Marx.ba

Svake četiri godine ključna tema u politici svijeta su američki predsednički izbori, koji će ove godine po svemu sudeći biti historijski. Najveći izbori na svijetu, i po svom značaju, a i po svom obimu koštaju, i to mnogo.

Prema javno dostupnim brojkama Federalne komisije za izbore SAD, do kraja juna kandidati na ovogodišnjim izborima prikupili su do sada oko 695 miliona dolara za svoje kampanje.

Na prvom mestu je Joe Biden koji je prikupio oko trećine svih sredstava u trci, tj. 232,4 miliona dolara, dok je Donald Tramp na drugom mjestu sa prikupljenih 199,5 miliona dolara. Ostatak novca raspodeljen je među ostalim kandidatima. Oni će ovaj novac u najvećoj mjeri trošiti na svoj politički marketing, ali svota često služi i kao signal snage podrške pojedinačnog kandidata.

Postoji nekoliko Zakona u SAD koji regulišu prikupljanje novca u svrhu političkih kampanja. Oni diktiraju ko može da doprinese kampanji kandidata, koliko maksimalno novca mogu da doniraju, kako će se donacije bilježiti i prijavljivati… Ovi Zakoni variraju na državnom i federalnom nivou, ali imaju nešto zajedničko – političari u svojim kampanjama mogu dobiti sredstva od pojedinaca, komiteta političkih partija i ono što je najvažnije za cijelu priču o finansiranju kampanja preko PAC-ova (Političkih akcionih komiteta).

Prema pravilima igre, korporacije, radne organizacije i druge grupe ne mogu direktno da doprinose kampanjama, ali oni mogu da osnuju Politički akcioni komitet i da putem ovih odbora traže donacije od članica i saradnika kako bi dali doprinose za kampanju ili finansirali aktivnosti kao što je oglašavanje. Ova sredstva podležu saveznim ograničenjima doduše.

Takođe postoje i super PAC-ovi, tj. nezavisni politički komiteti koji prikupljaju novac kako bi utjecali na izbore putem reklama i drugih napora. Za razliku od običnih ovi PAC-ovi ne mogu direktno doprinositi kampanjama i kandidatima niti da koordiniraju sa njima, ali ne podliježu ograničenjima.

Pored toga, kandidati na raspolaganju imaju i javno finansiranje. Naime, svi poreski obveznici u SAD mogu dobrovoljno donirati oko 3 dolara u fond za predsjedničke izbore kada plaćaju svoje poreze. Oni kandidati koji odaberu ovaj izvor finansiranja mogu koristiti ovaj novac, ali on dolazi sa sijaset ograničenja te predsjednički kandidati često odbijaju javno finansiranje.

Također, sve donacije koje iznose ispod 200 dolara ne spadaju ni u jednu od ovih grupa, a prema pisanju Federalne komisije za izbore na primjer tokom prošlih predsjedničkih izbora na ovaj način predsjednički kandidati su prikupili oko 4,1 milijardu dolara.

Podaci o prikupljenim sredstvima i potrošnji istih su javno dostupne. Tako se vrlo lako može naći ko su najveći donatori bilo kojeg kandidata.

U posljednjih mesec dana, makar što se tiče donacija, stvar se drastično promijenila. Iako su demokrate tradicionalno do sada uvijek skupljale više sredstava nego republikanci, sa serijom Bidenovih gafova to više nije tako. Od katastrofalne debate nekoliko istaknutih donatora se povuklo.

Generalno, od aprila do juna Trump je sa republikancima uspio sakupiti 331 milion dolara, dok je Biden prikupio 264 miliona dolara. Čak 95 odsto svih donacija u ovom periodu bilo je ispod 200 dolara pojedinačno.