Marx.ba

Pregovarači Evropskog parlamenta i Vijeća EU, koje predstavlja države članice, postigli su jučer privremeni politički dogovor o reformi fiskalnih pravila EU, koja predviđa nešto fleksibilnija pravila od dosadašnjih.

Sada je preostalo da obje zakonodavne institucije EU, Vijeće i Parlament, izglasaju ovaj politički dogovor koji će onda stupiti na snagu objavom u službenom listu. Nova pravila trebala bi zamijeniti preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu koji propisuje da budžetski deficit ne smije prelaziti tri posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a.

Primjena toga pakta bila je suspendirana 2020. zbog pandemije koronavirusa i suspenzija je istekla sa zadnjim danom prošle godine. Zbog nadolazećih izbora za Evropski parlament u junu, ovo je bila posljednja prilika za dogovor o novim pravilima, u suprotnom, morala bi se primjenjivati dosadašnja, koja su se primjenjivala prije pandemije.

Prema novim pravilima, države članice s velikim javnim dugom iznad 90 posto njihovog BDP-a trebat će smanjivati dug za jedan postotni bod godišnje, a one s umjerenim dugom između 60 i 90 posto BDP-a za 0,5 postotna boda. Sadašnja pravila propisuju da sve države članice s dugom iznad 60 posto smanjuju taj dug za pet posto godišnje od iznosa koji premašuje 60 posto omjera u BDP-u.

Sve zemlje članice izrađivat će srednjoročne planove u kojima će zacrtati ciljne rashode te koje će investicije i reforme poduzeti. Države s visokim deficitom i javnim dugom prije izrade svojih planova od Komisije će dobiti smjernice koje bi im trebale pomoći u održivom smanjenju duga.

Nova pravila primjenjivat će se za izradu nacionalnih budžeta za sljedeću godinu, a zemlje članice trebat će podnijeti svoje prve planove do 20. septembra 2024. godine. Države s deficitom iznad 3 posto BDP-a trebat će ga smanjivati u periodu ekonomskog rasta kako bi manjak dovele na nivo od 1,5 posto BDP-a kako bi na taj način stvorile rezervu za period kada ekonomija ne raste ili pada.

Države s dugom iznad 60 posto BDP-a neće ga morati smanjiti ispod tog nivoa na kraju perioda koje pokriva plan, nego će na kraju dogovorenog perioda morati imati smanjivanje duga na “razumnoj silaznoj putanji”. Države će moći zatražiti da podnesu revidirani plan u u slučaju kada postoje objektivne okolnosti koje sprječavaju njegovu provedbu, a u to se računa i promjena vlade.

U svojim nacionalnim planovima, države članice trebat će se obavezati da će ulagati u prioritetna područja definirana na razini EU kao što su klima i digitalna tranzicija, energetska sigurnost i odbrana.

Komisija mora uzeti u obzir već poduzeta ulaganja u ta područja kada sastavlja svoj izvještaj o odstupanjima države članice od njene putanje rashoda. Na taj bi način države članice mogle izbjeći pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita, ako dokažu da se tim deficitom finansiraju investicije u prioritetna područja. Osim toga, sredstva kojima država članica sufinansira programe koji se većim dijelom finansiraju iz evropskog budžeta neće se računati u rashode, čime se stvara poticaj da investiraju još više.

Nova pravila sadrže odredbe koje daju državama članicama dodatne tri godine za ispunjavanje ciljeva postavljenih u četvorogodišnjim nacionalnim planovima. Taj produženi period odobravat će se samo kada poduzete investicije i reforme pružaju utemeljene razloga za to, sukladno određenim kriterijima.

Vijeće EU moći će odobriti državi članici odstupanje od putanje smanjivanja rashoda u slučaju vanrednih okolnosti koje imaju veliki učinak na njene javne finansije. To odstupanje odobravat će se na period od godinu dana i dodatno na još jednu godinu ako su te vanredne okolnosti i dalje prisutne.

Postignuti dogovor je kompromis između država koje su za strogu fiskalnu disciplinu poput Njemačke ili Nizozemske i onih koji zemalja s većim javnim dugom koje su tražile više fleksibilnosti, prenosi Tportal.