Marketing X Business

Kako znati jeste li se preforsirali na treningu ili ste nemotivirani

Marx.ba

(Izvor: X)

Tokom vježbanja vaš um vam je sigurno dao do znanja da biste trebali odustati, čak i prije nego je vaše tijelo bilo spremno za to. Ali biste li zapravo trebali slušati taj glas koji vam govori da stanete ili ga zanemariti i progurati kroz vježbu?

Odgovor nije jednostavan, ali počinje s boljim razumijevanjem razlike između fizičkog i mentalnog umora, koja nije uvijek očita, i raznih sumnji koje vam se motaju po glavi. Evo što trebate znati o mentalnoj izdržljivosti kako biste mogli raspoznati kada ignorirati, a kada poslušati svoj um.

Vaš mozak šalje signale za pomoć kada misli da je vaše tijelo u nekoj opasnosti, a to je, kaže za Well+Good savjetnica za mentalnu izvedbu Chelsea Wooding, temelj reakcije “borba ili bijeg”.

No, vježbanje vas tjera da izađete iz svoje zone udobnosti pa ste, prema treneru Radu Lopezu, prisiljeni rješavati probleme u hodu. A kada ste suočeni s ovim izazovnim situacijama, vi “ne živite” u svom prefrontalnom korteksu, dijelu vašeg mozga koji je odgovoran za rješavanje problema i donošenje logičnih, racionalnih odluka.

– Vaš mozak radi ono što treba kako bi vas izvukao iz opasnosti. Pokušava vas zaštititi i održati na životu, kaže Wooding.

Ali u trenutku mentalne panike ili tokom posljednjih nekoliko sekundi vježbanja, mozgu je teže odrediti radi li se o opasnosti ili je nešto drugo u pitanju, a to se događa zbog načina na koji informacije putuju vašim mozgom. Informacije prolaze kroz vaš limbički sistem, dio mozga povezan s emocijama, prije nego što se presele u logički prefrontalni korteks. Primjerice kada stavite ruku na vrući štednjak, odmah je mičite prije nego što o tome uopće trebate razmišljati. Te instinktivne reakcija također su ono što vas tjera da se primjerice naljutite ili spustite na koljena kada radite plank.

Evo nekih načina kojima možete izgradit mentalnu izdržljivost tokom treninga.

Usporite svoje misli

Vježbanje pokreće reakciju “borba ili bijeg”, pa usporavanjem svojih užurbanih misli možete uzeti dovoljno vremena da uključite svoj mozak. Dakle, tokom vježbanja, uzmite vremena i zapitajte se zašto vam je instinkt da odustanete.

Razlikujte bol od nelagode

Određivanjem onoga što osjećate prilikom vježbanja, može vam pomoći da uspješno i bez povreda obavite trening. Ponekad vam mozak govori da prestanete jer pretjerujte s treningom ili riskirate da ćete se previše umoriti ili ozlijediti, pa to morate poslušati. Zapitajte se kakvu bol osjećate. Ako se radi samo o kratkotrajnoj nelagodi, to je normalno kod treninga, ali ako osjećate jaku bol, tada ćete znati da nešto nije u redu. No, svačija granica između nelagode i boli će biti drugačija, ali je ključno da ju nađete kako biste izbjegli povrede.

Saznajte šta vam mozak govori

Ponekad vam mozak može reći da možete napraviti još pet sklekova, a ponekad će vam dati do znanja da je neka vježba i teža nego što ste mislili pa ćete odustati. Ponekad vaš mozak može biti i nasilnik pa će vas tjerati da napravite nešto što je teško, jer ako to ne možete, što to onda govori o vama? No, trebate raspoznati odakle uopće dolaze te misli, je li to možda nedostatak sna ili manjak motivacije, kako biste odredili što je vrijedno pažnje, a što nije.

Fokusirajte se na svoj cilj

Možete utišati svoje misli koje vam govore da odustanete, tako da nađete svoje zašto, odnosno primarni motiv i cilj zbog kojeg vježbate. Određivanje namjere prije svakog treninga također vam može pomoći da se fokusirate na krajnji cilj. Prije nego što krenete vježbati, mentalno se pripremite za vrijeme trajanja treninga kako biste izbjegli mentalnu blokadu. Svaki trening ima određenu svrhu, stoga se usredotočite na ono što će vam pomoći da postignete cilj.

Obratite pažnju na disanje

Fokusiranje na disanje može biti odličan alat da utišate svoje misli i obratite pažnju se na svoje tijelo, a istovremeno usporite i svoj simpatički nervni sistem.

Pronađite vježbe koje su vam zabavne

Ne zaboravite da vježbanje mora biti ugodno iskustvo. Najbolji trening za vas bit će onaj koji vas inspirira da se nosite s njegovim izazovima. I bez obzira na vrstu aktivnosti kojom se bavite, ne zaboravite na motivirajuću snagu vama omiljene muzike.

Izbjegavajte prakticiranje loših navika

Kao i sve drugo, i odustajanje se može istrenirati, odnosno naučiti. Je li vaše odustajanje korisno za vaš cilj ili vas odvodi dalje od njega? Kako biste razvili tu svijest, nakon svakog treninga razmotrite svoje osjećaje. Ako ste primjerice odustali od treninga jer vam je mozak govorio da je preteško, pitajte se je li odustajanje bio pravi izbor ili ste mogli nastaviti “gurati” kroz trening?

Imajte strpljenja i ostanite dosljedni

Mozak, kao i tijelo, morate trenirati tjednima, mjesecima ili čak godinama kako biste postigli svoje fitness ciljeve. No, mentalna izdržljivost koju izgradite tokom vježbanja može se prenijeti u svakodnevni život. Zamislite vježbanje kao priliku da uvježbate svoj mozak kako biste tokom stresnih trenutaka mogli usporiti, procijeniti što se događa, procijeniti postoji li stvarna prijetnja i odlučiti kako reagirati. Sposobnost da radite teške stvari da će vam i određenu dozu samopouzdanja, piše miss7.

Premium

Pretplati se!

9.99

KM

Premium mjesečna pretplata MARX Marketing X Business, poslovni portal za uspješnog poslovnog čovjeka!

Partneri

Povezani članci