Je li matcha stvarno zdravija od kafe: Evo šta trebate znati
Marx.ba Matcha, poznata po svojoj živopisno zelenoj boji i stoljetnoj tradiciji, često se ističe kao superhrana koja potiče zdravlje. No, šta je to što je zapravo razlikuje od običnog zelenog čaja ili vaše jutarnje kafe? Poput zelenog i crnog čaja i matcha potječe od biljke Camellia sinensis. Razlika je u načinu uzgoja i obrade. Dok se crni čaj fermentira, a obični zeleni samo suši, matcha se uzgaja u sjeni nekoliko sedmica prije berbe. Ovakav poseban način uzgoja mijenja hemijski sastav biljke – povećava udio spojeva poput klorofila i aminokiselina što matchi daje prepoznatljiv okus i intenzivnu zelenu boju. Nakon berbe listovi se suše i melju u fini prah – otuda i naziv, koji u japanskom doslovno znači “čaj u prahu”. Iako se danas najčešće povezuje s japanskom kulturom i Zen čajnim ceremonijama, matcha zapravo potječe iz Kine. U Japan su je u 12. stoljeću donijeli budistički redovnici, koristeći je kao podršku tokom meditacije. S vremenom je postala ključni dio japanske čajne tradicije, osobito u svečanim čajnim ceremonijama. Sa zdravstvenog aspekta, matcha nudi mnoge iste prednosti kao i zeleni čaj – ponajviše zahvaljujući visokom udjelu polifenola, uključujući flavonoide, koji su poznati antioksidansi. No budući da se kod matche konzumira cijeli list u obliku praha, moguće je da pruža i koncentriraniju dozu tih korisnih spojeva. Matcha se često hvali zbog brojnih mogućih zdravstvenih koristi – antioksidativnih, antimikrobnih, protivupalnih, protiv pretilosti, pa čak i zbog potencijalnih antikancerogenih učinaka. Također se spominje njen pozitivan utjecaj na moždane funkcije, smanjenje stresa, zdravlje srca i regulaciju šećera u krvi, piše The Conversation. Ipak, većina dokaza koji podupiru ove tvrdnje dolazi iz laboratorijskih studija (na stanicama ili životinjama), a ne iz kliničkih ispitivanja na ljudima. Dakle, iako su rana istraživanja obećavajuća, još uvijek nema dovoljno dokaza da bismo mogli donositi čvrste zaključke. Jedno je sigurno, matcha sadrži kofein – više nego obični zeleni čaj, ali ipak manje nego kafa. Kofein, kada se konzumira umjereno, ima niz dobro istraženih pozitivnih učinaka – poboljšava koncentraciju, raspoloženje i metabolizam, a povezuje se i s manjim rizikom od bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove. Međutim, visoke doze kofeina mogu izazvati nuspojave poput nesanice, anksioznosti i povišenog krvnog pritiska. Pristup “što više, to bolje” ovdje ne vrijedi, a optimalna doza kofeina još uvijek nije jasno definirana. Kada uspoređujemo matchu i kafu, obje nude slična svojstva u pogledu antioksidansa i koristi za srce. Međutim, kafa je temeljito istražena, s jasnijim smjernicama: tri do četiri šoljice dnevno smatraju se sigurnim gornjim limitom za većinu ljudi. Za matchu su smjernice nešto konzervativnije, a izvori predlažu jednu do tri šoljice dnevno, vjerovatno zbog viših nivoa polifenola. Tanini i polifenoli u čaju i kafi mogu ometati apsorpciju željeza, posebice iz biljne hrane. Redovno konzumiranje većih količina ovih napitaka, posebno oko obroka, može povećati rizik od anemije uzrokovane nedostatkom željeza. Zato se preporučuje uživanje u ovim napicima barem dva sata prije ili nakon obroka, posebno za osobe koje slijede pretežno biljnu prehranu ili su sklone niskim nivoima željeza, piše Miss7zdrava. Još jedna stvar koju treba uzeti u obzir: i kafa i matcha su blago kiselkaste i mogu izazvati probavne smetnje ili refluks kod osoba s osjetljivim želucem. Ipak, matcha može biti bolji izbor za neke. Za razliku od kafe, matcha sadrži L-teanin, aminokiselinu koja potiče opuštanje i može ublažiti nervozne efekte kofeina, čineći je blažom alternativom za osobe sklone anksioznosti. I matcha i kafa imaju potencijalne zdravstvene prednosti, a pravi izbor ovisi o vašim osobnim potrebama i preferencijama. Kafa je bolje istražena i može biti idealna za one koji dobro podnose kofein i uživaju u nekoliko šoljica dnevno. Matcha je, s druge strane, izvrstan izbor za one koji žele konzumirati manje kofeina, a istovremeno imati koristi od antioksidansa – bez naglih padova energije ili bez nervoze izazvane kofeinom. Samo zapamtite da oba napitka konzumirate umjereno, posebno ako se brinete o nivou željeza ili ako imate probavnih problema. VEZANO Šest stvari koje bismo trebali raditi navečer ako želimo biti sretniji ujutro
Šest stvari koje bismo trebali raditi navečer ako želimo biti sretniji ujutro
Marx.ba Priprema za dobar dan ne počinje samo jutarnjom rutinom (iako je i ona važna). Način na koji provodimo večer ključan je dio te jednačine, iako ga često zanemarujemo. Možda ćete se iznenaditi koliko male promjene u večernjim navikama mogu znatno utjecati na vaše raspoloženje ujutro. HuffPost je pitao stručnjake koje večernje navike najviše pridonose boljem raspoloženju sljedeći dan. Evo što su otkrili. Prošetajte navečer Bilo da je riječ o šetnji nakon večere ili zadnjem izlasku sa psom prije spavanja, nekoliko minuta laganog kretanja na svježem zraku može smanjiti razinu šećera u krvi nakon obroka i pomoći vam da se smirite. – Svake večeri idem u šetnju, što mi pomaže da obradim informacije s tog dana i istovremeno potaknem cirkulaciju prema mozgu. To sređivanje misli umiruje moj um, pa odlazim na spavanje smiren, rekao je psiholog i stručnjak za dobrobit Lee Chambers za HuffPost. Ako šetate po mraku, pazite na sigurnost: nosite reflektirajuću ili svijetlu odjeću, izaberite poznatu i dobro osvijetljenu rutu, povedite nekoga sa sobom ili ponesite mobitel (ali bez tipkanja i slušalica koje odvlače pažnju). Ostavite telefon u drugoj sobi Vjerovatno ste već primijetili da kvalitetan san ima velik utjecaj na vaše mentalno stanje ujutro, i nauka to potvrđuje. Kako biste poboljšali san, obratite pažnju na tzv. higijenu spavanja, tj. životne navike i okruženje koje utječu na kvalitetu sna. Korištenje tehnologije navečer važan je dio toga. – Isključite ekrane otprilike 30 minuta prije spavanja i držite uređaje dalje od kreveta kako vas ne bi privlačili. Preporučujem stari analogni alarm umjesto mobitela, savjetuje profesorica psihologije s Yalea Laurie Santos. U svijetu prepunom podražaja, važno je umiriti osjetila. – Napravite kombinaciju opuštajućih večernjih rituala – mirisi, ugodna glazba, topli napitak. To pomaže da se osjetila odvoje od preopterećenja i osvježe za novi dan, predalaže Chambers, piše Indexfit. Topla kupka ili tuš prije spavanja Psihologinja Justine Grosso preporučuje večernju kupku zbog njenih dobrobiti za tijelo i um. – Potpuno uranjanje u vodu, za razliku od tuširanja, dokazano poboljšava raspoloženje kod osoba s depresijom, pomaže kod nesanice i povoljno djeluje na kardiovaskularni sistem, kaže. Ako nemate kadu ili vam kupke nisu drage, i tuširanje može pomoći. Prema savjetu stručnjaka za spavanje Roberta Oexmana, “tuširanje navečer pomaže snu jer pomaže snižavanju tjelesne temperature, što je prirodan signal za početak spavanja”. Napravite skeniranje tijela Cortland Dahl, naučnik s Univerziteta Wisconsin-Madison, kaže da je svjesno “skeniranje tijela” moćan način za smanjenje stresa i prevelikog razmišljanja. Možete ga raditi ležeći u krevetu. – Usmjerite pažnju na svaki dio tijela, počevši od glave pa sve do nožnih prstiju. Obratite pažnja na osjete koje primjećujete, ali bez osuđivanja – s toplinom i znatiželjom. Ova praksa aktivira dijelove mozga odgovorne za unutarnju ravnotežu i samoregulaciju, kaže on. Grosso preporučuje i yoga nidru (meditativna tehnika u kojoj svjesno prolazite tijelom) ili lagano istezanje. To aktivira parasimpatički nervni sistem – onaj koji pomaže tijelu da se opusti. – Te prakse pomažu da se lakše smirimo i utonemo u kvalitetan san. Dugoročno, omogućuju nam brži povratak emocionalne ravnoteže nakon stresa, poručuje. Prisjetite se dana Većina nas pred spavanje razmišlja o onome što nismo stigli napraviti. Pokušajte to zamijeniti razmišljanjem o onome što ste ipak uspjeli. – Zapišite ili razmislite o koracima koje ste poduzeli prema nekom cilju, o preprekama koje ste savladali – koliko god male bile. Taj osjećaj napretka daje vam energiju za novi dan, savjetuje Chambers. Dahl kaže da je i kratka introspekcija odličan način za završetak dana. Predlaže da razmislite o tome što ste naučili ili u čemu ste osobno rasli. – Pokušajte stresne situacije promatrati kao prilike za učenje ili usklađivanje s vlastitim vrijednostima. To razvija uvid i pomaže da sutrašnji dan dočekate otvorenog uma, kaže. Dan završite zahvalnošću Prije spavanja zapišite tri do pet stvari na kojima ste zahvalni. Santos podsjeća na istraživanje psihologa Roberta Emmonsa sa Univerziteta Kalifornija: “Jednostavno nabrajanje dobrih stvari u životu može znatno poboljšati dobrobit.” – Ako nekoliko minuta prije spavanja razmišljate o ljudima koje cijenite i stvarima na kojima ste zahvalni, lakše ćete utonuti u san, osjećat ćete se povezano i manje pod stresom, naglašava Dahl. VEZANO Kardiolozi preporučuju aktivnost od samo pet minuta koju trebate uvesti u svakodnevicu
Kardiolozi preporučuju aktivnost od samo pet minuta koju trebate uvesti u svakodnevicu
Marx.ba Činjenica je da je puno hodanja svaki dan zdravo, ali ponekad je dovoljno izdvojiti minimalno vremena kako bismo se brinuli o zdravlju. Primjerice, samo pet minuta. Da, samo pet minuta je dovoljno kako biste započeli živjeti bolji život i brinuti o zdravlju cijelog organizma. Grupa kardiologa je za portal Parade istakla da kratka tjelesna aktivnost u trajanju od samo pet minuta može pomoći. Naravno, ovako kratka aktivnost neće izbrisati negativne posljedice sjedilačkog načina života ili nezdrave prehrane, ali liječnici naglašavaju da i male navike mogu imati velik utjecaj ako se prakticiraju redovno. Kao korisnu aktivnost za zdravlje, kardiolozi su za Parade izdvojili kratku šetnju. Dr. Shaan Khurshid upozorava na štetnost dugotrajnog sjedenja te ističe: – Sjedilački način života povećava rizik od srčanih bolesti, čak i kod onih koji redovito vježbaju. Smatra da je u danu važno pronaći vrijeme za kraće pokrete, a ne samo za dugačke treninge, piše Indexfit. I profesorica kardiologije, dr. Erica Spatz, ističe da pet minuta fizičke aktivnosti može imati pozitivan učinak ne samo na tijelo, već i na um. – Tokom radnog dana, između sastanaka idem po kafu ili se samo prošećem. Ako ne mogu napustiti ured, napravim nekoliko jednostavnih vježbi iza stola. Kod kuće izvedem psa u brzu šetnju, pojašnjava za Parade. Redovito hodanje poboljšava cirkulaciju, snižava krvni pritisak i loš kolesterol (LDL) te smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2 i pretilosti. Šetnje su korisne i za mozak. Spatz ističe da fizička aktivnost pomaže u reguliranju limbičkog sisetema, koji je zadužen za emocije. – Kad je limbički sistem u ravnoteži, lakše donosimo racionalne odluke. To je neprocjenjivo, bilo na poslu, bilo kod kuće, dodaje ona. Preporuka stručnjaka je da tih pet minuta hodate brzim tempom, odnosno dovoljno intenzivno da ostanete bez daha, ali da i dalje možete izgovoriti kratke rečenice. Takav tempo potiče rad srca i bolju cirkulaciju. Za one koji misle da nemaju vremena za kretanje, dr. Spatz ima praktičan savjet. – Umjesto sastanaka koji traju punih sat vremena, zakazujte ih na 45 minuta. Iskoristite preostalih 15 minuta za šetnju. Kolege će vam biti zahvalne, a vi ćete napraviti nešto dobro za svoje zdravlje, naglašava. S njom se složio i dr. Khurshid koji dodaje da čak i telefonski razgovor može biti prilika za hodanje, bitno je samo ustati i pokrenuti se. VEZANO Tri napitka mogu poboljšati zdravlje mozga
Tri napitka mogu poboljšati zdravlje mozga
Marx.ba Kako starimo, održavanje zdravlja mozga postaje sve važnije. Osim prehrane i kretanja, i ono što pijemo ima veliki utjecaj na koncentraciju, pamćenje i raspoloženje. Iako je poznato da gazirani sokovi i energetska pića mogu imati negativne posljedice, postoje i napici koji sadrže korisne tvari za mozak. Stručnjaci, poput nutricionistica i dijetetičarki Varshe Khatri i Krutike Nanavati, izdvojili su nekoliko pića koja bi vrijedilo uvrstiti u svakodnevnu rutinu. Zeleni čaj Zeleni čaj s razlogom uživa reputaciju zdravog napitka – bogat je antioksidansima i korisnim spojevima. – Umjerena količina kofeina u zelenom čaju poboljšava fokus i budnost, bez nervoze kakvu često uzrokuje kafa, kaže Khatri za SheFinds. Osim toga, sadrži aminokiselinu L-teanin koja pridonosi opuštanju i smanjenju stresa, što može pozitivno utjecati na raspoloženje. Redovna konzumacija zelenog čaja tako može pomoći i mozgu i tijelu, prenosi Indexfit. Voda Iako djeluje kao jednostavno rješenje, voda je ključna za pravilno funkcioniranje organizma, uključujući mozak. – Hidracija igra ključnu ulogu u održavanju kognitivnih funkcija i pamćenja, ističe Nanavati. Upozorava da čak i blaga dehidracija može narušiti pažnju, pamćenje i raspoloženje. Stoga je redovno pijenje vode – posebno kod osoba starijih od 40 godina – osnovna navika za očuvanje mentalne jasnoće. Ako nam je obična voda dosadna, možemo je prirodno aromatizirati voćem. Sok od borovnice Borovnice su poznate kao jedno od najkorisnijih voća za mozak, a njihov sok sadrži visoku koncentraciju antioksidansa i flavonoida. – Konzumacija borovnica može poboljšati pamćenje i štititi mozak od oksidativnog stresa, navodi Khatri. Sok od borovnice može biti ukusan način za unos tih korisnih tvari, ali važno je birati varijante bez dodanog šećera. Ako ga ne možemo pronaći, borovnice možemo jednostavno dodati u smoothieje ili jutarnji obrok. Dakle, uključivanje ovih napitaka u svakodnevnu prehranu može pomoći u očuvanju zdravlja mozga i opće dobrobiti. VEZANO Evo koliko dugo biste trebali držati plank ovisno o vašoj dobi
Evo koliko dugo biste trebali držati plank ovisno o vašoj dobi
Marx.ba Koliko dugo možete izdržati u planku? Češki rekorder držao ga je čak devet sati. Stručnjaci savjetuju kvalitet iznad kvantiteta i preporučuju prilagodbu vježbe prema dobi i sposobnostima. Bez obzira koliko dugo držite plank, imate osjećaj kao da traje vječno? Bez brige, niste jedini jer je kod mnogih tako, pogotovo početnika. No, plank je zaista dobar za vas jer je ova vježba za jačanje tijela vrlo jednostavna, a opet učinkovita. Rekord za najduži plank postavio je Josef Salek iz Češke u maju 2023. – nevjerovatnih 9 sati i 38 minuta. Srećom, prosječna osoba ne mora provesti cijeli dan u agoniji. Naime, Rowan Clift, stručnjak za trening i prehranu, kaže da je kod vježbe bitan kvalitet, a ne kvantitet. Međutim, postoje neki parametri, ovisno o vašoj dobi, koji mogu biti korisna smjernica za vaš sljedeći trening. Dob 20-39: 45-60 sekundi – U dvadesetima i tridesetima, sposobnost držanja planka 45-60 sekundi solidan je pokazatelj dobre izdržljivosti tijela. Svrha planka nije juriti za nekim brojem. Svrha je izgraditi upotrebljivu stabilnost tijela koja podržava ono što želite raditi izvan teretane, kaže fizioterapeut Joseph Webb, koji je u fitness industriji već 17 godina, piše 24sata. Možda će vam biti potrebno nekoliko pokušaja da biste postigli ovu dužinu planka. Za početak stanite u položaj planka. Koristite podlaktice i nožne prste da se držite paralelno s tlom, s leđima i nogama ravnim (ne savijenim). Joseph dodaje da je važno držati bokove u ravnini s ramenima, stisnuti gluteuse i zategnuti bedra te održavati prirodan položaj vrata. – Zategnite trbušne mišiće kao da se pripremate za udarac, ali održavajte disanje tekućim, kao da sjedite na kauču. Opušteni bokovi, raširena rebra ili napregnuta ramena znače da više ne trenirate mišiće koje mislite da trenirate, on tvrdi. Dob 40-59: 30-45 sekundi – Iz mog iskustva rada sa stotinama klijenata u ovoj dobnoj grupi, otkrio sam da održavanje planka od 30-45 sekundi s izvrsnom formom pokazuje vrlo respektabilnu izdržljivost i stabilnost tijela, rekao je Joseph. To ipak ne znači da se ne možete potruditi. Ako ste u stanju samouvjereno dosegnuti 60 sekundi, to je općenito znak izvrsne kontrole tijela za ovu dobnugrupu. Međutim, prilagođavanje tehnici može biti teže kako starite. To može biti zbog različitih razloga, uključujući gubitak mišićne mase i snage. – Kako mišići oko kukova, zdjelice i kkičme slabe ili postaju manje koordinirani, potrebno je više napora za stabilizaciju položaja planka. Osobe u ovoj dobnoj kategoriji mogu imati poteškoća s izvođenjem planka zbog ukočenosti zglobova ili prethodnih ozljeda, što može otežati održavanje ukočenog položaja, kaže Joseph. 60+ godina: 15 do 30 sekundi Joseph savjetuje svojim klijentima u dobi od 60 i više godina da ciljaju na 15 do 30 sekundi punog planka s dobrom formom. – Ako možete povećati vrijeme na 30 sekundi, to je izvrstan pokazatelj snažne funkcionalne izdržljivosti tijela u ovoj životnoj fazi, kaže. Rowan dodaje da ako imate 60+ godina i teško vam je izvođenje planka, možete modificirati vježbu kako biste je malo olakšali. – Napravite plank na koljenima ili s rukama podignutim na klupi kako biste izgradili snagu, a istovremeno smanjili pritisak na zglobove, ramena i donji dio leđa, objašnjava on, piše Metro. Rowan savjetuje uključivanje planka u svoj režim vježbanja tri do pet puta sedmično. Vašem tijelu koristi redovnaa aktivacija, ali također morate odvojiti vrijeme za odmor i oporavak. VEZANO Smanji stres u trenu: 7 jednostavnih trikova za svaki dan
Smanji stres u trenu: 7 jednostavnih trikova za svaki dan
Marx.ba Stres je neizbježan dio savremenog života. Od manjih svakodnevnih frustracija poput prometne gužve do ozbiljnijih briga, stresne situacije mogu preplaviti tvoje tijelo hormonima stresa, ubrzati rad srca, povisiti krvni pritisak i napeti mišiće. Iako ne možeš uvijek kontrolirati okolnosti, možeš naučiti kontrolirati svoje reakcije. Srećom, postoje jednostavne i brze tehnike koje ti mogu pomoći vratiti mir i ravnotežu u užurbanu svakodnevicu. Ne zahtijevaju puno vremena ni truda, a mogu značajno poboljšati tvoje emocionalno i fizičko blagostanje. Upravljanje stresom ključno je za očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlja. Iako su dugoročne strategije poput zdrave prehrane, redovne tjelovježbe i dovoljno sna temelj otpornosti na stres, posjedovanje arsenala brzih tehnika može biti spas u trenucima akutnog stresa. Isprobaj jednostavne trikove i otkrij koji ti najbolje odgovaraju. Uključivanjem ovih praksi u svoju rutinu, možeš stvoriti “izvor mira” kojem ćeš se moći okrenuti kad god osjetiš potrebu, piše Žena. Duboko udahni Jedna od najmoćnijih i najbržih tehnika za smirivanje jest fokusiranje na dah. Duboko, polagano disanje, poznato i kao trbušno disanje, može pomoći u snižavanju krvnog pritiska i usporavanju otkucaja srca za samo nekoliko minuta. Kada si pod stresom, udahni polako i duboko kroz nos, dopuštajući stomaku da se napuni zrakom. Zadrži dah na sekundu, a zatim polako izdahni kroz nos ili usta. Koncentriraj se na ritam disanja i nježno otpusti ometajuće misli. Ovu tehniku možeš prakticirati bilo gdje i bilo kada – u uredu, u autobusu ili dok čekaš u redu. Postoji mnogo tehnika disanja koje možeš istražiti, ali i najjednostavniji oblik dubokog disanja donosi olakšanje. Pokreni se Gotovo svaki oblik tjelesne aktivnosti može djelovati kao oslobađač od stresa. Ne moraš biti sportista niti u vrhunskoj formi da bi osjetila dobrobiti. Čak i kratka šetnja oko zgrade, brzo istezanje ili nekoliko minuta plesanja uz omiljenu pjesmu mogu pomoći. Tjelesna aktivnost potiče lučenje endorfina, prirodnih hemikalija u mozgu koje poboljšavaju raspoloženje i osjećaj blagostanja. Također, vježbanje preusmjerava tvoj um na pokrete tijela, što može pomoći da dnevne iritacije izblijede. Pronađi aktivnost koja ti odgovara – hodaj, trči, radi u vrtu, čisti kuću ili se istegni. Slušaj muziku Muzika ima snažan utjecaj na tvoje emocije i može biti brz način za popravljanje raspoloženja i smanjenje napetosti. Bilo da pjevušiš uz omiljeni hit ili se opuštaš uz klasičnu muziku, slušanje melodija koje voliš može pružiti mentalnu distrakciju, smanjiti napetost mišića i sniziti nivo hormona stresa. Pojačaj glasnoću i dopusti da te muzika obuzme. Ako si na javnom mjestu, slušalice mogu biti tvoj bijeg u mirniji svijet. Prakticiraj kratku mindfulness meditaciju Meditacija ne mora biti dugotrajna ni komplicirana. Samo nekoliko minuta svjesne pažnje može donijeti osjećaj mira i ravnoteže. Sjedni udobno na mirno mjesto, zatvori oči i usredotoči se na svoje disanje. Obrati pažnju na osjete u tijelu, zvukove oko sebe, mirise – bez prosuđivanja. Kada ti misli počnu lutati (što je normalno), nježno ih vrati na dah ili sadašnji trenutak. Mindfulness pomaže utišati bujicu misli koje često uzrokuju stres. Postoje i brojne aplikacije koje te mogu voditi kroz kratke meditacije. Poveži se s drugima Kada si pod stresom, možda ćeš poželjeti izolirati se. Međutim, socijalna podrška jedan je od najučinkovitijih načina nošenja sa stresom. Razgovor s prijateljem, članom porodice ili kolegom kojem vjeruješ može pružiti utjehu, podršku i drugačiju perspektivu. Čak i kratki telefonski poziv, poruka ili zagrljaj voljene osobe mogu napraviti veliku razliku. Fizički dodir, poput zagrljaja, potiče otpuštanje oksitocina, hormona koji smanjuje stres i potiče osjećaj opuštenosti i povezanosti. Ne ustručavaj se potražiti podršku kada ti je potrebna. Nasmiješi se Dobar smisao za humor možda ne može izliječiti sve bolesti, ali svakako može pomoći da se osjećaš bolje, čak i ako se moraš natjerati na smijeh. Smijeh olakšava mentalni teret i potiče pozitivne fizičke promjene u tijelu – potiče, a zatim smiruje tvoju reakciju na stres te povećava dotok kisika. Pročitaj vic, pogledaj smiješan video (poput popularnih videa sa životinjama) ili provedi vrijeme s duhovitim prijateljima. Čak i kratkotrajno smijanje može popraviti raspoloženje. Provedi neko vrijeme u samoći Ponekad je samo nekoliko minuta mira i tišine dovoljno da se sabereš i razbistriš glavu. Ako se osjećaš preopterećeno, udalji se od izvora stresa na kratko. Zatvori oči na minutu-dvije, ustani od stola i istegni se, ili jednostavno pronađi miran kutak gdje možeš biti sa svojim mislima. Čak i jednostavno snižavanje kapaka može biti lak način za vraćanje smirenosti i fokusa usred kaotičnog dana. Kratka pauza može spriječiti da stres eskalira. VEZANO Naučnici tvrde da je jednostavna navika najbolji način za očuvanje zdravlja mozga
Naučnici tvrde da je jednostavna navika najbolji način za očuvanje zdravlja mozga
Marx.ba Kada je riječ o tome kako sačuvati zdravlje mozga, mnogi odmah pomisle na križaljke, igre riječi ili razne mozgalice. Iako te aktivnosti mogu biti korisne, istraživanja sve više pokazuju da nisu najvažnije ni najučinkovitije. Naime, ono što činimo sa svojim tijelom ima direktan i snažan utjecaj na stanje našeg uma. Dakle, najbolji način da sačuvamo zdravlje mozga jeste – redovna tjelesna aktivnost. Velika analiza otkrila je da kretanje, bilo u obliku hodanja, bicikliranja ili joge, dosljedno poboljšava kognitivne funkcije. Posebno se ističe važnost redovnosti – već 30 minuta kretanja dnevno, nekoliko dana u sedmici, može imati dugoročan pozitivan učinak na sposobnost pamćenja, učenja i donošenja odluka, prenosi Indexfit. Naučnici su objasnili da čak i umjerena aktivnost, poput šetnje, potiče rast dijelova mozga koji su ključni za pamćenje i učenje, poput hipokampusa. Kod starijih osoba koje su redovno vježbale, zabilježeno je povećanje volumena tog područja mozga, što praktički usporava prirodno starenje mozga, piše Parade. Osim toga, kretanje potiče oslobađanje proteina BDNF, koji jača veze među nervnim stanicama. – Redovna fizička aktivnost tjera krv u mozak, donosi kisik i hranjive tvari i djeluje poput svježeg povjetarca za vaš um, kaže psihijatar dr. Nikhil Palekar. Uz sve to, tjelovježba podiže nivo serotonina i dopamina – hemikalija koje podižu raspoloženje i smanjuju stres, a upravo stres može ometati sposobnost mozga da uči i pamti. Koristi se pojavljuju već nakon nekoliko sedmica kretanja, a najveće su u područjima poput opće kognicije, pamćenja i emocionalne regulacije. Zaključak je jasan: ako želimo očuvati zdravlje mozga, ključna je dosljedna fizička aktivnost. VEZANO Šta stručnjaci kažu: Kada je tokom dana najbolje vrijeme za tuširanje
Šta stručnjaci kažu: Kada je tokom dana najbolje vrijeme za tuširanje
Marx.ba Ljekari upozoravaju da tuširanje u određeno doba dana može biti okidač za pojavu neestetskih akna, za nadraženost kože pa čak i za lošu kvalitetu sna. Tuširanje ujutro, umjesto navečer prije spavanja, velika je greška jer u tom slučaju bakterije koje ste pokupili tokom cijelog dana završavaju na vašoj posteljini u kojoj se “valjate” cijelu noć. – Iako jutarnje tuširanje možda djeluje razbuđujuće i osvježavajuće, večernje tuširanje ipak ima značajnije prednosti. Tokom dana vaše tijelo i kosa mogu nakupiti brojne alergene i nadražujuće tvari, prljavštinu i mikrobe, naročito u ljetnim mjesecima kad više vremena provodimo vani i često se znojimo, a znoj sve to upija. Odete li u krevet bez tuširanja, sve će se to prenijeti u vaš krevet i na vašu posteljinu, što osim što će je zaprljati i možda izazvati alergijske reakcije noću, može izazvati i svrbež, nadraženost kože, kao i pojavu akni zbog prljavštine, znoja i masti na jastučnicama i plahtama, kaže lljekar porodične medicine, dr. Giuseppe Aragona. On nije jedini koji zagovara večernje tuširanje. Dr. Jason Singh, također ljekar porodične medicine, na TikToku je detaljno objasnio da je tuširanje prije spavanja bolje zato što poboljšava kvalitetu sna, uklanja zagađujuće i nadražujuće tvari s kože i iz kreveta te hidrira kožu. Dodao je i da topla voda potiče lučenje melatonina, hormona koji tijelu govori kad je vrijeme za spavanje. Uz to, u satima prije spavanja, tijelo se prirodno hladi, što pospješuje uspavljivanje. Tuširanje toplom vodom i nakon toga hlađenje oponaša taj biološki proces u tijelu. – Dok se brišete nakon tuširanja, tijelo se hladi na odgovarajuću temperaturu, a te dvije stvari (topla voda i potom hlađenje) predstavljaju odličan prijelaz u carstvo snova, tvrdi dr. Singh, a njegove riječi potkrepljuje i meta analiza 17 studija iz 2019., koja je otkrila da večernje tuširanje vodom temperature između 40 i 42,5 stepeni poboljšava kvalitetu sna i olakšava uspavljivanje. Dr. Singh smatra i da od večernjeg tuširanja naročito mogu imati koristi osobe sa suhom kožom ili s problemima poput akni ili ekcema. Naime, ta stanja kožu lišavaju prirodne vlage, a tuširanje može pomoći da se nadoknadi izgubljena vlaga. Taj učinak duže traje noću jer je to doba kad se stanice kože ionako obnavljaju, piše Živim. – Ako ste skloni suhoj koži ili imate osjetljivu kožu, večernje tuširanje je odličan način da poboljšate hidriranost svoje kože. Ipak, i jutarnje tuširanje ima svoje prednosti, poput uklanjanja grinja i bolje higijene, ali ono bi trebalo biti samo dodatak uz obavezno večernje tuširanje, smatra dr. Singh. VEZANO U okviru 16. Dana BHAAAS-a posjetite događaj „Umjetna inteligencija i robotika u medicini: inovacija, etika i sigurnost“
U okviru 16. Dana BHAAAS-a posjetite događaj „Umjetna inteligencija i robotika u medicini: inovacija, etika i sigurnost“
Marx.ba U okviru šesnaeste po redu konferencije Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka (BHAAAS), koja će se održati u Sarajevu od 19. do 22. juna 2025. godine, posebno mjesto zauzima panel pod nazivom „Umjetna inteligencija i robotika u medicini: inovacija, etika i sigurnost“. Ovaj događaj održat će se 20. juna u 09:00 sati u prostorijama ASA Instituta, istražuje ključne aspekte integracije umjetne inteligencije i robotike u medicni, te naglašava važnost etičkih i sigurnosnih standarda u primjeni novih tehnologija. Razgovarat će se o konkretnim primjerima iz prakse, uključujući neurohirurške operacije uz robotsku asistenciju, pionirske zahvate u ginekološkoj robotici, kao i primjenu vještačke inteligencije u kardiološkoj dijagnostici i svakodnevnim bolničkim procesima. Moderatorica događaja, dr. Vedka Begović, klinička profesorica i supredsjedavajuća Medicinskog odjela BHAAAS-a, ističe važnost etičkih standarda u razvoju AI tehnologija te naglašava: – Od trenutka kada je ChatGPT postao javno dostupan, u novembru 2022. godine, svjedoci smo ubrzanog razvoja sličnih modela. Više nije pitanje da li će AI modeli biti korišteni u medicini i pružanju zdravstvenih usluga – već je pitanje kakve će rezultate ta upotreba donijeti. Interes za korištenje AI u medicini raste ubrzano, kao i partnerstvo tehnoloških kompanija i zdravstvenih institucija. AI neće zamijeniti ljekare, ali moramo biti spremni da prihvatimo i razumijemo tehnološke napretke te razvijemo sisteme kontrole i sigurne navigacije, ističe dr. Begović i dodaje kako zdravstveni radnici, moraju ovladati razumijevanjem osnova ovih modela, njihove upotrebe i potencijalnih zamki ili rizika. Cilj ovog edukativnog događaja je kako naglašava dr. Begović interdisciplinarna komunikacija između eksperata koji se bave kreiranjem i razvojem AI algoritama i modela, i ljekara koji neke od tih oblika koriste u svakodnevnoj praksi. U diskusiji će učestvovati istaknuti međunarodni i domaći stručnjaci, uključujući: – Dr. Aida Branković- inženjerka iz Australije, dobitnica nagrada u oblasti zdravstvene informatike i AI istraživanja. Aida je prepoznata po svom radu na razvoju naprednih medicinskih uređaja i alata za podršku odlučivanju. Njen fokus uključuje vođenje projekata etičke inovacije u oblasti umjetne inteligencije, a jedan od njenih značajnijih doprinosa je prenosivi skener za detekciju moždanog udara, koji predstavlja prekretnicu u brzoj i efikasnoj dijagnostici. – Dr. Mirza Pojskić, (Njemačka) – neurohirurg specijalizovan za primjenu AI u operacijama kičmene moždine, – Dr. Azra Sadiković, (SAD) – ginekološka hirurginja i pionir u upotrebi Da Vinci robotskih sistema, – Dr. Austin Robinson (SAD) – kardiolog i specijalista u kardiovaskularnom snimanju, – Dr. Emir Gušo, (BiH) – specijalista radiologije, ASA Bolnica, – Enes Hatibović – IT menadžer u ASA Bolnici (BiH). Dani BHAAAS-a već šesnaestu godinu zaredom okupljaju etablirane i mlade stručnjake iz BiH, dijaspore i svijeta, nudeći bogat i raznolik program. Konferencija predstavlja jedinstvenu platformu za povezivanje stručnjaka iz SAD i svijeta s domaćim kolegama, stvaranje novih inicijativa i razmjenu znanja. Ulaz na specijalni događaj je besplatan za sve medicinske radnike i studente, neovisno o tome da li su registrovani za cjelokupnu konferenciju. Više informacija o programu 16. Dana BHAAAS-a dostupno je na: www.bhaaas.org. Pozivamo vas da se pridružite i učestvujete u ovom važnom razgovoru o budućnosti medicine!
Zdravstveni turizam u BiH između velikih prilika i strateških izazova
Bloomberg Adria Zdravstveni turizam u Bosni i Hercegovini trenutno je u fazi razvoja, sve više privlačeći pažnju pacijenata iz regije, Evrope i Bliskog istoka. Zahvaljujući povoljnim cijenama, stručnom kadru i jedinstvenom spoju liječenja i turističkih doživljaja, BiH se polako pozicionira kao konkurentna destinacija na međunarodnoj sceni zdravstvenog turizma. Ipak, cijeli sektor se suočava s izazovima poput usklađivanja s međunarodnim standardima, jačanja regulative i potrebe za daljnjim ulaganjem u edukaciju i opremu. Rasim Jusufović, profesor na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology i gostujući profesor na Medicinskom univerzitetu Beč, za Bloomberg Adriju kaže da postoji veliki potencijal u specijaliziranim granama poput estetske medicine, rehabilitacije, stomatologije i ortopedije. – BiH privlači pacijente zbog povoljnih cijena, visoke stručnosti medicinskog osoblja, te jedinstvenih kulturnih i prirodnih atrakcija koje čine medicinski turizam atraktivnim i sve popularnijim segmentom, kaže Jusufović. Ističe da većina pacijenata dolazi iz zemalja regije – Hrvatske, Srbije i Crne Gore, ali je primjetan trend dolaska pacijenata iz zapadnoevropskih zemalja poput Njemačke, Švicarske i Austrije, ali i zemalja Bliskog istoka. Ovaj trend rasta rezultat je visokog kvaliteta usluga i konkurentne cijene u odnosu na zapadnoevropske zemlje. Kada je riječ o bh. gradovima koji se ističu u oblasti zdravstvenog turizma, Jusufović izdvaja Sarajevo, Mostar i Banju Luku. – Sarajevo se izdvaja kao najposjećenija destinacija, privlačeći kako strane tako i domaće turiste zbog svoje povijesne baštine, moderne infrastrukture i specijaliziranih medicinskih usluga. Mostar i Banja Luka također privlače turiste, zahvaljujući medicinskim uslugama i svojoj prirodnoj ljepoti, što omogućava integraciju liječenja s opuštanjem i turizmom”, dodaje. U ovom sektoru, privatne zdravstvene ustanove dominiraju u pružanju usluga za strane pacijente. – Privatne bolnice i klinike često ulažu u modernizaciju opreme i edukaciju kadra, što im omogućava da ponude specijalizirane usluge koje su konkurentne na međunarodnom tržištu, naglašava Jusufović. Prednosti zdravstvenih ustanova u BiH leže u povoljnim cijenama i visokom kvalitetu usluga koje nude, dok nedostaci uključuju manjak investicija u infrastrukturu i standardizaciju. – Iako zdravstvene ustanove u BiH mogu konkurirati onima iz regije u određenim specijalizacijama, potrebno je ulagati u poboljšanje opreme i edukaciju kadra kako bi se održala konkurentnost na međunarodnom tržištu, kaže Jusufović. Najveći izazovi s kojima se suočavaju pružatelji zdravstvenih usluga u kontekstu turizma, prema njegovim riječima uključuju usklađivanje s međunarodnim standardima, posebno u pogledu kvaliteta usluga i regulative. Također, povjerenje pacijenata može biti smanjeno nedostatkom transparentnosti i jasno definiranih standarda u industriji, što čini regulaciju i monitoring usluga ključnim za daljnji razvoj zdravstvenog turizma. Govoreći o edukaciji kadra i modernizaciji opreme, Jusufović naglašava da tempo tih ulaganja mora biti ubrzan kako bi se osigurala konkurentnost na globalnom tržištu. – Potrebno je osigurati kontinuiranu obuku za medicinske stručnjake, kao i ulaganje u najnoviju medicinsku tehnologiju kako bi se održao visoki standard usluga, dodaje. Ipak, najveća kočnica razvoja ove vrste turizma jeste nepostojanje sveobuhvatne nacionalne strategije za zdravstveni turizam, iako postoje inicijative na regionalnom nivou. – Razvoj zdravstvenog turizma zahtijeva jasnu strategiju koja uključuje regulaciju, promociju i stvaranje povoljnog poslovnog okruženja za privatne i javne zdravstvene ustanove, kaže Jusufović. Također, saradnja između sektora zdravstva, turizma i obrazovanja ključna je za razvoj zdravstvenog turizma. Obrazovne institucije mogu obučiti stručnjake specijalizirane za zdravstveni turizam, dok sektor turizma može promovirati BiH kao atraktivnu destinaciju za medicinske usluge. Ovaj multidisciplinarni pristup omogućava dugoročnu održivost i rast ove industrije. A činjenica je da bi lokalne zajednice mogle imati velike koristi od zdravstvenog turizma kroz povećanje zapošljavanja, razvoj infrastrukture, te promociju kulturnih i prirodnih atrakcija. – Zdravstveni turizam doprinosi i ekonomskom rastu jer pacijenti koji dolaze radi medicinskih usluga često ostaju duže, trošeći na smještaj, restorane i druge lokalne usluge, zaključuje Jusufović. VEZANO Sedam suptilnih znakova da unosite previše šećera