Neizvjesnost stvara anksioznost, a već od ranije je poznato da živimo u izrazito neizvjesnom periodu.

Š.M

Bilo da je riječ o velikim korporacijama ili start-upima, nepohodna karika za što bolji rast i razvoj same firme, organizaciju ljudi i sredstava, jesu menadžeri ili preciznije stručnjaci iz oblasti ljudskih resura. Pored mora obaveza koje nose na svojim leđima, jedan od glavnih, a ujedno i najvažnijih njegovih zadataka jeste briga o psihološkom zdravlju svojih zaposlenih.

Period nakon pandemije donio se sa sobom i mnoge probleme otuđenja, depresije, anksioznosti sve većem dijelu populacije, pa čak i mladima. Obavljanje posla u lošem okruženju, mijenjanje načina rada, prelazak iz kancelarije u zidove svog doma može biti  veoma stresno i loše po psihičko zdravlje, a može se manifestovati kroz probleme u koncentraciji, povlačenja iz socijalnih krugova, većoj osjetljivosti na kritiku te smanjenoj motivaciji. 

Ali da li su zaposleni svjesni koliko je mentalno zdravlje danas važno za lični, ali i napredak same kompanije i da li su menadžeri zaista spremni iskoristiti svoje moći u vidu prepoznavanja poteškoća pri radu i same podrške svojim kolegama? Prema novoj studiji Instituta za radnu snagu (UKG SAD – Ulitimate Kronos Group), 60% zaposlenih tvrdi da je njihov posao najveći faktor koji utječe na njihovo mentalno zdravlje i psihološko stanje. Daljom analizom provedenom nad 3400 zaposlenika u 10 država, došlo se do podatka da menadžeri i nadređeni imaju uticaja na mentalno zdravlje svojih zaposlenika jednako kao i njihovi supružnici ( po 69%) — a to je čak i više nego njihov doktor (51%) ili psihoterapeut (41%).

81% zaposlenih širom svijeta dalo bi prednost dobrom mentalnom zdravlju u odnosu na visoko plaćeni posao, a 64% priznaje da bi primilo manju platu za svoj rad ukoliko  njihovo mentalno zdravlje u takvom poslovnom okruženju ne bi bilo narušeno. 

Velika preopterećenost danas troši ljudsku energiju i utiče na ambicije, performanse, motivaciju i socijalizaciju. Poslodavci trebaju biti sidro stabilnosti za svoje zaposlene dajući im podršku i sve potrebne resurse, a ne samo ono što mi mislimo da je nužno”, rekao je Dr. Jarik Conrad, izvršni direktor Instituta za radnu snagu – UKG.

Pored lošeg okruženja na poslu, jedan od glavnih razloga anksioznosti i slabije produktivnosti jeste stres. Forbesovo istraživanje iznosi podatke prema kojim je  43% zaposlenih izjavilo da su iscrpljeni, a 78% kaže da stres negativno utiče na njihov radni učinak. Ostali aspekti života su također pogođeni jer 71%  kaže da stres na poslu negativno utiče na njihov  privatni život. 

Šta menadžeri mogu uraditi?

Lideri imaju ključnu ulogu u stvaranju uslova za dobro mentalno zdravlje – sopstveno i tuđe, na radom mjestu. No, da bi bili dobre zvijezde vodilje, prvo moraju krenuti od sebe. Mnogi lider tima pokušavaju zaštiti svoje zaposlene preuzimanjem njihovog dijela posla na svoja leđa. Velika količina zadataka, stalni prekovremeni poslovi, loše povjerenje može donijeti nestabilnost i time narušiti produktivnosti cijelog tima. Ravnomjerna raspodjela zadataka u skladu sa sposobnostima prva je stepenica u postizanju željenih ciljeva i kvalitetnog rada. Seminari, edukacije i treninzi idealne su prilike da svoje kolege obučite različitim načinima poslovanja kako biste dobili povjerenje i bili sigurni u njihovu efikasnost. 

Dajte im svrhu 

Podsjećanje zaposlenih da su važni i bitni za što bolji rad firme obično pomaže da se oni osjećaju bolje, sa većom dozom samopouzdanja i većom željom za rad i pokazivanje. Podsjetite ljude na viziju i misiju organizacije i dajte im do znanja  koliko je njihov rad i zalaganje važno.

Povežite se

Zajednički sastanci, teambuildinzi, seminari i druženja uz večere  idelana su prilika za bolje upoznavanje, stvaranje prijateljske atmosfore i motivisanje zaposlenih. Svojim kolegama dajte do znanja da ste uvijek tu za njih, budite podrška i potpora jedni drugima. Kada su lideri prisutniji i pristupačniji, to doprinosi povjerenju, pozitivnoj atmosferi i samom osjećaju ljudi o njihovoj važnosti u organizaciji. Pomozite članovima tima da uspostave određene mentorske odnose i  organiziraju rad tako da ljudi sarađuju u svim odjelima. 

Zaposlenima dajete priliku da uče i razvijaju se. Pitajte ih koje su im ambicije i želje što to i na kojoj poziciji žele da rade i koju ulogu bi sljedeću voljeli da oponašaju. Nemojte pretpostavljati da svi žele unapređenja unutar istog odjela. Čovjek se razvija i raste godinama, a isto tako se mijenjaju njegove sposobnosti i mogućnosti. Za neke, rast može uključivati nove uloge u drugim odeljenjima ili učešće u novim, većim projektima. Budite znatiželjni o ljudima sa kojima radite  i onome što ih jedinstveno motivira – a zatim dajte sve od sebe da uskladite njihove želje s poslom koji će dodati vrijednost vašoj organizaciji. Omogućite im što je moguće više izbora gdje, kada i kako da rade, ali ipak zadržite autoritet. Dajte im kontrolu nad projektima na kojima rade i načinom na koji obavljaju zadatke. Naravno, neki poslovi će omogućiti veću fleksibilnost od drugih, ali pružanje autonomije tamo gdje je to moguće značajno doprinosi dobrobiti zaposlenika. 

Mislite na sebe

Najbolji lideri brinu o vlastitom mentalnom zdravlju, a pažnju poklanjaju i članovima svog tima. Nije mala stvar imati toliki uticaj na ljude, ali isto tako nije ni nauka. Empatija, razumijevanje, podrška samo su neke od osobnosti koje krase pravog vođu. Lideri mogu napraviti veliki napredak u organizaciji tako što će se uključiti, slušati i pokazati empatiju i saosećanje. Ulozi su visoki, ali su i šanse za uspjeh velike, kada lideri daju sve od sebe.