Marx.ba
Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavila je proljetni krug makroekonomskih projekcija za period 2024-2026. godina.
– Prethodno objavljene srednjoročne projekcije ključnih makroekonomskih varijabli CBBiH (novembar 2023. godine), za 2023. godinu iznosile su 1,6% za realnu ekonomsku aktivnost, što je identično kasnije objavljenim službenim podacima (početak aprila 2024. godine). U odnosu na prethodni krug projekcija očekujemo nešto snažniji rast ekonomske aktivnosti u srednjem roku. Prema trenutnim projekcijama, u 2024. godini očekujemo rast realnog BDP-a od 2,6%, a dinamika rasta će se intenzivirati do nivoa od 3,3% na kraju projekcijskog horizonta. U naredne tri godine, očekujemo postepeno slabljenje inflatornih
pritisaka. I dalje procjenjujemo kako najveći doprinos inflaciji, mjerenoj indeksom potrošačkih
cijena, dolazi od rasta cijena na domaćem tržištu. U odnosu na prethodni krug projekcija,
vrijednosti svih ključnih makroekonomskih varijabli su blago korigovane za 2024. i 2025. godinu, poručeno je.
Kako je navedeno, očekivana ekonomska aktivnost u srednjem roku je jača u odnosu na projekcije iz 2023.
godine, ali, još uvijek skromna za trenutni nivo razvoja.
– Projicirani realni godišnji rast ekonomske aktivnosti od 2,6%. u 2024. godini, još uvijek je ispod
dugogodišnjeg prosjeka. Slijedom slabljenja inflatornog pritiska, izvjesno je blago povećanje stope realnog rasta BDP-a do kraja projekcijskog perioda, mada projicirane stope se mogu ocijeniti kao dosta slabe s obzirom na nivo razvoja zemlje. Trendovi u ključnim makroekonomskim varijablama su nepromijenjeni u odnosu na prošlogodišnje jesenje projekcije, izuzev izvoza.
Kratkoročni izgledi za vanjskotrgovinsku razmjenu su dosta slabi, i postupni oporavak možemo očekivati od druge polovine 2024. godine. Ovakva kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni su odraz pooštravanja finansijskih uslova i dinamike ekonomskih kretanja kod glavnih trgovinskih partnera. Procjenjuje se da će lična potrošnja, koja je najveći makroekonomski agregat biti glavni pokretač ekonomskog rasta. Njen udio u ukupnom BDP-u u 2024. godini procijenjen je na 67,9% i ima trend blagog rasta u projekcijskom horizontu zbog smanjenja udjela neto izvoza slijedom niže konkurentnosti i slabijeg doprinosa investicija, objavila je CBBiH.
Prema njihovoj objavi, u ovom krugu projekcija, posebno je snažan efekat revizije službenih podataka o investicijama u nacionalnim računima.
– U prethodnom krugu projekcija, realne investicije u prvom polugodištu bilježile su godišnji rast od 12,6%, a novom objavom (početak aprila 2024.) realne investicije u prvom polugodištu prethodne godine su zabilježile rast od 4,8%, i dodatno usporile u drugom polugodištu. I u ovom krugu projekcija
naglašavamo da postoje naglašeni rizici iz međunarodnog okruženja koji se prvenstveno odnose na smanjenje konkurentnosti evropske ekonomije, dugotrajna inflacija i geopolitička nestabilnost vezana za ratove na Bliskom istoku i Ukrajini, rečeno je.
Inflacija za 2024. godinu je revidirana naniže, do nivoa od 2,6%, i projicira se njeno dalje usporavanje u projekcijskom horizontu.
– Nakon 6,1% ostvarenih u prošloj godini, procjenjujemo usporavanje inflacije do nivoa od 2,6% u
2024. godini. U naredne dvije godine projekcijskog horizonta, očekujemo dalje slabljenje inflacije,
do nivoa od 2,0% u 2025. godini, te 1,7% u 2026. godini. U narednom periodu najznačajniji doprinos rastu cijena očekuje se od administrativnih cijena, prvenstveno električne energije, odjeljka hrane i prevoza, te ostalih domaćih cijena. Očekuje se da će ukupna inflacija ostati niža od temeljene inflacije, iz koje se isključuju cijene hrane i energenata. Nešto viša stopa temeljne inflacije od ukupne inflacije implicira da domaće cijene utiču na inflaciju u BiH znatno jače od cijena roba na međunarodnom tržištu. Iako inflacija usporava, u narednom periodu će biti pod sve značajnijim uticajem povećanja realnih plata (7,9% godišnji rast za prva dva mjeseca 2024.godine), usljed rasta minimalne plate (početkom tekuće godine porasla u FBiH za 3,9%, a u RS za 28,6%), i rasta profitnih marži u brojnim djelatnostima, što uzrokuje inflacijsku
spiralu i nastavak izraženijeg rasta jediničnog troška rada.
I dalje naglašavamo da su ocijenjene i procijenjene vrijednosti BDP-a i njegovih komponenti, te ostalih makroekonomskih varijabli, izložene značajnoj vjerovatnoći revizije. Rizici se velikim dijelom odnose na dalju eskalaciju na Bliskom istoku i u Ukrajini, kao i poremećaje u prometu na ključnim trgovinskim rutama u Crvenom moru, koji bi mogli podstaći novi rast cijena energenata i drugih sirovina. Frikcije na strani ponude radne snage, efekat uvođenja naknada od strane EU na proizvodnju korištenjem neobnovljivih izvora energije od 2026. godine, rast cijena električne energije na domaćem tržištu, uz prisutno povećanje cijena nafte i naftnih derivata, mogu dodatno povećati inflatorni pritisak u projekcijskom horizontu, naglasili su iz Centralne banke BiH.
