Marx.ba

U 2020. Microsoft je obećao da će postati ugljično neutralan do 2030. kompenziranjem ugljika i smanjenjem vlastitih emisija. također, tehnološki se div obavezao ne samo biti neto pozitivan za klimu već je obećao ukloniti iz okoliša ugljik koji kompanija emitira direktno ili indirektno putem električne potrošnje. Ali zatim je došla umjetna inteligencija gladna energije, i to jako puno energije.

Umjetna inteligencija već sad troši monstruozne količine električne energije, mijenjajući jednačinu za tehnološke kompanije koje balansiraju između dvostrukih prioriteta. A to su upravljanje emisijama i ostanak u utrci za AI. Podatkovni centri koji pohranjuju informacije i ugošćuju velike jezične modele na kojima se obučava umjetna inteligencija pohranjeni su s visokonaponskim računarskim čipovima koji zahtijevaju puno energije i puno vode za hlađenje.

Neki analitičari predviđaju da bi umjetna inteligencija mogla trošiti čak četvrtinu sve energije u SAD do 2030. Microsoft je recimo, prošlog septembra otkrio da je njegova potrošnja vode porasla za 34 posto. Mreža električne energije kakva trenutno postoji nije sposobna nositi se s tako velikim porastom potražnje, pa tehnološke kompanije preuzimaju stvari u svoje ruke.

A to čini i Microsoft koji je neki dan najavio ugovor vrijedan 10 milijardi dolara s upraviteljem imovine Brookfieldom za opskrbu Microsofta s ogromnih 10,5 gigavata kapaciteta obnovljivih izvora energije između 2026. i 2030. To je daleko najveći takav ugovor ikada potpisan, a količina gigavata je  ekvivalentna količini električne energije potrebne za napajanje četiri miliona domova.

– Energetske kompanije su nekad bile uzbuđene zbog ugovora o četiri megavata. Zatim su se pretvorili u poslove od 600 megavata. A onda smo sada u gigavatima. Vidimo da sve to raste eksponencijalnom brzinom, rekao je Xavier Smith, direktor istraživanja, energije i industrije u istraživačkoj kompaniji AlphaSense.

Brookfield je div u prostoru obnovljive energije. Upravlja s više od 7.000 postrojenja za proizvodnju električne energije na pet kontinenata, od vjetroelektrana, solarnih elektrana do hidroelektrana. Ali čak će i Brookfield vjerovatno morati izgraditi još više kapaciteta kako bi zadovoljio Microsoftove zahtjeve.

To bi moglo doći u obliku više solarnih projekata, što bi moglo dobro odgovarati s obzirom na blizinu potencijalnih solarnih lokacija Sunbelta rastućim čvorištima podatkovnih centara u Phoenixu i Las Vegasu.

No, nisu samo obnovljivi izvori na meti tehnoloških kompanija već se i nuklearna energija pokazuje kao slamčica spasa, pa je Amazon prošli mjesec kupio podatkovni centar na nuklearni pogon u Pennsylvaniji, dok je izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman podržao je startup koji nastoji napajati podatkovne centre s malim nuklearnim reaktorima.

– Nuklearna energija sve više postaje važan dio ovog razgovora. Još u jesen prošle godine Microsoft je imao oglas za posao menadžera nuklearne tehnologije. Oni žele da neko za njih može razviti strategiju za implementaciju malih modularnih reaktora, kaže Smith.

Niti jedna kompanija nije precizirala koje će vrste obnovljive energije Brookfield opskrbljivati ​​Microsoftom niti precizne finansijske uvjete ugovora. Financial Times procjenjuje da je posao vrijedan oko 10,5 milijardi dolara, na temelju trenutnih trendova u industriji i strukturi cijena. Cijene obnovljive energije značajno su pale posljednjih godina i mogle bi tako i nastaviti, ali Smith kaže da još uvijek ima smisla da kompanije poput Microsofta sada sklapaju ugovore umjesto da čekaju mogućnost jeftinije energije u budućnosti ili pokušavaju izgraditi svoje vlastitu energetsku infrastrukturu. Budući da se umjetna inteligencija brzo razvija za razliku od energetskih projekata koji mogu trajati i godinama, tehnološke se kompanije također moraju brzo prilagođavati.

Microsoft upravlja s više od 300 podatkovnih centara širom svijeta, koje koristi za pohranu informacija i obuku velikih jezičnih modela koji pokreću chatbotove kao što su ChatGPT i AI aplikacije uključujući Copilot. Zbog distribuirane prirode AI infrastrukture, neki su predložili da bi izvanmrežni, prilagođeni energetski projekti koji izravno napajaju podatkovne centre mogli biti učinkovitiji način opskrbe električnom energijom za AI. Iako bi Microsoftu ili njegovim konkurentima moglo biti jeftinije izgraditi vlastita izvanmrežna rješenja, Smith je rekao da je to manje privlačna opcija.

– Iako tehnološke kompanije žele biti izložene obnovljivim izvorima energije, ne žele upravljati centrom moći. Tako Google ne želi pokrenuti elektranu kao što ni  Microsoft ne želi voditi nuklearno postrojenje, zaključuje Smith, prenosi Lider.