. Površina koja se koristi za organsku poljoprivrednu proizvodnju u Evropskoj uniji nastavlja rasti i 2022. godine dostigla je 16,9 miliona hektara (ha), u odnosu na 15,9 miliona u 2021. i 14,7 miliona hektara 2020. godine, podaci su koje je objavio Eurostat. U 2022. godini površina koja se koristi za organsku poljoprivredu bila je ekvivalent do 10,5 posto ukupne korištene poljoprivredne površine u EU. Podaci Eurostata također govore i da se između 2012. i 2022. godine površina koja se koristi za organsku poljoprivredu povećala u skoro svim zemljama EU. Najveće stope ekspanzije u ovom periodu bile su u Hrvatskoj (+306 posto), Portugalu (278 posto) i Bugarskoj (182 posto). Najveći udio površina za organsku poljoprivredu u ukupno korištenoj poljoprivrednoj površini bio je u Austriji (27 posto), Estoniji (23 posto) i Švedskoj (20 posto). Nasuprot tome, udio organske poljoprivrede bio je ispod pet posto u pet zemalja EU 2022. godine, sa najnižim udjelom na Malti – ispod jedan posto, Bugarskoj i Irskoj sa udjelom od dva posto.
Ljetni solsticij: Zašto je danas najzdraviji dan u godini
Marx.ba Ljetni solsticij 20. juna optimalan je dan za iskorištavanje ljekovitih svojstava sunčeve svjetlosti jer je to najduži dan u godini. Ovaj dan zahtijeva najmanje električnog svjetla, što pomaže smanjiti izloženost štetnim učincima večernjih LED i fluorescentnih svjetala. Električno svjetlo odnosi se na umjetno osvjetljenje koje proizvode električni izvori, poput sijalica, LED dioda ili drugih tehnologija osvjetljenja. Unatoč produženom prirodnom dnevnom svjetlu tokom ovog perioda, električno svjetlo ostaje važno za aktivnosti nakon zalaska sunca ili u zatvorenim prostorima gdje je prirodno svjetlo nedovoljno. Suprotno tome, 21. decembra, na zimski solsticij, mrak pada u 16 sati, što zahtijeva šest sati večernje izloženosti električnom svjetlu, sa samo osam sati na raspolaganju za iskorištavanje dnevnog svjetla. Studije velikih razmjera pokazuju da su pojedinci koji su najviše izloženi vanjskom prirodnom svjetlu najzdraviji i imaju najduži životni vijek, sa znatno nižim stopama kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa u usporedbi s onima koji većinu vremena provode u zatvorenom prostoru. Suprotno tome, negativan utjecaj električnog svjetla u večernjim satima je značajan. Oni koji su nakon zalaska sunca izloženi najjačem svjetlu općenito su manje zdravi i imaju kraći životni vijek. Nebeskoplave valne dužine pomažu regulirati naše cirkadijalne satove označavajući dan ili noć. Korištenje svjetala koja emitiraju te valne dužine noću remeti cirkadijalni ritam, povećavajući rizike od pretilosti, dijabetesa, bolesti srca i raka poput raka dojke i prostate. Nedavna opsežna studija, spomenuta u Moore-Edeovoj knjizi, koja je uključila 85.000 ljudi, 13 miliona sati podataka svjetlosnih senzora i 670.000 godina praćenja otkrila je da čak i slabo svjetlo u spavaćoj sobi povećava rizik od dijabetesa za 35 %, a rizik se povećava za 73 % s jačom rasvjetom spavaće sobe. Bilo koji dan treba uzeti u obzir i zdravstvene faktore, osim dužine dana i noći. Dok pretjerano vruće sunčevo svjetlo može biti štetno, prednosti cirkadijalnog sata ne zahtijevaju najsjajniju sunčevu svjetlost.
Pet mitova i pet činjenica o dehidraciji koje trebate znati
Marx.ba Hidracija je presudna za optimalnu tjelesnu funkciju, ali mnogi možda ne shvataju njen značaj u potpunosti. Dr. Shilpi Agarwal, specijalistica porodične medicine u Washingtonu, za Everyday Health ističe da je održavanje pravilne ravnoteže vode ključno jer većina funkcija naših organa ovisi o tome, uključujući mišiće, srce i bubrege. Teška dehidracija može čak rezultirati ozbiljnim komplikacijama kao što su otežano disanje i napadi. Evo 10 bitnih uvida za očuvanje zdravlja. Mit: Osjećaj žeđi znači da ste već dehidrirali Iako ima istine u ideji da žeđ signalizira potrebu za vodom, to ne znači uvijek dehidraciju općenito. Prema Ginger Hultin, nutricionistici iz Seattlea, različiti čimbenici mogu učiniti osobu žednom, poput začinjene hrane ili zdravstvenih stanja kao što je dijabetes. Ključno je konzultirati se s ljekarom ako se žeđ značajno pojača. Činjenica: Tamni urin može ukazivati na dehidraciju Provjera boje vašeg urina može biti dobar pokazatelj nivoa hidracije. Svjetlije boje općenito znače da ste hidrirani, dok tamnije nijanse mogu signalizirati dehidraciju, što može zahtijevati ljekarsu pomoć ako urin izgleda smeđe. Mit: Pijte što je više moguće vode kako biste izbjegli dehidraciju Prekomjerna hidracija može dovesti do opasnog stanja zvanog hiponatrijemija, gdje niski nivoi natrija uzrokuju oticanje stanica. Određene grupe, poput onih s određenim zdravstvenim problemima ili sportista, osjetljivije su. Međutim, kod većine zdravih osoba bubrezi učinkovito reguliraju višak tekućine. Činjenica: Neke su grupe sklonije dehidraciji Djeca, trudnice i starije osobe, osobito ako imaju stanja poput temperature ili gastrointestinalnih problema, izloženi su većem riziku od dehidracije i možda će trebati hitnu ljekarsku pomoć. Mit: Hidrira vas samo tekućina Dok je voda neophodna, vodenasta hrana poput voća i povrća također značajno pridonosi hidraciji. Slana hrana, međutim, može imati dehidrirajući učinak. Činjenica: Nedostatak sna može dovesti do dehidracije Neadekvatan san može poremetiti hormone koji reguliraju hidraciju, što može dovesti do povećane dehidracije. Mit: Svako treba osam čaša vode dnevno Potrebe za hidracijom uvelike variraju ovisno o faktorima kao što su nivo aktivnosti, prehrana i zdravstveno stanje. Činjenica: Respiratorne bolesti povećavaju potrebu za tekućinom Stanja kao što je COVID-19, koja uzrokuju povećani gubitak tekućine zbog simptoma poput groznice i znojenja, zahtijevaju pojačanu hidraciju. Mit: Pijenje više vode liječi dehidraciju Teška dehidracija se ne liječi ispijanjem vode i može zahtijevati medicinsku intervenciju, uključujući infuziju, osobito ako simptomi potraju ili se pogoršaju. Činjenica: Voda utječe na apetit Konzumiranje vode prije jela može pomoći u upravljanju apetitom, što potencijalno može pomoći u kontroli tjelesne težine.
Jutro je najvažnije: Pet razloga zašto je rano ustajanje genijalna ideja
Marx.ba Čini vam se nekad da 24 sata jednostavno nije dovoljno? Dan ne možemo produžiti, ali postoji način kako možemo dobiti koji ekstra sat – ustanemo li dovoljno rano. Umjesto da namjestite svoju budilicu tako da jedva imate dovoljno vremena istuširati se i obući za posao te možda pojesti brzi doručak s nogu, ustanite barem sat vremena prije imat ćete mirno jutro i nešto vremena samo za sebe. Inače, bestseler naziva The 5 Am Club: Own Your Morning. Elevate Your Life iz 2018. Robina Sharme, nastao je upravo na ovoj tezi i bavi se benefitima ustajanja u 5 ujutro. Tipičan dan popularnog kanadskog autora knjiga za samopomoć počinje u zoru, a ranojutarnje sate posvećuje vježbanju, samorefleksiji i osobnom rastu. Naime, prema njemu, naš mozak najbolje radi rano ujutro i u to smo doba fokusirani i najmirniji – a ovu teoriju podržava i neuroznanost. Osim toga, naučna istraživanja pokazuju da ako započneš jutro u pozitivnom raspoloženju i aktivnostima koje te “pune“ ta će se vibra reflektirati na cijeli tvoj dan, sve do odlaska na spavanje. No, vrijedi i obrnuto, ako u dan uđemo u strci i pod stresom jer opet kasnimo na posao ili smo zapeli u prometu, tako ćemo se osjećati i u preostalom dijelu dana. Ustati tako rano nije lako, ali je moguće ako promijenimo vrijeme odlaska na spavanje. Također, nakon nekog vremena rano ustajanje postat će nam navika i buđenje će biti sve lakše. Evo pet razloga zašto je izvrsna ideja priključiti se tako zvanom 5 AM klubu, odnosno “klubu” osoba koje ustaju u 5 ujutro. Kvalitetniji san Ljudi koji su stekli naviku ranog ustajanja primjećuju kako se osjećaju odmornije i imaju više energije za svoje obaveze tokom dana. Naravno, jedino pod uvjetom da dovoljno rano odlaze na spavanje – ali opet, i tu je riječ o rutini koju trebamo svjesno uvesti u svoj život. Kvalitetan san ključan je za fizičko i psihičko zdravlje pa je svakako dobro probati pomaknuti vrijeme odlaska na spavanje za koji sat ranije. Veća produktivnost Produktivni i proaktivni ljudi su oni koji ustaju rano – potvrđuje istraživanje objavljeno u Journal of Applied Social Psychology. Oni među nama koji odlaze na spavanje u planirano vrijeme, ustaju rano te odmah potom provode svoj plan aktivnosti, rade na svojoj disciplini i jačanju volje, a te karakteristike pomažu im za uspješno obavljanje svih poslovnih i porodičnih obaveza. Uvođenje novih navika u životu nije jednostavno, ali kad vidite kako će ovo pozitivno utjecati na vaš život, shvatit ćete da se itekako isplati. Polagan početak dana Nakon što se probudimo, naš mozak još minimalno pola sata ostaje u magli i treba mu neko vrijeme da se „zagrije“. Zato je rano buđenje idealno za ugodno i nježno startanje u dan. Odaberite opuštajuće aktivnosti poput meditacije, joge, tehnika disanja, pisanja dnevnika ili lagane šetnje. Tako će se vaš mozak imati vremena razbuditi i do 8 sati bit ćete potpuno spremni za nove radne izazove. Pobjedite stres i osjećajte se dobro Želite imati dobar dan i biti dobrog raspoloženja? Najbolje što možete napraviti je vježbati odmah nakon ustajanja. Ustanete li u 5 ujutro imat ćete dovoljno vremena za tuširanje, make-up, frizuru, odijevanje, opušteni doručak s kafom – ali i za vježbanje. Tako nećete morati brinuti kad ćete u svoj gusti raspored ugurati još i trening – vježbat ćete svaki dan, a osjećat ćete se izvrsno i energično. Bolji fokus Naš fokus nije isti tokom cijelog dana i obično pada kako dan prolazi. Možda ćete osjetiti kako ti je sve teže obavljati zadatke i počet ćete se osjećati umorno. Zato nije pametno zahtjevnije obaveze ostaviti za drugi dio dana, naprotiv, najbolje ih je riješiti ujutro, dok smo još „svježi“. Ustajete li u 5 sati, imat ćete vremena za sve, a čim stignete na posao, neće vam trebati još sat vremena da se počnete koncentrirati, nego će te odmah biti spremni za rad. Osim toga, na ovaj ćete način ranije uvečer osjetiti potrebu za odmorom pa ćete i ranije poći u krevet – a upravo je to rutina kakvoj trebamo težiti želimo li postati uspješniji, produktivniji i generalno se osjećati bolje.
Trik za rashlađivanje od jedne minute koji će vas spašavati cijelo ljeto
Marx.ba Očekivano su stigle visoke temperature. Iako će mnogi, unatoč svim “poteškoćama” koje nosi plus 38 stepena Celzija, uvijek dati prednost suncu i visokim temperaturama, pred ugodnijim temperaturama u kombinaciji s kišom, bitno je ne zaboraviti rashladiti se – i znati kako se rashladiti. Toplinski udar nešto je što moramo ozbiljno shvatiti. Kad tijelo proizvede previše topline ili upije previše vrućine, može doći do ozbiljnih posljedica. Zato je, kako smo već spomenuli, bitno znati rashladiti se. Postoje brojni trikovi i savjeti koji su tu da nam olakšaju život na visokim temperaturama, a jedan od njih je stavljanje hladnog pritiska na određene “vruće” tačke na tijelu. Ovaj koristan trik brzo djeluje i spašava. Za stavljanje pritiska koristite led ili rashlađenu bocu vode i osjetit ćete olakšanje. Tačke na koje trebate stavljati pritisak, odnosno nasloniti hladne predmete su: Zašto su te točke najbolja mjesta za brzo hlađenje? Kada su u pitanju vrat i zglobovi, radi se o mjestima koja su pulsne tačke, odnosno područja na kojima možete osjetiti puls jer su krve žile blizu površine kože. Budući da su tako blizu, kada ih stavite u kontakt s nečim hladnim baš zbog te blizine žila brže se spušta temperatura. Međutim, vrat i zglobovi nisu jedine pulsne točne na tijelu (iako su vjerovatno najučinkovitije). I druga spomenuta mjesta također spadaju u tu kategoriju i iz istog su razloga tačke pritiska. Koju ćete tačku koristiti za rashlađivanje u određenom trenutku, ovisi o vašoj aktivnosti. Koristite onu koja je najprikladnija u određenom trenutku. Primjerice, ako vježbate, omotavanje vlažne trake oko zgloba, lakta ili vrata jednostavan je način da se rashladite. Ako se samo “kuhate” na kauču, možete staviti pritisak na spomenute tačke. S obzirom na to da se ne krećete, možete primjerice umotati kockice leda u krpu. Što se tiče vremena – neki preporučuju da se led na spomenute tačke stavlja po minutu, ali dogovora u tom pitanju nema. Vi u svakom slučaju radite ono što vam se čini ugodno. Također, pazite da pritisak koji stavljate ipak nije prehladan (led, kako je spomenuto, omotajte u peškir ili krpu). Naravno, imajte na umu da to nije konačno rješenje i stopostotni lijek za vrućinu, ali je dobrodošla pomoć.
Namijenjen praćenju zdravlja: Samsung dodao još jedan model u seriji svojih pametnih satova
Marx.ba Samsung je svojoj liniji pametnih satova dodao još jedan model – Galaxy Watch FE, u kojem je naglasak stavljen na praćenje zdravlja korisnika. Naša je želja omogućiti praćenje zdravlja i kondicije, što je moguće većem broju ljudi širom svijeta, kako bi im pomogli uvesti promjene potrebne za svakodnevno poboljšanje zdravlja, i dali im podršku u postizanju svojih ciljeva, rekao je Junho Park, potpredsjednik i voditelj tima za planiranje proizvoda Galaxy ekosistema, u Mobile eXperience odjelu Samsung Electronics. Raduje nas što možemo dodati novi Galaxy Watch FE u naš portfelj nosivih uređaja, nudeći većem broju ljudi pristup personaliziranim zdravstvenim uvidima, koji ih bodre i motiviraju da budu zdraviji, kroz dan i noć. Kako su istakli iz Samsunga, Galaxy Watch FE ima promjer 40 milimetara, a svojim dizajnom prati seriju Galaxy Watch. Ima staklo od safirnog kristala, koje nudi vrhunsku izdržljivost, i pruža zaštitu od ogrebotina tokom svakodnevnog nošenja. Opremljen je naprednim Samsung BioActive senzorom, koji omogućuje personalizirane i djelotvorne savjete korisnicima, 24 sata dnevno. Od praćenja obrazaca spavanja, do savjeta kako bolje spavati i kako stvoriti okruženje pogodno za miran san, ali i praćenje zdravlja srca kroz praćenje krvnog pritiska i EKG-a. Korisnici mogu pratiti više od 100 različitih vježbi, zajedno sa svojim napretkom, direktno sa zgloba. Trkačima će napredna analiza trčanja pomoći ne samo da analiziraju ukupnu izvedbu radi što veće učinkovitosti, već mogu pružiti i uvide i smjernice za sprječavanje ozljeda, kako bi se mogli nesmetano kretati ka ostvarenju svojih ciljeva. Za što bolje iskustvo trčanja, Personalizirana zona otkucaja srca pomaže korisnicima postaviti vlastite ciljeve, na temelju svojih fizičkih sposobnosti. Opcija praćenja sastava tijela nudi sveobuhvatne podatke o tijelu i kondiciji, kao pokazatelje za praćenje napretka. Osim toga, korisnici mogu svakodnevno primati motivacijske poruke, kako bi nastavili raditi na sebi. Zanimljivo, upravo zbog velikog broja senzora koji prikupljaju podatke i aplikacija koje ih koriste, ovaj sat dolazi s 1,5 GB radne memorije i 16 GB prostora za pohranu za instalacije novih aplikacija. Osim toga, ima bateriju od 247mAh koja se puni bežičnim putem zahvaljujući WPC bežičnom punjenju. Koliko je trajanje baterije, odnosno koliko joj treba da se ponovno napuni, za sad ne otkrivaju. To će biti poznato kad sat dođe na tržište, a to bi se trebalo dogoditi početkom jula 2024. godine.
Šest zdravstvenih prednosti treninga snage
Marx.ba Trening snage, nekad domena bodybuildera i sportista, sada je postao kamen temeljac fitnessa za ljude svih dobi. Bez obzira na to želite li isklesati svoju tjelesnu građu, poboljšati izvedbu u sportu ili jednostavno poboljšati svoje cjelokupno zdravlje, uključivanje treninga snage u vašu rutinu nudi bezbroj prednosti koje se protežu daleko izvan ispupčenih bicepsa i isklesanih trbušnjaka. Evo zašto biste trebali raditi trening snage. Gradi mišiće i snagu U svojoj srži, trening snage uključuje vježbe otpora osmišljene za poticanje rasta mišića i povećanje snage. Izlažući svoje mišiće sve većim tegovima ili opterećenju, potičete ih da se prilagode i ojačaju tokom vremena. Ovo povećanje mišićne mase ne samo da poboljšava vaš fizički izgled, već i poboljšava vaše funkcionalne sposobnosti, olakšavajući svakodnevne zadatke i smanjujući rizik od ozljeda. Pospješuje metabolizam i sagorijeva masti Suprotno uvriježenom mišljenju, kardio nije jedini način da skinete neželjene kilograme. Trening snage ubrzava vaš metabolizam, što dovodi do povećanja sagorijevanja kalorija tokom i nakon treninga. Kako gradite čistu mišićnu masu, vaše tijelo postaje učinkovitije u sagorijevanju kalorija, čak i u mirovanju. Ovo poticanje metabolizma može vam pomoći da postignete i održite zdravu težinu dok oblikujete vitkiju tjelesnu građu. Poboljšava zdravlje kostiju Snažne kosti temelj su zdravog, aktivnog načina života, posebno kako starimo. Trening snage opterećuje vaše kosti, što stimulira proizvodnju novog koštanog tkiva, što u konačnici povećava gustoću kostiju i smanjuje rizik od osteoporoze i prijeloma. Uključivanje vježbi s tegovima poput čučnjeva, iskoraka i mrtvog dizanja u vašu rutinu može ojačati strukturu vašeg skeleta i promicati dugoročno zdravlje kostiju. Poboljšava zdravlje i funkciju zglobova Suprotno pogrešnom mišljenju da je trening snage štetan za zglobove, on zapravo može poboljšati zdravlje zglobova ako se izvodi pravilnom tehnikom i formom. Jačanje mišića oko zglobova pruža dodatnu podršku i stabilnost, smanjujući rizik od ozljeda i ublažavajući bolove u zglobovima. Osim toga, trening snage potiče proizvodnju sinovijalne tekućine, koja podmazuje zglobove i povećava njihov raspon pokreta, omogućujući glatko kretanje bez boli. Poboljšava mentalno blagostanje Prednosti treninga snage protežu se izvan fizičkog područja, pozitivno utječući na vaše mentalno i emocionalno blagostanje. Redonto vježbanje snage oslobađa endorfine, neurotransmitere koji djeluju kao prirodni podizači raspoloženja, potičući osjećaj sreće i smanjujući stres, anksioznost i depresiju. Štaviše, osjećaj postignuća koji dolazi s postizanjem ličnih ciljeva u pogledu snage i kondicije može povećati samopoštovanje i samopouzdanje, osnažujući vas da se s otpornošću i optimizmom uhvatite u koštac sa životnim izazovima. Promiče dugovječnost i kvalitetu života Održavanje snage i mišićne mase postaje sve važnije kako starimo, budući da je u izravnoj korelaciji s neovisnošću i kvalitetom života. Dokazano je da su pojedinci koji se redovno bave treninzima snage bolje opremljeni za obavljanje svakodnevnih aktivnosti, održavanje ravnoteže i mobilnosti te očuvanje kognitivnih funkcija tokom starenja. Ulažući sada u svoju snagu i kondiciju, postavljate temelje za živahan, aktivan životni stil duboko u svojim zlatnim godinama.
Nije limun, a spas je u vrelim ljetnjim danima: Hidrira, osvježava cijelo tijelo i sjajno rashlađuje
Marx.ba Topli dani nam tek stižu, umjesto slatkih, gaziranih i alkoholnih pića izaberite pravo, zdravo osvježenje, poručuju stručnjaci. Pored redovne hidratacije i zaštite od sunčanice, jako je važno da znate i šta da jedete. Struka nudi neke namirnice koje hlade tijelo i koje će vam svakako biti od pomoći ovih dana. Krastavac Iako je nezamjenljiva namirnica u ljetnjim mjesecima, zbog svoje nutritivne vrijednosti, ljekari preporučuju uzimanje ovog povrća tokom cijele godine. Krastavci su puni vitamina C, u tragovima su tu svi vitamini B grupe, a sadrže i karoten. Od minerala krastavci su bogati fosforom, kalijumom, željezom, manganom i jodom. Izbalansiran odnos natrijuma i kalijuma (mali procenat natrijuma, visok kalijum) čini ga savršenim diuretikom koji pomaže u izbacivanju tečnosti i toksina iz tijela. Krastavac je jedna od najzdravijih namirnica sa najmanje kalorija – samo 100 grama krastavca sadrži 15 kalorija. Ne sadrži masti ili holesterol. Kora krastavca je koristan izbor vlakana koja regulišu varenje i pomažu u topljenju masti. Krastavac sadrži oko 96 posto vode. Zelena salata Dobra je kombinacija niskog sadržaja kalorija i velike količine vode, oko 96 posto. Odličan je izvor vlakana, a preporučuje se osobama koje pate od opstipacije. Željezo i bakar u salati veoma su korisni za poboljšanje krvne slike. Zelena salata ima i zaštitnu ulogu protiv nekih oblika raka (na organima za varenje i disanje). Salatu je najbolje jesti na početku obroka, jer otvara apetit i brzo se vari. Sirovo sjeme suncokreta, susama, tikve i lana preporučljivo je za kombinaciju sa salatama od povrća. Lubenica Mnogim ljudima je omiljena tokom ljetnjih mjeseci, ubraja se u zdrav, ukusan i sladak zalogaj. U sebi sadrži 92 posto vode. Sadrži esencijalne vitamine A, Ce i B6. Lubenica sadrži i magnezijum, koji pomaže u regulisanju rada mišića i nerava. Sprječava i bol u mišićima. Špinat Zdravo zeleno povrće koje u sebi sadrži oko 92 posto vode, bogato magnezijumom, kalijumom i vitaminima B grupe. Važan je jer našem tielu daje energiju. Špinat kao prirodni izvor vitamina, minerala i vlakana, bogat je i fitonutrijentima, posebno beta-karotenom i luteinom, koji ga čine povrćem sa dosta antioksidanata koji štite ćelije u tijelu. Pripada istoj porodici biljaka kao cvekla, blitva, repa. Obezbjeđuje protok kiseonika do ćelija i tkiva špinat sadrži željezo, koje utiče na količinu hemoglobina u krvi. Paprike Narandžasta, žuta, crvena, ljubičasta ili zelena, slatka ili ljuta, paprika je oduvijek važila za izuzetno zdravu hranu jer je bogata vitaminima i mineralima koji su neophodni ljudskom organizmu. Paprika pored velikih količina vitamina A, B i Ce vitamina, koji su važni za jačanje imuniteta, sadrži i vitamine B1 i B2. Zbog vitamina E, ovo povrće se koristi u prevenciji raka. Od minerala ima najviše kalijuma, fosfora i željeza. Količina vode koju sadrži je približno 89 posto, dok količina eteričnih ulja u sjemenu zavisi od količine prisutnog kapsaicin alkaloida. Jagode Slatko voće koje mnogi ljdi obožavaju. Osim što su bogate antioksidansima i vitaminom Ce, jagode sadrže više od 90 posto vode u sebi. Dinje Slatko voće sa visokim sadržajem vode, oko 90 posto. Dinja je bogata kalijumom koji je odličan za održavanje hidriranosti tijela. Dinja sadrži izuzetno malo kalorija i masti, a njen plod sadrži jedan procenat bjelančevina, 5,5 posto šećera, jedan gram biljnih vlakana, limunsku kiselinu… Bogata je vitaminima B i Ce, a od minerala sadrži fosfor, kalcijum, magnezijum, kalijum, željezo, cink… Sprječava dehidraciju organizma. Zbog visokog sadržaja i vode i elektrolita, dinja dobro balansira njihov odnos i zadržavanje neophodnih elektrolita u organizmu. Ananas Voće koje je odličan izvor vitamina Ce, sa oko 87 posto vode. Ananas je najpopularnije tropsko voće i s pravom nosi naziv „kraljica voća“. Bogat je mineralima kao što su željezo i mangan, sadrži mnogo vitamina Ce, kao i beta karotena. Sadrži i enzim bromelain, koji prirodno podržava varenje. Pored toga, ananas sadrži serotonin i vanilin. Ovaj drugi djeluje kao pojačivač raspoloženja, dok serotonin djeluje kao transporter supstance do mozga i odgovoran je za zadovoljstvo i dobro raspoloženje. Ananas može pozitivno uticati na želju za hranom i anksioznost.
Mišljenje struke: Ove 45-sekundne vježbe su jednako učinkovite kao 30-minutna šetnja
Marx.ba Svi smo potpuno svjesni važnosti vježbanja za naše zdravlje i dobrobit. Ne samo da nam može pomoći u održavanju tjelesne težine, već pomaže i smanjiti rizik od opasnih stanja kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes i demencija. Preporuka mnogih stručnjaka je da se sedmično vježba najmanje 150 minuta. Međutim, za mnoge to nije ostvarivo zbog nedostatka vremena, bolesti ili ozljeda. Osobna trenerica, Lavina Mehta, tvrdi da ne treba puno vježbati kako biste imali koristi. Kako prenosi Express, Mehta preporučuje nešto što se naziva “snack” vježbanjem. Iako zvuči neobično, koncept je prilično jednostavan. Ova vrsta vježbanja uključuje izvođenje kratkih vježbi tokom cijelog dana. Mehta ističe da “kada je riječ o našem zdravlju, svaka sekunda kretanja se računa.” Osobna trenerica referirala se na istraživanje iz Kine, koje je pokazalo da “prekidanje osam sati sjedenja s deset čučnjeva svakih 45 minuta dovodi do većeg pada nivoa šećera u krvi nego odlazak u 30-minutnu šetnju”, tvrdi ona. – Razmišljanje je da je redovnije kretanje bolje u apsorpciji viška šećera u našoj krvi nakon obroka, rekla je Lavina. Dodaje da “to minimizira fluktuacije šećera u krvi, koje mogu povećati rizik od dijabetesa tipa 2 i utjecati na raspoloženje, nivo energije i produktivnost”. Što češće možete prakticirati ovu vrstu vježbanja, to može imati veći utjecaj na nivo šećera u krvi, krvni pritisak, holesterol, upravljanje težinom i raspoloženje. Osim čučnjeva, izvođenje bilo koje druge vrste vježbi imat će sličan rezultat. Neka vam ove vježbe postanu dio postojećih navika kako biste potaknuli kretanje tokom dana, bez prevelike potrebe za sat vremena intenzivnog treniranja svaki dan – ističe trenerica. Preporučuje da svakih pola sata ustanete i krećete se tri minute, ako je moguće, ali “svako kretanje, čak i ono od 45 sekundi odjednom, je korisno”, zaključuje Mehta, prenosi Indexfit.