N. D.

Bosna i Hercegovina bi po prorodnim bogatstvima trebala biti zemlja čiji se građani hrane zdravo, obzirom da može ostvriti svoju proizvodnju zdrave hrane. Da li je to tako pitali smo nadležne u Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine. Osim toga zanimalo nas je i kakve resurse imamo za praćenje kvaliteta hrane, kao i to šta donosi odluka da se na doniranu hranu ne plaća PDV.

Koliko se pažnje polaže na kontrolu kvaliteta hrane i kakvi su naši resursi?

– U skladu sa Zakonom o hrani, kvalitete hrane su sveukupna svojstva hrane koja pridonose njenoj sposobnosti da zadovolji potrebe krajnjeg potrošača. Kvaliteta hrane je određena, prije svega, sadržajem nutrijenata po jedinici težine (kemijski sastav), biološkoj vrijednosti, ali i drugim značajkama (npr. izgled, boja, miris, okus, tekstura…). Kvalitetu hrane potrebno je razlikovati od zdravstvene ispravnosti hrane koja prema Zakonu, podrazumijeva sigurnost da hrana neće prouzročiti štetne utjecaje na zdravlje ljudi ako je pripremljena i konzumirana sukladno njenoj namjeni.

Zahvaljujući angažmanu i suradnji nadležnih institucija na razini države, entiteta i Brčko distrikta BiH, u Bosni i Hercegovinije uspostavljen pravni osnov za osiguranje zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane. Na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je u proteklom razdoblju donijelo više od 170 propisa o hrani kojima su definirani parametri zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane. Agencija također konstantno radi na jačanju kapaciteta svih nadležnih institucija u sustavu sigurnosti hrane, uključujući inspekcijske službe i laboratorije. Hrana u Bosni i Hercegovini podliježe procesu samokontrole u okviru koga su subjekti u poslovanju s hranom dužni uspostaviti i provoditi redovite kontrole higijenskih i zdravstveno-tehničkih uvjeta proizvodnje u svakom objektu pod njihovom kontrolom. Pored toga, hrana iz uvoza koja se stavlja na tržište Bosne i Hercegovine podliježe službenim kontrolama zdravstvene ispravnosti i higijene, koje provode nadležna inspekcijska tijela na granici prilikom uvoza, a sva hrana na tržištu, bez obzira je li domaća ili uvozna, također podliježe službenim kontrolama koje obavljaju nadležna inspekcijska tijela.

Dodatno, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u suradnji s nadležnim inspekcijskim tijelima, svake godine provodi specijalizirane monitoringe hrane na prisustvo ostataka pesticida. U proteklom razdoblju radili smo i monitoringe kvalitete meda i kvalitete soli na našem tržištu, a i druge državne institucije, poput Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, također redovito, u skladu sa svojim nadležnostima, provode npr. monitoringe salmoneloze kod peradi, monitoring ostataka veterinarskih lijekova, itd. Dakle, cjelokupan proces službenih kontrola hrane u našoj zemlji slijedi načela i prakse zemalja u našem okružju i zemalja EU-a jer smo se kroz preuzimanje propisa EU-a o službenim kontrolama hrane na to obavezali.

U skladu s Izvješćem Europske komisije o Bosni i Hercegovini za 2022. godinu, potrebno je
ojačati administrativne kapacitete laboratorija, kao i službene kontrole. Značajan dio tih
aktivnosti u segmentu sigurnosti hrane nastojali smo realizirati kroz nedavno završeni
trogodišnji IPA Twinning projekt „Podrška EU izgradnji kapaciteta i postupnom usklađivanju
u sektoru sigurnosti hrane u Bosni i Hercegovini s pravnom stečevinom EU” koji je financiran
sredstvima Europske unije u iznosu od 1,5 milion eura, a provodio ga je konzorcij institucija
iz Litvanije, Italije i Mađarske.

Može li se reći da jedemo kvalitetnu hranu, iz domena koji praćenja Agencije?

– Prema podacima o rezultatima laboratorijskih analiza hrane dostavljenim Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, na fizičko-kemijske parametre koji su pokazatelj kvalitete hrane, ukupno je u 2022. godini uzorkovan i analiziran 6.161 uzorak hrane, od čega 1,36% nije bilo u skladu s važećim propisima.

Kada usporedimo rezultate laboratorijskih analiza hrane na fizičko-kemijske parametre s podacima iz drugih zemalja, možemo reći da građani Bosne i Hercegovine konzumiraju hranu približno jednake kvalitete kao i građani zemalja u našem okruženju.

Koliko ste zadovoljni “pobjedom” da se na doniranu hranu ne plaća PDV i koliko će to pomoći građanima?

– Pored provedbe svakodnevnih aktivnosti propisanih Zakonom o hrani, Agencija za sigurnost hrane nastoji razvijati suradnju s nevladinim organizacijama i pružiti potporu njihovim projektima, osobito onim koji su usmjereni na najranjivije kategorije našeg društva. Jedan od takvih projekata je kampanja „Niko gladan. Niko sam.“ koju je pokrenula Fondacija Mozaik s ciljem oslobađanja donacija hrane od plaćanja poreza na dodanu vrijednost.

Izuzetno nam je zadovoljstvo što smo, u skladu s našim mogućnostima i nadležnostima, sudjelovali u
procesu osolobađanja donacija hrane od PDV-a što je omogućilo da hrana koja je predmet donacija dođe do naših sugrađana u stanju potrebe, a da kompanije koje su donatori pritom ne budu izloženi troškovima plaćanja PDV-a