(Foto: Ilustracija)
Inflacija u eurozoni ponovo je porasla iznad tri posto, dostigavši najviši nivo u posljednjih skoro tri godine. Prema procjeni evropskog statističkog ureda Eurostat, godišnja stopa inflacije u avgustu popela se na 3,3 posto, u odnosu na 2,9 posto koliko je iznosila u julu, prenosi Bloomberg.
Glavni krivac za ovaj rast su cijene energije, koje su na godišnjem nivou skočile za čak 14,3 posto. Eurozona je, kao područje koje veći dio energije uvozi, posebno osjetljiva na takva poskupljenja. Zanimljivo je da je takozvana temeljna inflacija, koja isključuje promjenjive cijene energije, hrane, alkohola i duhana, istovremeno blago pala na 2,4 posto, što pokazuje da problem prvenstveno dolazi izvana, a ne iz same domaće potrošnje.
Ovakvo kretanje cijena dodatno pojačava očekivanja da će Evropska centralna banka na svom narednom sastanku podići kamatne stope. Time bi zaduživanje postalo skuplje, što bi za već opterećene kompanije i građane moglo predstavljati drugi udarac, nakon poskupljenja energije.
A kako u svemu tome stoji Bosna i Hercegovina? Godišnja stopa inflacije u našoj zemlji u julu je iznosila 3,6 posto, dakle na sličnom nivou kao u eurozoni. Zanimljivo je da su potrošačke cijene u BiH u julu, u odnosu na prethodni mjesec, čak i blago pale, i to za 0,4 posto. To znači da je BiH, iako ekonomski znatno slabija od zemalja eurozone, trenutno suočena s vrlo sličnim inflatornim pritiscima.
Razlog tome nije teško pronaći. Bosna i Hercegovina svoju valutu, konvertibilnu marku, čvrsto veže za euro, pa domaća ekonomija gotovo neizbježno prati kretanja u eurozoni. Kada cijene energije i drugih uvoznih proizvoda rastu na evropskom tržištu, taj se rast brzo prelije i na bh. trgovine i domaćinstva. Zbog toga odluke koje Evropska centralna banka donosi u Frankfurtu imaju direktan, iako posredan, uticaj i na džepove građana u Bosni i Hercegovini.
