N. D.
U doba AI, važno je da oglašivači preispitaju svoj pristup oglasima i prikupljanju podataka. Lideri digitalnog marketinga istražuju potencijalna rješenja koja bi potrošačima mogla dati veću kontrolu nad oglašavanjem i podacima.
Prosječan korisnik dnevno provede otprilike 2,5 sata skrolujući po društvenim mrežama. Svakim prelaskom prsta, lajkom i dijeljenjem, podaci korisnika se prikupljaju, analiziraju i pretvaraju u personalizirani feed namijenjen poboljšanju korisničkog iskustva, ali, što je najvažnije, prikazivanju oglasa.
Podaci otkrivaju da prosječan korisnik mobilnog telefona provede 80% svog vremena ispred ekrana gledajući oglase. Ali šta se događa kada se ovi oglasi preplave i ponavljaju u nedogled, a korisnici osjećaju da je njihova privatnost ugrožena?
Podaci određenih istraživanja u svijetu pokazuju da se 74% korisnika osjeća preopterećeno količinom oglasa koje vide, dok 44% korisnika smatra da su oglasi nerelevantni za njihove želje i potrebe. To nije sve. Uz umjetnu inteligenciju na slici, prikupljanje velikih količina podataka i personaliziranje reklama za potrošače samo je postalo lakše za oglašivače.
Iako su u misiji da dopru do što većeg broja potencijalnih potrošača, 68% potrošača kaže da ne voli da ih prate ciljani oglasi i dvostruko je veća vjerovatnoća da će ne voljeti personalizaciju vođenu umjetnom inteligencijom.
Kako korisnici zahtijevaju veću kontrolu nad svojim iskustvima, oglašivači moraju preispitati svoj pristup oglasima i prikupljanju podataka. Zato lideri digitalnog marketinga istražuju potencijalna rješenja koja bi potrošačima mogla dati veću kontrolu nad oglašavanjem i podacima.
Dok su društveni mediji stekli popularnost u digitalnom dobu, postajući moćno sredstvo za brendove da prošire svoj doseg i da se angažuju s publikom, Shradha Agarwal, suosnivač i globalni izvršni direktor, Grapes Worldwide ističe da postoji povećan fokus na davanju veće kontrole preko oglasa koje gledaju.
– Dogodilo se mnogo događaja u kojima gledaoci imaju slobodu da blokiraju reklame na osnovu svojih preferencija. Napredna funkcija im omogućava da lako označe ili prijave sve neprikladne oglase kako bi se suzdržali od dobijanja sličnih sadržaja, kaže ona.
Osim toga, ona vjeruje da platforme mogu razviti poboljšane analitičke alate kako bi pojednostavili ovaj proces i pojednostavili sučelja kako bi korisnici mogli lako odustati od oglasa. Takav napredak ne samo da štiti korisnike već i omogućava brendovima da izgrade značajne veze s njima.
Nadovezujući se na ovu viziju osnaživanja, Manesh Swamy, MD i glavni kreativni direktor – LS Creative, LS Digital, ističe potrebu za transparentnošću u načinu na koji korisnici doživljavaju reklame. On zamišlja budućnost u kojoj korisnici imaju potpunu kontrolu nad onim što vide.
Ova ideja o transparentnosti mogla bi potaknuti povjerenje između oglašivača i korisnika. Swamy se zalaže da platforme i oglašivači sarađuju na način koji poštuje preferencije korisnika, a istovremeno osigurava da kampanje ostanu efikasne. On razmišlja o tome mogu li se korisnicima servirati oglasi s integritetom koji ih ne čini da se osjećaju uhođenim.
Kako ističu digitalni trgovci, budućnost društvenih medija zavisi od stavljanja korisnika u centar. Od kontrolne ploče koja bi korisnicima mogla ponuditi transparentnost do hiperpersonalizacije i minimiziranja podataka gdje korisnici nisu preplavljeni reklamama, društveni mediji bi se mogli pretvoriti u prostor koji daje prioritet korisničkoj agenciji dok prikazuje relevantne oglase.
S obzirom da decentralizirane platforme društvenih medija kao što je Bluesky dobijaju na značaju, omogućava korisnicima da posjeduju njihov sadržaj ili podatke, izazivajući tradicionalne platforme društvenih medija.
Budućnost društvenih medija ne pripada samo platformama ili oglašivačima – pripada korisnicima. Dajući ljudima kontrolu, platforme se mogu premjestiti iz izvora frustracije u prostore povezivanja
VEZANO
Marketinška prognoza za 2025.: Trendovi koji će doživjeti ekspanziju