Burnout sindrom – kako se spasiti ovog tihog ubice?
Š.M Osjećaj bespomoćnosti, razočarenja i potpune iscrpljenosti često su glavni simptomi psihičkog sagorijevanja ili burnout-a. Burn out sindrom je stanje emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti uzrokovane pretjeranim i dugotrajnim stresom. Negativni efekti sagorijevanja ili burnout-a prelivaju se u sve sfere života – uključujući vaš dom, posao i društveni život. Izgaranje također može uzrokovati dugoročne promjene u vašem tijelu koje vas čine ranjivim na bolesti poput prehlade i gripe. Burnout je postepen proces. Ne dešava se preko noći, ali se vrlo lako može desiti da se pritaji i prikrade. Znakovi i simptomi su u početku suptilni, ali se pogoršavaju kako vrijeme odmiče. U stanju burnouta, javljaju se iscrpljenost i neučinkovitost kao odgovor na izloženost hroničnom stresu na radnome mjestu. Zaposlenik se osjeća iscrpljeno, bez mogućnosti da se odmori, a nedostaje mu energije za suočavanje s još jednim radnim danom ili osobom na radnom mjestu Poznato je da stres na poslu stvara pretpostavke za moždani i srčani udar, uništava mentalno zdravlje i skraćuje život. Još prije dvadesetak godina Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je proglasila stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom, a od tada se stres na poslu još više povećao zbog produbljena globalne krize i nezaposlenosti. Prva pomoć kod “sagorijevanja” Pojedini zaposlenici imaju bolju sposobnost savladavanja stresa nego drugi te je prihvaćen stav da bi se menadžeri morali moći bolje suočiti i nositi sa stresom nego drugi zaposlenici. No to nije nužno uvijek tako. Već pri pojavi prvih simptoma potrebno je reagovati, a najlakši način da pomoći sebi jeste uzimanje slobodnih dana i posvećivanje vremena svom umu i psihičkom odmoru. Pored adekvatnog odmora, potrebno se fokusirati na zdravu i pravilnu ishranu jer hrana bogata antioksidansima i vitaminima ne samo da će popraviti opće stanje našeg organizma već će pomoći tijelu u psihičkom ojačavanju. Ishrana bogata svježim voćem, povrćem, integralnim žitaricama, nemasnim proteinima i zdravim mastima može obezbijediti potrebne hranjive materije za optimalno funkcionisanje organizma tokom stresnih situacija. Također, važno je znati da prekomjerna konzumacija kofeinskih napitaka, pretjeran unos šećera može izazvati fluktuaciju raspoloženja i energije. Redovita tjelesna aktivnost, poput lagane šetnje, trčanja ili joge ima pozitivan utjecaj na smanjenje stresa. Vježbanje pomaže u otpušanju endorfina, tzv. “hormona sreće”, koji poboljšava raspoloženje i poznat je kao prirodni analgetik. Također, fizička aktivnost pomaže u opuštanju mišića i smanjenju napetosti koja se često javlja kao posljedica stresa. Aktivnosti poput meditacije, dubokog disanja ili opuštajućih hobija mogu pružiti mentalni odmor od svakodnevnih stresora i učiniti da se osjećate bolje.
20 navika uspješnih ljudi
Tea Zavacki, hvratska poduzetnica, koja pomaže malim poduzetnicima i freelancerima uspješno raditi ono što vole, izradila je svoju listu od 20 navika koje ima svaki uspješan čovjek. Usprkos uvriježenom mišljenju da je za usvajanje nove navike potreban 21 dan – nova istraživanja kažu drugačije. U prosjeku, potrebno je 66 dana da bismo promijenili neku naviku, s tim da o veličini navike taj broj može biti bilo gdje između 18 i 254 dana. Je li realno promijeniti sve svoje navike u 30 dana? Vjerojatno ne. Svakog mjeseca odaberi zato jednu ili dvije koje te vesele, koje želiš isprobati već sutra – i učini ih dijelom svoje rutine. Ako želiš testirati sličan izazov, slijedi prijedlog 20 navika koje se često ponavljaju u (auto)biografijama i člancima o uspjehu i to su navike koje dokazano utječu na naš osjećaj sreće i zadovoljstva. 1. Jednu stvar napravi drugačije Ovo je navika uz koju se nikada više nećeš zapitati “gdje mi je proletio mjesec ili godina”. Naš mozak pamti aktivnosti i događaje koji su novi i drugačiji od rutine. Ako na primjer jedne srijede odlučiš otići na posao pješice (a inače ideš autom), to odjednom postaje “ona srijeda kad sam se smrznula na putu do posla”, umjesto “ne znam gdje mi je tjedan proletio” srijeda. 2. Odaberi mjesečni izazov Protekle dvije godine, u januaru, svakog radnog dana budila sam se u 5 ujutro. Zbog tog izazova zavoljela sam januar i ujedno naučila da ne postoji bolja navika za izgradnju samopouzdanja od ovakvih sedmičnih ili mjesečnih izazova. Obilježi sedmice i mjesece izazovima koji su tebi izazovni! 3. Svaki dan zapiši 250 riječi Uspješni ljudi zapisuju svoje misli i ideje. Ako inače ne voliš pisati, neka to bude popis zadataka koje predugo odgađaš ili to-do lista za sljedeći dan. Bilo kako bilo, usvoji naviku redovitog stavljanja svojih misli na papir. 4. Planiraj obroke unaprijed Na TeaTimeu obično ne pišem o prehrani, no odlučila sam ovim popisom “pokriti” sva glavna životna područja, zbog čega je ovu naviku nemoguće zaobići. Bez obzira na to što želiš promijeniti u svojoj prehrani, planiranje obroka za dan ili sedmicu unaprijed će ti u tome sigurno pomoći. 5. Slušaj bez prekidanja Usvoji naviku slušanja bez prekidanja. Štoviše, kada sugovornik završi s monologom – postavi mu dodatno potpitanje. Ako odlučiš testirati ovu naviku, sigurno ćeš primijetiti pozitivne promjene u svojim privatnim i poslovnim odnosima. 6. Prebaci punjač za mobitel u drugu prostoriju Pod “drugom prostorijom” misli se na bilo koju prostoriju koja nije prostorija u kojoj spavaš. Protekla dva mjeseca moj mobitel “spava” u dnevnoj sobi i moja jutra su značajno ljepša i produktivnija. 7. Rezerviraj 10 minuta za razmišljanje Ne znam za tebe, no u mom rasporedu vrlo se rijetko spontano dogodi da imam 10 minuta bez mobitela, notifikacija i vanjskih podražaja. “Vrijeme za razmišljanje” danas je postalo luksuz, a ljudi poput Bill Gatesa kažu da je upravo to vrijeme zaslužno za većinu njihovih genijalnih ideja. 8. Ubaci 20-minutni cleaning sprint Ako si poput mene, vjerojatno ne voliš višesatno pospremanje i čišćenje stana. No, uredan prostor pozitivno utječe na našu produktivnost, zbog čega sam u svoje dane ubacila kratka 20-minutna čišćenja. Navijem alarm na 20 minuta i pokušam u tom vremenu što više stvari vratiti na mjesto. Ovaj trik često koristim i u trenucima kada mi nedostaje motivacije i ne mogu se natjerati da ustanem s kauča – provjereno pomaže. 9. Riskiraj Jednom dnevno, sedmično ili mjesečno (odaberi frekvenciju koja tebi najviše odgovara) napravi nešto što je izazovno, novo i pomalo zastrašujuće. To može biti odlazak na novi meetup, solo ručak u restoranu ili dijeljenje ideje na sastanku. Uvedi naviku redovitog izlaska iz comfort zone i nagradi se kada to napraviš. 10. Jednom mjesečno “očisti” svoje društvene mreže Ako značajan dio svog vremena provodiš na Instagramu ili Facebooku (kao..khm…neki), preuzmi odgovornost za sadržaj koji konzumiraš. Redovito “osvježi” listu profila i sadržaj koji pratiš kako bi te tvoj Instagram u svakom trenutku veselio, inspirirao i educirao. 11. Započni dan (malom) pobjedom Ujutro imam zadatak ustati unutar 10 minuta od zvuka alarma, no tvoja “mala pobjeda” može biti namještanje kreveta, jutarnje vježbanje ili meditacija. Započinjanje svakog dana s malim postignućem dat će ti potrebnu dozu motivacije za dalje. 12. Isključi se Jednom tjedno, jednom mjesečno, ma jednom godišnje – isključi se na 24 sata. Ili povremeno izađi iz stana bez mobitela. Ima nešto posebno u tom offline vremenu. 13. Nabroji 3 dobre stvari Kada pričamo o navikama, zahvalnost je jedna od onih koje je teško zaobići. Način na koji sam ja ugradila zahvalnost u svoj dan je kroz svakodnevno nabrajanje 3 stvari na kojima sam zahvalna. To možeš napraviti ujutro nakon buđenja, dok se voziš na posao ili neposredno prije spavanja. Odaberi trenutak u danu i svaki dan nabroji tri dobre stvari. 14. Pošalji dvije poruke Druga navika na temu kvalitetnih odnosa (uz broj 5): čak i kada nemaš vremena za redovite kafe i sastanke, pokušaj se svaki dan javiti jednoj osobi u poslovnoj sferi i nekome ko ti je važan privatno. Redoviti “kako si” ili “ovaj članak me podsjetio na tebe” čine ogromnu razliku. 15. Oznoji se Ako još nemaš ustaljenu rutinu vježbanja, neka ovo bude tvoja temeljna navika za više fizičke aktivnosti. Vježbanje u ovom slučaju postaje zabavnije jer jednako obuhvaća teretanu kao i “popela sam se na peti sprat stepenicama”, ili “10 minuta sam plesala po stanu”. Najbrže usvajamo navike koje su nam zabavne. 16. Odaberi 1 prioritet Svoj dan započni definiranjem jednog prioritetnog zadatka. Vjerojatno ćeš u većini svojih dana napraviti i više od toga, no dovršavanje tog jednog prioritetnog zadatka dat će ti osjećaj postignuća, kontrole i ogromnu motivaciju za ostatak dana. 17. Odradi 30 fokusiranih minuta Još jedna navika koja će unaprijediti tvoj fokus i osjećaj produktivnosti. Tokom 30 minuta u danu mobitel stavi u ladicu i fokusiraj se na prioritetni zadatak. Ova navika (Pomodoro tehnika), zajedno s prethodnom, najzaslužnije su za moje ostvarenje ciljeva u prethodnoj godini. 18. Planiraj zabavne aktivnosti Koliko često i koliko unaprijed planiraš svoje slobodno vrijeme? Naime, dokazano je da nas samo iščekivanje i planiranje (npr. putovanja) često veseli više od same aktivnosti. I zato, jednom mjesečno isplaniraj svoje vikende
Kako hrana koju jedete utječe na vašu karijeru?
Hrana je jedan od temeljnih faktora koji utječu na naše zdravlje, ali ujedno i na našu produktivnost. Š.M Vaša hrana je vaše gorivo i ako želite da imate pravu količinu energije koja će vas snabdjeti tokom napornog dana za stolom ili na sastancima s klijentima, umjerena ishrana bogata vitaminima i mineralima će to i omogućiti. Ako odlučite da hranite svoje tijelo visokim sadržajem šećera ili obrađenom hranom, možete očekivati da ćete patiti od energetskih padova i produktivnosti, što će značiti da ćete posegnuti za sljedećim izborom loše hrane. I tako ulazite u začarani krug. Najužurbaniji i najstresniji dio dana za nas zasigurno je jutro. Užurbano spremanje na posao, oblačenje djece za vrtić i jedino oko čega u tim trenucima brinemo je da li ćemo sve obaveze izvršiti na vrijeme. U tim trenucima sigurno ne razmišljamo šta bismo mogli jesti i kakav će to biti naš doručak. U toku dana posegnut ćemo za kroasanom zanemarujući činjenicu koliko prehrambene navike mogu utjecati na naš život, a posebno na našu karijeru. U trenutku kad se probudimo, doručak nam pomaže da opskrbimo tijelo energijom i pokrenemo ga. Preskočimo li doručak, tijelo više nema otkud crpiti energiju i okreće se kortizolu – hormonu stresa. Kortizol kontrolira naše raspoloženje, motivaciju i strahove, zbog čega možemo reći da je on svojevrsni alarm koji nam tijelo šalje kad je ugroženo. Taj hormon igra ključnu ulogu u mnogim tjelesnim funkcijama kao što su krvni pritisak, imunološki sistem, upalni procesi te način na koji naše tijelo koristi ugljikohidrate, masti i proteine, navodi Dnevnik.hr. Istraživanja su pokazala da je konzumiranje voća i povrća tokom dana korisno i za um i za tijelo. Britanski istraživači su otkrili da što su ljudi jeli više voća i povrća tokom dana, to su bili sretniji, kreativniji i produktivniji. Vjeruje se da to može biti zato što hranjive tvari u voću i povrću stimuliraju proizvodnju dopamina u mozgu, koji je odgovoran za angažman i motivaciju. Antioksidansi u voću i povrću također poboljšavaju pamćenje i podižu raspoloženje.Neki od najboljih izbora voća i povrća za produktivnost na radnom mjestu uključuju: S druge strane, konzumiranje previše soli, ili natrijuma, dovodi do dehidracije, što može dovesti do smanjenja produktivnosti na radnom mjestu. Grickanje slanog čipsa ili pereca tokom cijelog radnog dana može imati negativne posljedice i nije najbolji izbor užine kada je povećanje produktivnosti u pitanju. Kako mnogi od nas nisu jutarnji tipovi, za kvalitetan doručak uvijek trebamo napraviti vremena. S obzirom na to da doručak može činiti značajnu razliku ne samo u našim prehrambenim navikama već i u našoj karijeri, ključno je dobro se organizirati. Prodrmati svoj um i tijelo možemo primjerice jednim voćnim smoothiejem prepunim masti, vlakna, proteina i vitamina. Prave namirnice činit će razliku, a osjećat ćemo se svježijim i sretnijim, što zasigurno neće proći neprimijećeno u radnoj okolini.
Magične moći menadžera: Koliko je mentalno zdravlje zaposlenih važno?
Neizvjesnost stvara anksioznost, a već od ranije je poznato da živimo u izrazito neizvjesnom periodu. Š.M Bilo da je riječ o velikim korporacijama ili start-upima, nepohodna karika za što bolji rast i razvoj same firme, organizaciju ljudi i sredstava, jesu menadžeri ili preciznije stručnjaci iz oblasti ljudskih resura. Pored mora obaveza koje nose na svojim leđima, jedan od glavnih, a ujedno i najvažnijih njegovih zadataka jeste briga o psihološkom zdravlju svojih zaposlenih. Period nakon pandemije donio se sa sobom i mnoge probleme otuđenja, depresije, anksioznosti sve većem dijelu populacije, pa čak i mladima. Obavljanje posla u lošem okruženju, mijenjanje načina rada, prelazak iz kancelarije u zidove svog doma može biti veoma stresno i loše po psihičko zdravlje, a može se manifestovati kroz probleme u koncentraciji, povlačenja iz socijalnih krugova, većoj osjetljivosti na kritiku te smanjenoj motivaciji. Ali da li su zaposleni svjesni koliko je mentalno zdravlje danas važno za lični, ali i napredak same kompanije i da li su menadžeri zaista spremni iskoristiti svoje moći u vidu prepoznavanja poteškoća pri radu i same podrške svojim kolegama? Prema novoj studiji Instituta za radnu snagu (UKG SAD – Ulitimate Kronos Group), 60% zaposlenih tvrdi da je njihov posao najveći faktor koji utječe na njihovo mentalno zdravlje i psihološko stanje. Daljom analizom provedenom nad 3400 zaposlenika u 10 država, došlo se do podatka da menadžeri i nadređeni imaju uticaja na mentalno zdravlje svojih zaposlenika jednako kao i njihovi supružnici ( po 69%) — a to je čak i više nego njihov doktor (51%) ili psihoterapeut (41%). 81% zaposlenih širom svijeta dalo bi prednost dobrom mentalnom zdravlju u odnosu na visoko plaćeni posao, a 64% priznaje da bi primilo manju platu za svoj rad ukoliko njihovo mentalno zdravlje u takvom poslovnom okruženju ne bi bilo narušeno. Velika preopterećenost danas troši ljudsku energiju i utiče na ambicije, performanse, motivaciju i socijalizaciju. Poslodavci trebaju biti sidro stabilnosti za svoje zaposlene dajući im podršku i sve potrebne resurse, a ne samo ono što mi mislimo da je nužno”, rekao je Dr. Jarik Conrad, izvršni direktor Instituta za radnu snagu – UKG. Pored lošeg okruženja na poslu, jedan od glavnih razloga anksioznosti i slabije produktivnosti jeste stres. Forbesovo istraživanje iznosi podatke prema kojim je 43% zaposlenih izjavilo da su iscrpljeni, a 78% kaže da stres negativno utiče na njihov radni učinak. Ostali aspekti života su također pogođeni jer 71% kaže da stres na poslu negativno utiče na njihov privatni život. Šta menadžeri mogu uraditi? Lideri imaju ključnu ulogu u stvaranju uslova za dobro mentalno zdravlje – sopstveno i tuđe, na radom mjestu. No, da bi bili dobre zvijezde vodilje, prvo moraju krenuti od sebe. Mnogi lider tima pokušavaju zaštiti svoje zaposlene preuzimanjem njihovog dijela posla na svoja leđa. Velika količina zadataka, stalni prekovremeni poslovi, loše povjerenje može donijeti nestabilnost i time narušiti produktivnosti cijelog tima. Ravnomjerna raspodjela zadataka u skladu sa sposobnostima prva je stepenica u postizanju željenih ciljeva i kvalitetnog rada. Seminari, edukacije i treninzi idealne su prilike da svoje kolege obučite različitim načinima poslovanja kako biste dobili povjerenje i bili sigurni u njihovu efikasnost. Dajte im svrhu Podsjećanje zaposlenih da su važni i bitni za što bolji rad firme obično pomaže da se oni osjećaju bolje, sa većom dozom samopouzdanja i većom željom za rad i pokazivanje. Podsjetite ljude na viziju i misiju organizacije i dajte im do znanja koliko je njihov rad i zalaganje važno. Povežite se Zajednički sastanci, teambuildinzi, seminari i druženja uz večere idelana su prilika za bolje upoznavanje, stvaranje prijateljske atmosfore i motivisanje zaposlenih. Svojim kolegama dajte do znanja da ste uvijek tu za njih, budite podrška i potpora jedni drugima. Kada su lideri prisutniji i pristupačniji, to doprinosi povjerenju, pozitivnoj atmosferi i samom osjećaju ljudi o njihovoj važnosti u organizaciji. Pomozite članovima tima da uspostave određene mentorske odnose i organiziraju rad tako da ljudi sarađuju u svim odjelima. Zaposlenima dajete priliku da uče i razvijaju se. Pitajte ih koje su im ambicije i želje što to i na kojoj poziciji žele da rade i koju ulogu bi sljedeću voljeli da oponašaju. Nemojte pretpostavljati da svi žele unapređenja unutar istog odjela. Čovjek se razvija i raste godinama, a isto tako se mijenjaju njegove sposobnosti i mogućnosti. Za neke, rast može uključivati nove uloge u drugim odeljenjima ili učešće u novim, većim projektima. Budite znatiželjni o ljudima sa kojima radite i onome što ih jedinstveno motivira – a zatim dajte sve od sebe da uskladite njihove želje s poslom koji će dodati vrijednost vašoj organizaciji. Omogućite im što je moguće više izbora gdje, kada i kako da rade, ali ipak zadržite autoritet. Dajte im kontrolu nad projektima na kojima rade i načinom na koji obavljaju zadatke. Naravno, neki poslovi će omogućiti veću fleksibilnost od drugih, ali pružanje autonomije tamo gdje je to moguće značajno doprinosi dobrobiti zaposlenika. Mislite na sebe Najbolji lideri brinu o vlastitom mentalnom zdravlju, a pažnju poklanjaju i članovima svog tima. Nije mala stvar imati toliki uticaj na ljude, ali isto tako nije ni nauka. Empatija, razumijevanje, podrška samo su neke od osobnosti koje krase pravog vođu. Lideri mogu napraviti veliki napredak u organizaciji tako što će se uključiti, slušati i pokazati empatiju i saosećanje. Ulozi su visoki, ali su i šanse za uspjeh velike, kada lideri daju sve od sebe.
Pametni satovi mogli bi pružiti ranu detekciju Parkinsonove bolesti
bbc.com/Š.M Pametni satovi bi mogli pomoći u dijagnosticiranju Parkinsonove bolesti i do sedam godina prije pojave simptoma, pokazuje studija. Tim britanskog Instituta za istraživanje demencije na Univerzitetu u Cardiffu koristio je umjetnu inteligenciju za analizu podataka od 103.712 korisnika pametnih satova. Praćenjem njihove brzine kretanja tokom jedne sedmice, između 2013. i 2016., mogli su da predvide da li postoji mogućnost za razvoj Parkinsonove bolesti. Međutim, u ovu svrhu potrebno je više studija, koje upoređuju ove nalaze s drugim podacima prikupljenim širom svijeta, kako bi se provjerilo koliko su oni relevantni, kažu istraživači u novinama Nature Medicine. Parkinsonova bolest (PB) je progresivan poremećaj centralnog nervnog sistema. Glavni simptomi bolesti su originalno opisani 1817., a opisao ih je engleski doktor dr. James Parkinson, koji ju naziva drhtajuća paraliza. Tek 1960-tih identificirane su patološke i biohemijske promjene u mozgu pacijenata, što otvara put za prvi efektivni lijek za tu bolest. Ali često u trenutku kada je dijagnoza postavljena, već je previše nepovratnih oštećenja moždanih ćelija. Budući da oko 30% stanovništva Velike Britanije nosi pametne satove, rekla je voditeljica studije dr Cynthia Sandor, oni bi mogli ponuditi jeftin i pouzdan način za identifikaciju Parkinsonove bolesti već u ranoj fazi. “U toku ovog istraživanja pokazalo se da jedna sedmica prikupljenih podataka može predvidjeti događaje do sedam godina u budućnosti. S ovim rezultatima mogli bismo razviti vrijedan alat za skrining koji će pomoći u ranom otkrivanju Parkinsonove bolesti”, navela je dr. Sandor.