N. D.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Herecegovine, u prošloj godini je u našu zemlju uvezeno 47.512.430,79 KM plementih metala. To je manje nego 2022. godine kada je uvezeno vrijednosti 50.619.902,05 KM. 

Najveći dio uvoza odnosi se na draguljarske predmete i njihove dijelove od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima u iznosu od 28.696.656,19 KM, a po visini uvoza slijedi kategorija “otpaci i lomljevina od plemenitih metala ili od metala platirani plemenitim metalima” sa iznosom uvoza od 16.642.720,55 KM.

Na predmete zlatarstva ili filigranstva i njihove dijelove, bh. građani su izdvojili 1.050.815,91 KM, a tek nešto manje (941.915,93 KM) na kategoriju “zlato (uključujući zlato prevučeno platinom, neobrađeno ili u obliku poluproizvoda, ili u obliku praha)”.     

Platina, neobrađena u obliku proizvoda ili u obliku praha uvezena je u iznosu od 123.463,58 KM, ostali predmeti od plemenitih metala ili metala platiranih plemenitim metalima 55.125,18 KM, a obični metali ili srebro platirani zlatom u obliku poluproizvoda 1.733,45 KM.

Inače, kada se radi o svjetskom tržištu, zlato koje se i kod nas najviše uvozilo kada se govori o plemenitim metalima, je poraslo na rekordnu vrijednost krajem 2023. usred geopolitičkih sukoba i ekonomske neizvjesnosti.

Predviđa se da će cijene zlata dostići nove maksimume i ostati iznad nivoa od 2.000 dolara u 2024. godini, rekli su analitičari, navodeći geopolitičku neizvjesnost, vjerovatno slabiji američki dolar i moguće smanjenje kamatnih stopa.

Prema mišljenju stručnjaka, zlatna groznica još nije okončana, jer bez obzira na to što je ovaj plemeniti metal dostigao visoku cijenu krajem prošle godine, rast bi se mogao nastaviti.