N. DEMIROVIĆ

Liderstvo Hanadi Džabić prepoznala je 2022. godine i nagradila priznanjem Najmenadžerica i Poslovna žena godine Nezavisna evropska agencija za izbor i promociju najuspješnijih poslovnih ljudi i kompanija. Džabić je generalna direktorica RCB Nanotehnologija iz Vogošće, kompanije koja je prepoznata kao jedan od najznačajnijih investitora u BiH.

U razgovoru za Marx.ba direktorica Džabić je govorila o višemilionskom projektu koji je pokrenut u BiH, proizvodnji, tržištu, očekivanjima, budućim koracima…

Predvodili ste proces uspostave kompanije. Kakvo je vaše iskustvona tom planu obzirom da se radilo o stranoj investiciji?

– Meni je iskreno dragoštosmo ovakav tehnološki inovativan projekat pokrenuli u zemlji iz koje su moji korijeni. Ponosna sam što smo BiH pozicionirali na prvo mjesto u svijetu, gdje se nanotehnologija koristi u procesu proizvodnje obnovljenog carbon blacka, što će BiH biti matično mjesto za edukaciju i obuku kadrova iz cijeloga svijeta i što će se naše poslovanje na različitim svjetskim destinacijama razvijati upravo iz BiH. Dodatno, drago mi što ovom investicijom pružamo priliku brojnim ekspertima da ostanu u domovini, a ne nastave trend odlaska iz zemlje.

Kompanija je uložila značajne resurse kako bi ostvarila ovu tehnološki naprednu proizvodnju. Od početka 2021. godine kada smo dobili saglasnost za obavljanje djelatnosti na, sada već našoj, lokaciji, do sada uloženo je više od 8,5 miliona maraka. S tim u vezi, Agencija za unaprijeđenje stranih investicija (FIPA) BiH nas je 2022. godine izdvojila kao jednog od najznačajnijih stranih investitora u državi.

Sa sigurnošću tvrdim da su poslovni i administrativni procesi u Bosni i Hercegovini vrlo slični iskustvima koja sam stekla u zapadnoevropskim zemljama. Postoji jedna ključna razlika, a to je dinamika s kojom se određene stvari rješavaju na različitim administrativnim nivoima. Smatram da postoji prostor za poboljšanje u tom aspektu.

Moram posebno istaknuti da smo od početka naišli na susretljivost i otvorenost za saradnju matične opštine Vogošća, gdje je naša kompanija i smještena. Dodatno, potrudili smo se jasno komunicirati detalje našeg projekta i promjene koje donosi zajednici, i s ponosom mogu reći da smo postigli i široko razumijevanje javnosti, i toplu dobrodošlicu, što nam je iznimno važno.

Pojednostavljeno, šta je RCB Nanotehnologija i čime se kompanija bavi?

– RCB Nanotehnologija se bavi proizvodnjom obnovljenog carbon blacka, specifičnog crnog pigmenta bez kojeg su nezamislive brojne industrijske grane – industrija za proizvodnju gume, plastike, boja, lakova i slično. U svijetu se proizvodi oko 14 miliona tona carbon blacka. Daleko najveću upotrebu ima u industriji guma. Gotovo 70% ove količine koristi se za proizvodnju novih guma, a dodatnih 20% u proizvodnji tehničkih gumenih proizvoda (npr. brtve, profilirani dijelovi, prigušivači vibracija). Preostalih 10% proizvedenog carbon blacka se koristi kao osnovna sirovina u proizvodnji plastike, tonera, premaza i tinte. Pojednostavljeno, carbon black je gradivni materijal svakog proizvoda koji u sebi sadrži crnu boju – od automobila, namještaja i IT opreme koju koristimo do odjeće i obuće koju nosimo.

U manjoj mjeri, u našem portfoliju će biti zastupljeni i proizvodi na bazi silicijum dioksida i cinka, koji se koriste u proizvodnji boja i lakova, u građevinskim materijalima, plastici, gumama, farmaceutskim preparatima, itd.

Kako se proizvodi Carbon Black, koje su osnovne faze u proizvodnji i koji su glavni sirovinski materijali potrebni za proizvodnju?

– RCB koristi nanotehnologiju koju smo patentirali u saradnji sa Fraunhofer institutom iz Njemačke, kojanam omogućava da spojimo biznis i zaštitu okoliša, te da predstavimo model poslovanja koji stvara nove vrijednosti bez CO₂otiska. RCB Nanotechnologies ima ekskluzivnu svjetsku licencu za industrijalizaciju procesa i plasiranje novih proizvoda na tržište.

Glavna sirovina za proizvodnju dolazi od materijala na kraju vijeka trajanja, poput automobilskih guma, koja u prosjeku sadrži oko 3kg onečišćenog carbon blacka.

Npr. korištene gume se obrađuju termičkim procesom bez prisustva kisika poznatim kao piroliza. Prvo se razgrađuju organski spojevi iz stare gume. Plinovi proizvedeni u procesu se kondenziraju i na taj način se dobiva ulje, koje se koristi za proizvodnju energije u industrijskim postrojenjima ili dalje prerađuje u rafinerijama. Nakon završenog procesa preostane čvrsta materija koja sadrži tzv. sirovi carbon black. Osim carbon blacka, ovaj preostali materijal sadrži i do 25% pepela koji se sastoji od aditiva, koji se koriste u proizvodnji guma. To su u suštini spojevi silicij dioksida i komponente cinka. Takav carbon black se ne može koristi ponovo u prozvodnji guma ili ostalima proizvodima nego se pali ili skladišti. Tu dolazi naš patent i kompanija koja uzima i vraća taj carbon black ponovo u prvobitno stanje i za ponovno korištenje termičkom obradom sirovog rCB, nakon koje slijedi hidrotermalni pa mehanički tretman.

U augustu prošle godine, proizveli smo prve kilograme obnovljenog carbon blacka u testnoj fazi proizvodnje, što je važan prijelazni korak ka početku proizvodnje, koji očekujemo u zadnjem kvartalu ove godine.

U prvoj fazi proizvodnje očekujemo da jedna linija svaki sat proizvodi oko 400 kg obnovljenog carbon blacka, što je 2.500 tona godišnje, dok bi kasnije, godišnji kapacitet trebao rasti do oko 30.000 tona.

Koje je vaše najveće tržište?

– Godišnji kapacitet je 15 miliona tona carbon blacka koji se mora proizvesti za svjetsko tržište, a da bi se to dobilo koristi se 30 miliona tona fosilnih resursa. Obnovljeni carbon black kvalitete koja se može porediti s virgin carbon black imamo samo mi, a proizvođači u industriji su se obavezali da najkasnije do 2050. godine pređu na održive materijale, tako da možete zamisliti kolika je svjetska potražnja.

Ko su Vaši partneri u ovom procesu – ko su Vaši dobavljači sirovina, a ko kupci i korisnici Vaših proizvoda?

– Svi građani koji koriste nešto crno što je čovjek proizveo su naši indirektni korisnici. Od vozila, odjeće, pa do telekomunikacijske i medicinske opreme, sve u nekoj mjeri sadrži carbon black, a u budućnosti taj proizvod će ustupiti mjesto obnovljenom carbon blacku (rCB). Cilj cirkularne ekonomije, čiji smo mi dionici, je vratiti materijale iz proizvoda na kraju njihovog vijeka trajanja u novi proizvod pa se to odnosi i na carbon black iz npr. automobilskih guma ili sličnih proizvoda. Naši partneri nakon primarne prerade guma na kraju njihovog vijeka trajanja, izdvajanja željeza i ulja prodaju sirovi carbon black koji mi obrađujemo u posebnom tehnološkom postupku. U BiH ima nekolicina takvih pogona, a u Evropi i svijetu znatno veći broj i svi oni su naši potencijalni partneri za sirovinu.

S druge strane, naši kupci, kao i potencijalni partneri, su proizvođači automobilskih guma i crne plastike i gume. Svi oni već imaju svoje proizvodne pogone u okruženju tako da će cjelokupna proizvodnja biti namijenjena izvozu.

Koliko je ovakva kompanija bitna za BiH?

– Važnost ove kompanije za BiH, ali i za svijet je neprocijenjiva. Prva smo kompanija u svijetu koja nudi ovakav model proizvodnje carbon blacka – samoodrživ i po okoliš potpuno siguran. Kompanija koja je to učinila mogućim zatvara krug cirkularne ekonomije jedne automobilske gume, kao krajni dio koji je industriji nedostajao. Bez naše tehnologije, svjetske potrebe za carbon blackom se zadovoljavaju sagorijevanjem fosilnih goriva. U tom procesu za jednu tonu carbon blacka koristi se 1,5 tona sirovina iz fosilnih goriva i velike količine vode, a tokom procesa sagorijevanja oslobađa 2,5 -3t CO₂, što doprinosi oslobađanju stakleničkih plinova i s time povezanih ekoloških problema. Izračunali smo da ova tehnologija umanjuje emisiju 2,5t CO₂ za svaku tonu proizvoda, što je ekvivalent 100 zasađenih stabala.

Drugo, daljnja upotreba našeg proizvoda u različitim industrijama će dodatno uticati na smanjenje emisije CO₂.

Treće, oslobađamo prirodu od bespotrebnog – oko 4 milijarde starih guma nalazi se na deponijama širom svijeta, a taj broj povećava se za oko 1,8 milijardi svake godine. Dodatno, stvaraju se i deponije pune onečišćenog carbon blacka.

Koliko je bitan ljudski faktor ikoliko se ulaže u kvalitetan kadar u vašoj kompaniji?

– Ovo je inovativna i patentirana tehnologija i stoga nema mnogo stručnjaka – ne samo u BiH, već nigdje u svijetu. Kako bismo riješili ovaj izazov, razvili smo takozvani Centar za istraživanje i razvoj u Vogošći s ciljem da postanemo globalno obrazovno središte gdje će osoblje biti obučeno za rad u našim objektima širom svijeta kako proširujemo naše operacije. Bosna i Hercegovina će služiti kao primarna lokacija za obrazovanje i obuku osoblja iz cijelog svijeta u ovoj tehnologiji.

Dok se razvijamo, nastavljamo tražiti kolege koji dijele našu strast za inovacijama i održivošću. Profili koji nam trebaju uključuju stručnjake za procesno i elektroinženjerstvo, dizajn postrojenja i druge srodne oblasti. Ako se iko od vaših čitatelja prepozna u profesijama koje sam upravo opisala, molim vas da nas kontaktirate.

Također, moram naglasitida sam sretnašto je ovo ulaganje pružilo priliku brojnim stručnjacima, posebno mladim ljudima, da nađu posaou svojoj domovini. Bila bih i sretnija ako bismo pružili priliku nekima da se vrate, kao što sam se javratila.

Trenutno RCB tim čini 40 uposlenih, a projekcije su da će 200 radnika svih profila raditi do kraja sljedeće godine.

Gdje vidite kompaniju u budućnosti?

– Čvrsto vjerujemo u snagu naše tehnologije i stručnost našeg tima. Prvi smo u korištenju nanotehnologije u proizvodnji obnovljenog carbon blacka u svijetu, prvi u oblasti cirkularne ekonomije u BiH i među rijetkima u svijetu, i pobrinuli smo se za sopstveni istraživačko-razvojni centar. Stoga smatram da sa sigurnošću mogu reći da smo lideri u industriji.

Naša strast prema ovom projektu i inovaciji nas motiviše da ostanemo posvećeni uspjehu i da kontinuiramo ostavljamo pozitivan uticaj na cirkularnu ekonomiju, okolinu i društvo.

Poduzimamo korake ka širenju poslovanja iz BiH u druge dijelove svijeta, a u ovoj godini planiramo početak projekata u Americi, Kazahstanu, Filipinima i Japanu.