Marx.ba

Kako se već ustalila svijest u Evropskoj uniji da u Evropi postoji dobra istraživačka baza, ali da inovativnost zapinje u fazi komercijalizacije, Evropska komisija nastoji iznaći načine da se to promijeni, a jedan od njih je upravo objavljena strategija za prevladavanje problema financiranja start-up kompanija.
To je zapravo dio šire inicijative pod nazivom Izaberi Evropu kojoj je cilj ojačati konkurentnost EU u globalnoj utrci sa SAD i Kinom.
Ideja je da se problem finansiranja prebrodi kroz oblikovanje javno-privatnog partnerstva, a osim pitanja finansiranja želi se smanjiti administrativno opterećenje za nastajuće kompanije.
U ovom trenutku tek oko osam posto start-up kompanija u svijetu ima sjedište u Evropi.
Prema izvještaju o konkurentnosti EU na kojem je radio bivši predsjednik Evropske centralne banke i bivši italijanski premijer Mario Draghi, čak 61 posto novaca za kompanije iz područja umjetne inteligencije ide ka onima u SAD, 17 posto u Kinu i tek šest posto u EU.
Kako bi se taj negativan trend preokrenuo Bruxelles želi do početka iduće godine utemeljiti javno-privatno partnerstvo kojim bi se potaknuo rast start-up kompanija.
– Kapital je važan i Evropa ga ima. Mogamo ga uvezati s potrebama inovatora, izjavila je evropska povjerenica za start-up kompanije, istraživanja i inovacije Ekaterina Zaharieva.
Rekla je kako je jasno da jaz u finansiranju postoji te je sada namjera smanjiti tržišnu fragmentaciju i povezati se s privatnim investitorima.
Pritom će se pojednostaviti pravila kako bi se start-up kompanija mogla osnovati u roku od 24 sata te će se omogućiti da takve kompanije koje posluju u različitim zemljama članicama EU budu podvrgnute istom poslovnom režimu. Također je fokus na što učinkovitijem načinu pronalaženja i poticanja talenata.
– Ovo je ključno za strateške tehnologije kao što su umjetna inteligencija, kvantna tehnologija, napredni poluvodiči, medicinska tehnologija, biotehnologija, čista tehnologija i energija, sigurnost, obrana, svemirski programi, robotika te napredni materijali. Namjera je pomaknuti evropsku ekonbomiju prema poduzetnijem i inovativnijem modelu, objavila je Evropska komisija.
Prijedlog je također da se umanje troškovi neuspjeha start-up projekata kroz nalaženje najpraktičnijeg rješenja za nesolventnost, prenose Financije.
– Imamo 30 hiljada start-up projekata u početnoj fazi. Nije da manjka ideja, ali trebamo plan kako bi se maksimalizirao postojeći potencijal, poručila je Zaharieva.
Evropska komisija će sistemski pratiti kako se razvija stanje sa start-up kompanijama i pripremiti novi izvještaj o rezultatima strategije do kraja 2027. godine.