Marketing X Business

Litijska groznica zarazila novu zemlju: Ulog je visok, ne samo za njih, već i za cijeli svijet

Marx.ba

(Izvor: Profimedia)

Čile bi do 2030. trebao dobiti ozbiljnog takmaca u proizvodnji litija, a on bi ga, predviđaju mnogi, mogao svrgnuti s trona vodećeg proizvođača u Latinskoj Americi. Susjedna Argentina bacila je rukavicu. Investicije se zahuktavaju u toj zemlji, a ulagači iz cijeloga svijeta bore se za dio kolača

Litij, koji se ponekad naziva i bijelim zlatom zbog svoje svijetle boje i visoke tržišne vrijednosti, smatra se kritičnom komponentom energetske tranzicije. Najlakši metal na svijetu obično se koristi u električnim vozilima, mobitelima i punjivim baterijama za prijenosna računala.

Analitičari konsultantske firme za politički rizik Eurasia Group kažu da sudbina argentinske proizvodnje litija ovisi o nadolazećim predsjedničkim izborima i načinu na koji će njihov ishod utjecati na makroekonomiju zemlje, kao i o vjerojatnosti intervencionističke politike.

– Ulozi su visoki, naveli su analitičari Eurasia Groupa u nedavno objavljenoj analizi.

– Ugrožena je ne samo prilika Argentine da razvije robustan lanac opskrbe litijem — i možda baterijama — nego i napredak globalne energetske tranzicije. Ako se industrija litija u Argentini uguši, to će spriječiti opskrbu potrebnu za poticanje revolucije električnih vozila, posebno pri kraju ovog desetljeća, kada se očekuje da će se odnos ponude i potražnje za litijem zaoštriti, istakli su.

Južna Amerika trenutno osigurava oko 35 posto svjetskih potreba za litijem – u tome prednjače Čile s 26 posto i Argentina sa šest posto. Procjenjuje se da Južna Amerika sadrži više od polovice svjetskih rezervi litija, uglavnom u Argentini (21 posto) i Čileu (11 posto).

Trenutno Argentina ima dva projekta vađenja litija, jedan u sjevernoj pokrajini Catamarca i drugi u susjednoj Salti. Predviđa se da će oba rudnika ove godine udvostručiti proizvodnju, a trenutno je u razvoju još deset projekata.

Analitičari Eurasia Groupa očekuju da će argentinska proizvodnja litija sljedeće godine porasti peterostruko i približno deseterostruko do 2027. Ono što bi moglo zaustaviti uzlet argentinske industrije litija pad je globalne potražnje i cijena, ali je to malo vjerovatno.

– Argentina ima historijsku priliku. Mora je odmah iskoristiti ili će propustiti šansu, dodali su analitičari.

(Izvor: EPA)

Očekuje se da će potražnja za litijem rasti zbog sve veće primjene zelenih tehnologija, a neki analitičari vjeruju da bi cijene mogle skočiti do rekordnih visina kada se svijet počne suočavati s njegovom nestašicom.

– Argentina ima beskonačne neiskorištene resurse kada je riječ o rudarstvu. Govorimo o novom Čileu, ako ne i iznad toga, izjavio je Mariano Machado, glavni analitičar za Ameriku britanske konsultantske kuće Verisk Maplecroft, za CNBC.

Čile je drugi najveći svjetski proizvođač litija nakon Australije. Međutim aprilska objava ljevičarskog predsjednika Gabriela Borića da država preuzima većinski udio u industriji litija užasnula je mnoge privatne kompanije. Taj je potez protumačen kao kvazinacionalizacija čileanske industrije, a privatne firme sada moraju sarađivati ​​s vladom da bi iskorištavale izvore litija u toj zemlji.

U Argentini sjeverne pokrajine imaju dugu tradiciju rudarenja, ali i protivljenja lokalnih zajednica vađenju rudnog bogatstva. Analitičari upozoravaju da bi širenje industrije litija moglo izazvati proteste zbog zagađenja vode, zabrinutosti za okoliš i sporova sa starosjediocima.

Početkom avgusta plemenske grupe iz sjeverne pokrajine Jujuy održale su proteste u Buenos Airesu za obranu svoje zemlje i prirodnih resursa. Do bunta je došlo nakon što je kontroverznim izmjenama zakona firmama za iskopavanje litija omogućen lakši pristup domorodačkoj zemlji.

Očekuje se da će Kina igrati ključnu ulogu u razvoju argentinskog sektora litija u bliskoj budućnosti. Međutim nadolazeći predsjednički izbori mogli bi ugroziti ulogu Pekinga kao istaknutog trgovinskog partnera i glavnog kreditora infrastrukturnih projekata.

Opći izbori u Argentini trebali bi se održati 22. oktobra nakon šokantne pobjede krajnje desnog libertarijanskog ekonomiste Javiera Mileija na predsjedničkim predizborima u avgustu. Milei, koji je dobio 30,5 posto glasova, obećao je da zemlja više neće sarađivati ​​s “komunističkim”‘” režimima ako on pobijedi na izborima.

Analitičari kažu da je zbog Mileijeve nepredvidive prirode i nedostatka političkog iskustava teško predvidjeti kako će on nadzirati industriju litija ako dođe na vlast.