Marx.ba

Američka ekonomska historičarka Claudia Goldin osvojila je Nobelovu nagradu za ekonomiju 2023. za svoj rad na istraživanju nejednakosti plaća između muškaraca i žena, objavila je Kraljevska švedska akademija nauka.

Prestižna nagrada, službeno poznata kao “Nagrada Sveriges Riksbank”‘” za ekonomske nauke u sjećanje na Alfreda Nobela, posljednja je u nizu ovogodišnjih Nobelovih nagrada i vrijedi 11 miliona švedskih kruna, ili gotovo milion dolara.

Ovogodišnja laureatkinja za ekonomske nauke, Claudia Goldin, pružila je prvi sveobuhvatan prikaz o dohotku žena i sudjelovanja na tržištu rada kroz stoljeća –  objavilo je tijelo koje dodjeljuje nagradu.

Njeno istraživanje otkriva uzroke promjena, kao i glavne izvore preostalog rodnog jaza. Goldin, koja je 1990. postala prva žena zaposlena na odjelu za ekonomiju na Harvardu, tek je treća žena koja je dobila Nobelovu nagradu za ekonomiju.

Bila je iznenađena i jako, jako sretna – rekao je Hans Ellegren, glavni sekretar Kraljevske švedske akademije nauka.

Knjiga Claudije Goldin iz 1990. “Razumijevanje rodnog jaza: ekonomska histotija američkih žena” bila je jako utjecajno štivo o ispitivanju korijena nejednakosti plaća između žena i muškaraca. Ona je također pratila studije o utjecaju kontracepcijskih pilula na karijeru žena te kako odluke o braku utječu na karijeru. Uz to, bavila se i kako na posao žena utječe promjena prezimena nakon udaje.

– Otkrića Claudije Goldin imaju velike društvene implikacije. Konačno razumijemo problem i ako ga nazovemo pravim imenom, moći ćemo utrti bolji put naprijed, rekla je Randi Hjalmarsson, članica odbora za ekonomsku nagradu.

Iako je u većem dijelu svijeta nezakonito da poslodavci vrše diskriminaciju na temelju spola, žene se još uvijek suočavaju sa značajnim manjkom plaća u usporedbi s muškarcima. U Sjedinjenim Američkim Državama, žene su prošle godine u prosjeku uprihodile  82 posto onoga što su zaradili muškarci, prema analizi Pew Research Centera. S druge strane, u Evropi su u 2021. žene u prosjeku zarađivale 13 posto manje po satu od muškaraca, pokazuju podaci Evropske komisije.

Claudijin rad otkrio je da iako je bilo napretka u smanjivanju jaza tokom proteklih desetljeća, malo je dokaza da će se on uskoro potpuno zaustaviti.  Ona je jaz pripisala faktorima u rasponu od izravne diskriminacije do fenomena kao što je “pohlepan rad”, izraz koji je skovala za poslove koji se plaćaju nerazmjerno više po satu, kada neko radi duže ili ima manju kontrolu nad tim satima, što smatra ona,  učinkovito kažnjava žene koje trebaju tražiti fleksibilnost u poslu.

Nagrada za ekonomiju nije jedna od izvornih nagrada za nauku, književnost i mir stvorena u oporuci izumitelja dinamita i biznismena Alfreda Nobela, već kasniji dodatak koji je 1968. godine ustanovila i finansirala švedska centralna banka. Prva nagrada za ekonomiju dodijeljena je odmah sljedeće godine (1967.), a prošli dobitnici uključuju niz utjecajnih mislilaca i akademika poput Friedricha Augusta von Hayeka, Miltona Friedmana i, nedavno, američkog ekonomista Paula Krugmana.

Prošle je godine trio američkih ekonomista, uključujući bivšeg čelnika Federalnih rezervi Bena Bernankea, osvojio nagradu  za svoje istraživanje o tome kako reguliranje banaka i podupiranje propalih zajmodavaca javnom gotovinom može spriječiti još dublju ekonomsku krizu, poput Velike depresije 1930-ih. Kao i kod drugih Nobelovih nagrada, velika većina nagrada za ekonomiju otišla je u ruke muškaraca. Samo su dvije žene ranije dobile jedan – Elinor Ostrom 2009. i Esther Duflo desetljeće kasnije.