Marx.ba

Vijeće Evropske unije (EU) i Evropski parlament postigli su okvirni sporazum o mjerama vezanim za umanjivanje negativnih učinaka na EU globalnog viška količina na tržištu čelika.

Ta nova regulativa cilja zaštititi evropsku industriju čelika od prevelike globalne proizvodnje i preusmjeravanja u trgovini čelikom. Pritom se vodilo računa da mjere budu u skladu s međunarodnim obvezama EU i dovoljno fleksibilne za kompanije. Mjere će zamijeniti trenutan režim koji ističe 30. juna.

Nova pravila unose značajno smanjenje uvoznih kvota i veće carine za količine koje prelaze te kvote.

“Evropska industrija čelika je strateški sektor koji se tiče naše sigurnosti i zelene tranzicije. Ovaj nam dogovor pruža snažnije i učinkovitije instrumente za suočavanje s globalnim viškom kapaciteta i osigurava fer tržišno natjecanje te dugoročnu otpornost evropskim proizvođačima čelika i lancima vrijednosti”, ustvrdio je ministar energetike, trgovine i industrije Kipra Michael Damianos, zemlje predsjedava EU.

Novi režim smanjuje ukupan nivo uvoznih kvota za otprilike 47 posto u odnosu na one iz 2024. godine koja je iznosila 18,3 miliona tona čelika godišnje. Istodobno se carina na uvoz iznad kvote podiže na 50 posto.

“Te su mjere osmišljene da obeshrabre pretjerani uvoz, ali i zadrže kontrolirani tržišni pristup tradicionalnim dobavljačima”, navode iz Bruxellesa.

Dogovor predviđa da se u prvoj godini primjene neiskorištene uvozne kvote mogu prenijeti iz jednog kvartala u drugi za sve vrste proizvoda kako bi se omogućila fleksibilnost kompanijama i poduprli dobavni lanci.

Od druge godine primjene Evropska komisija treba odrediti hoće li takav prijenos biti dopušten za pojedine vrste proizvoda prema specifičnim kriterijima.

Kako bi se izbjeglo izbjegavanje kvota i povećala transparentnost dobavnih lanaca regulativa uvodi odredbu prema kojoj će se identificirati u kojoj je zemlji čelik izvorno proizveden u tekućem obliku i onda pretvoren u svoju prvu čvrstu formu. To će biti jedan od faktora za dodjelu kvota trećim zemljama.

Nova pravila zadržavaju opseg obuhvaćenih proizvoda iz postojećeg okvira zaštitnih mjera, no u roku od šest mjeseci od stupanja novog režima na snagu Evropska komisija će procijeniti treba li dodati nove proizvode od čelika. Druga revizija bit će obavljena nakon 12 mjeseci, a nakon toga svake dvije godine.

U odluci o novim mjerama se ističe i namjera daljnje diverzifikacije uvoza čelika te postupno ukidanje uvoza ruskih čeličnih proizvoda.

Sada zemlje članice i Ebropski parlament trebaju i formalno usvojiti novi okvir za čelik da bi on onda stupio na snagu 1. jula ove godine.

Čelik je ključan materijal u evropskoj ekonomiji što uključuje sektore kao što su odbrana te proces zelene tranzicije. Industrija čelika u EU je treća najveća na svijetu i zapošljava oko 300.000 ljudi.

Povećanje viška količina na globalnom tržištu će, prema procjenama, narasti na 721 milion tona do kraja iduće godine što je pet puta više od godišnje potrošnje čelika u EU. Taj višak u kombinaciji s trgovinskim ograničenjima u trećim zemljama dovodi do toga da tržište EU postaje glavno odredište viška čelika čime se povećava uvoz, smanjuje iskorištenost domaćih kapaciteta, povećavaju troškovi u proizvodnji te umanjuje dugoročna sposobnost ulaganja u dekarbonizaciju.

Evropska je industrija čelika od 2007. izgubila gotovo 100 hiljada radnih mjesta i oko 65 miliona tona proizvodnih kapaciteta.