Marx.ba

Evropa će ponovno pokrenuti rudarenje magnezija po prvi put u više od desetljeća, kako bi pokušala smanjiti svoju ovisnost o kineskom uvozu ključnih sirovina. Članica EU Rumunija prošle je sedmice dodijelila rudarsku koncesiju kompaniji Verde Magnesium sa sjedištem u Bukureštu iza koje stoji američki privatni ulagač Amerocap.

Verde namjerava uložiti milijardu dolara u napušteni rudnik magnezija u blizini grada Oradea i izgraditi pogone za preradu koji bi koristili obnovljivu energiju i koji bi također reciklirali aluminij. Trenutno više od 90 posto magnezija u EU koji je ključan za izradu lakih aluminijskih legura koje se koriste u automobilima i pakiranju se uvozi iz Kine.

Bernd Martens, predsjednik Verde Magnesiuma i bivši direktor Audija, rekao je za Financial Times da će rudnik i tvornica u Rumuniji pomoći Bruxellesu da ispuni svoj cilj veće neovisnosti za vitalne metale potrebne za zeleni prijelaz.

– Evropski industrijski sektor ima akutnu potrebu za pouzdanom opskrbom kritičnih i strateških metala, posebno onih s nižim ugljičnim otiskom od trenutnog uvoza koji mogu podržati prijelaz Evrope na ugljično neutralnu ekonomiju, rekao je Martens.

Verde će otvoriti rudnik magnezija koji je zatvoren još 2014. godine, a taj je rudnik bio posljednji koji je radio u Evropi. Kompanija namjerava započeti s proizvodnjom do kraja 2027. i doseći 90.000 tona godišnje, što bi bila polovica opskrbe uza EU, ali bi činilo i 9 posto globalne proizvodnje.  Kompanija će se vjerovatno prijaviti za mehanizme financiranja EU, nakon što ju je European Raw Materials Alliance — industrijska mreža koju podupire Evropska komisija — imenovala ključnom investicijom.

Oko 87 posto globalne ponude magnezija i 95 posto evropske potrošnje dolazi iz Kine, koja je drastično smanjila proizvodnju kako bi uštedjela energiju dok cijene rastu. U isto vrijeme Evropa je postavila ambiciozne ciljeve prema Zakonu o kritičnim sirovinama te joj je cilj iskopati 10 posto kritične potrošnje minerala u EU, preraditi 40 posto i reciklirati 15 posto do 2030. godine.

Zakon o kritičnim sirovinama također olakšava izdavanje dozvola i daje prioritet strateškim projektima za finansiranje, ali je kritiziran da zaostaje za SAD u smislu davanja finansijske podrške projektima.

Ni, iako su sve dozvole prikupljene, lokalno stanovništvo se protivi zbog ekoloških izazova koji su mučili i prethodne rudarske projekte na tom području. Usprkos tome, Martens je izrazio uvjerenje da će se rudarenje magnezija ponovno pokrenuti unatoč lokalnom protivljenju.

Rumunija je prošli mjesec dobila međunarodnu arbitražu koju je vodila rudarska grupa Gabriel Resources uvrštena na kanadsku burzu, koja je tražila 4,4 milijarde dolara odštete zbog planiranog rudnika zlata u zemlji koji su uspješno blokirale ekološke grupe, piše Lider.