Marketing X Business

Generativnu umjetnu inteligenciju koristi trećina firmi, koje će industrije doživjeti najveće promjene

Marx.ba

(Izvor: Shutterstock)

Iako se većina generativnih alata umjetne inteligencije na tržištu pojavila prije nepunih godinu dana, istraživanje konsultantske kompanije McKinsey pokazalo je da se oni već naširoko primjenjuju.Korištenje generativnih alata umjetne inteligencije (UI), kao što je Chat GPT, Scribe, Jasper i slično, odnosno onih koji mogu generirati tekst, sliku, muziku ili druge kreativne sadržaje, raste velikom brzinom.Pokazuje to posljednja anketa koju konzultantska kompanija McKinsey provodi na svjetskom nivou (McKinsey Global Survey). Anketa pokazuje da trećina organizacija redovno koristi generativne UI alate, i to u najmanje jednom poslovnom procesu.

Također, 40 posto njih planirala povećati investicije u UI. A koriste ih i izvršni direktori, i to četvrtina njih.Ove su brojke itekako značajne, posebno kada se u obzir uzme činjenica da se većina generativnih UI alata na tržištu pojavila prije nepunih godinu dana. Ne treba čuditi stoga da rizik koji dolazi s korištenjem generativnih UI alata mnoga preduzeća još uvijek ne shvataju dovoljno ozbiljno.Primjera radi, ublažavanjem rizika – kao što je netačnost – kompanije se slabo bave.

Tako manje od polovice ispitanih kaže da njihove organizacije upravljaju rizicima povezanima s korištenjem generativnih UI alata. Ova anketa pokazuje i da su očekivanja od generativnih UI alata vrlo velika, a najveće promjene očekuju ispitanici iz tehnološkog i finansijskog sektora. Neke ranije studije ove konsultantske kompanije pokazuju da će taj utjecaj, ovisno o industriji, znatno varirati.

Najveću disrupciju, stoga, kažu istraživači iz McKinseya, mogu očekivati industrije koje se temelje na znanju. Uz tehnološki sektor to su finansije, farmaceutska industrija i zdravstvo te obrazovanje. S druge strane, generativna će umjetna inteligencija imati daleko manje posljedice na industrije koje se temelje na proizvodnji, poput avionske, automobilske te elektronike.

Ova bi tehnološka revolucija, za razliku od svih ranijih, mogla imati daleko manji utjecaj na proizvodne industrije jer ova generacija umjetne inteligencije disruptira druge vrste industrija – one uslužne, temeljene na znanju.