Marx.ba
(Foto: Ilustracija)
Američki proizvođač čipova Intel objavio je plan da kroz javnu ponudu dionica prikupi oko 15 milijardi dolara, koje namjerava usmjeriti u razvoj čipova za umjetnu inteligenciju i proširenje proizvodnje. Riječ je o prvoj prodaji dionica ove kompanije još od njenog izlaska na berzu davne 1971. godine, prenosi CNBC.
Prikupljeni novac bit će usmjeren u dva ključna pravca. Prvi je razvoj nove generacije čipova za umjetnu inteligenciju, a drugi je takozvani foundry biznis, odnosno proizvodnja čipova po narudžbi za druge kompanije. Upravo je taj segment u središtu strategije oporavka koju vodi izvršni direktor Lip-Bu Tan, a kompanija trenutno razvija napredni proizvodni proces pod nazivom 14A, čiju masovnu proizvodnju planira pokrenuti do 2028. godine. Prvi veliki kupac tog procesa postala je kompanija Tesla ranije ove godine.
Kao vodeći organizatori prodaje dionica angažovane su najveće finansijske institucije, uključujući JPMorgan, Goldman Sachs, Morgan Stanley i Citigroup. Radi se o jednoj od najvećih ponuda dionica u historiji poluvodičke industrije, a ugovorom je predviđena i mogućnost da potpisnici u roku od 30 dana otkupe dodatne dionice u vrijednosti do 2,25 milijardi dolara.
Ponuda dolazi u trenutku snažnog rasta Intelovih dionica. Vrijednost kompanije na berzi porasla je za oko 175 posto od početka 2026. godine, a u posljednjih godinu dana upeterostručila se, dostigavši oko 101 dolar po dionici. Rast je pokrenut kombinacijom zaokreta u poslovanju kompanije i naglog rasta potražnje za hardverom za umjetnu inteligenciju. Intel je prošlog mjeseca podigao i plan kapitalnih ulaganja za ovu godinu s 18 na više od 20 milijardi dolara.
Zanimljivo je da tržište na najavu nije reagovalo isključivo pozitivno. Dionica Intela pala je oko 3 do 4 posto nakon objave, prvenstveno zbog takozvanog razvodnjavanja, odnosno činjenice da izdavanje velikog broja novih dionica smanjuje udio i vrijednost onih koje postojeći dioničari već drže. Investitori se sada pitaju je li ovako velika prodaja dionica znak snage i ambicije ili pak signal da je kompaniji hitno potreban svjež kapital.
Cijela priča ima i širu, geopolitičku dimenziju. Američka vlada je prošle godine, kroz takozvani CHIPS Act, otkupila oko 10 posto udjela u Intelu za 8,9 milijardi dolara, čime je jasno pokazala da domaću proizvodnju čipova više ne smatra samo poslovnim, nego i pitanjem nacionalne sigurnosti. Intel istovremeno širi proizvodne kapacitete i izvan SAD-a, pa je ranije najavio ulaganje od 5 milijardi eura u proširenje tvornice čipova u Irskoj.
Sve to odvija se u jeku globalne trke za prevlast u proizvodnji čipova za umjetnu inteligenciju, u kojoj Intel pokušava sustići vodećeg svjetskog proizvođača, tajvanski TSMC, čija je prodaja u julu skočila za čak 45 posto upravo zahvaljujući nezasitnoj potražnji za naprednim čipovima.
