Šta je sektoru informacionih tehnologija donijela ekonomska kriza?
Bloomberg Adria/Š.M
Mjesecima unazad portale zatrpavaju vijesti iz IT sektora i saopštenja tehnoloških giganata u kojima se uveliko najavljuju otkazi unutar kompanija u cilju smanjenja troškova. Poznato je da je i veliki tehnološki gigant “Meta platforms Inc.” već unazad dvije godine ima trend otpuštanja radnika, a trenutno su na redu timovi za borbu protiv dezinformacija, u prvoj liniji programeri, ali i drugi zaposelnici u oblasti informacionih tehnologija.
Prema podacima Tech Crunch-a, do sada je na globalnom IT tržištu otpušteno preko 160.000 ljudi i brojka samo raste, što je gledano historijski abnormalno velika brojka te je pitanje da li će se takav trend oslikati i kod nas u narednom periodu potpuno na mjestu.
Ekonomska kriza koja je zahvatila gotovo sve industrijske sektore i tržišta širom svijeta nije zaobišla ni tržište Bosne i Hercegovine. Početkom pandemije koronavirusa bilo je jasno da nas čeka izazovan i težak period, te da će svaki segment društva koje poznajemo biti uzdrman.
S druge strane, realni sektor se s novim izazovima suočava shodno vlastitim kapacitetima i trenutnom stanju interesnog tržišta: neke industrije su tokom pandemije koronavirusa došle na rub opstanka, a ni trenutno ekonomsko stanje ne olakšava njihov oporavak.
Nedima Džaferagić, psihologinja, psihoterapeutkinja i HR specijalista sa osam godina iskustva u IT sektoru, za Bloomberg Adriu govorila je o potencijalnim rizicima uzrokovanim ekonomskom krizom u ovom sektoru. Ona navodi da se globalna ekspanzija IT industrije kojoj svjedočimo posljednjih deset godina prelila se i na naše tržište, čemu su rat u Ukrajini i velika fluktuacije radne snage na US tržištu dali poseban doprinos. Procjenjuje se da je u BiH 2022. godine bilo zaposleno više od 26 hiljada IT stručnjaka, od čega blizu 12 hiljada u realnom sektoru. Trend rasta zapošljavanja na godišnjem nivou iznosio je oko 2.700 novih radnika. Balkansko tržište je generalno prepoznato kao solidan outsourcing potencijal gdje je fokus stavljen na iznajmljivanje intelektualne radne snage stranim firmama. Susjedne države, zbog boljih regulativa i većih kapaciteta, imaju nešto veći priliv novih projekata i klijenata u odnosu na bh. tržište. No, ono gdje treba skretati posebnu pažnju, pored potrebnih regulativa i podrške države, jeste da BiH poprilično zaostaje kada je riječ o domaćoj proizvodnji i razvoju vlastitih softverskih proizvoda, navodi Džaferagić.
Otkazi na bh. tržištu kojima svjedočimo posljednjih nekoliko mjeseci dio su procesa globalnih optimizacija. Ipak, uzimajući u obzir to da govorimo o vrlo malom tržištu te da su se otkazi desili u dijelu koji se prvenstveno fokusira na outsourcing, ostaje nam da vidimo kakav finansijski efekt će ova fluktuacija imati dugoročno.
Ono o čemu se mnogo manje govori u odnosu na otkaze jeste aktualno smanjenje zapošljavanja u svim sferama IT sektora te najavljeno usporavanje rasta i razvoja IT sektora u BiH. Procjene analitičara su ovdje dosta pozitivne jer vrijednost koju klijenti dobiju za uloženi novac ide u prilog balkanskom tržištu, gdje su i cijena i kvalitet dostavljenog još uvijek visoko optimalni, tvrdi Džaferagić.
Ipak, za industriju koja nastoji pratiti globalne trendove, bh. tržište svakako predstavlja dodatni izazov. Ostaje da se vidi šta će sve donijeti period ispred nas, ali važnost i potencijal ove industrije je uvijek bitno isticati.
IT sektor, bez obzira na trenutne izazove, ostaje svijetla tačka koja je kreirana i održava se isključivo naporima vlastite radne snage. Bez stvarnih investicija i bez podrške države, s vrlo mladim i relativno nezrelim radnim kadrom, IT zajednica je uspjela pozicionirati bh. tržište daleko u odnosu na ostale industrije. Iskustvo pokazuje da i ovdje možemo ostati pozitivni, rekla je Džaferagić za Bloomberg Adriu.
