Marx.ba
Nakon prošlosedmičnog prvog snižavanja kamatnih stopa još od 2019. godine, Evropska centralna banka možda neće neko vrijeme ponovno snižavati troškove zaduženja, barem je tako danas u Leipzigu izjavio član Upravnog vijeća ECB-a Joachim Nagel. Prema njegovim riječima, kreatori politika moraju ostati oprezni usred još uvijek velike neizvjesnosti oko ekonomije i cjenovnih pritisaka.
Nagel je također ponovio da će ECB svoje buduće odluke o kamatama, kao i do sada, temeljiti na podacima o inflaciji, ovisno o tome kojom će se brzinom spuštati na ciljani nivo od 2 posto.
– Metaforički rečeno, ne vidim nas na vrhu planine s koje ćemo neizbježno sići. Naprotiv, vidim nas na grebenu gdje još moramo pronaći pravu tačku za daljnji spust, opisao je trenutnu situaciju Nagel, koji je također na čelu njemačke Bundesbanke.
S druge strane, referirajući se na ECB-ovo smanjenje kamatnih stopa za četvrtinu boda prošle sedmice, Nagelov irski kolega Gabriel Makhlouf otišao je toliko daleko da je sugerirao da ECB možda uopće neće nastaviti s daljnjom politikom slabljenja monetarne politike.
Također, ranije danas guverner Narodne banke Slovačke Peter Kazimir, također član Upravnog vijeća ECB, rekao je da kreatori politike još nisu pobijedili “zvijer inflacije” i ustvrdio da će septembarski sastanak biti ključan za funkcionere da odluče hoće li dalje smanjivati kamatne stope ili ne.
Martins Kazaks iz Latvije rekao je pak da ECB mora osigurati da se inflacija ne vrati na visoke nivoe.
Iako inflacija u eurozoni usporava, početkom godine ubrzao je rast plaća, za što stručnjaci upozoravaju da bi moglo potaknuti privatnu potrošnju u nadolazećim mjesecima. Stoga je ECB-ovo smanjenje kamatnih stopa praćeno s projekcijama rasta potrošačkih cijena u ovoj i idućoj godini u prosjeku na 2,5, odnosno 2,2 posto.
Nagel je dodao da će inflacija u europodručju postupno usporavati prema cilju ECB od 2 posto kojeg bi mogla dostići do kraja 2025. godine. Međutim, to kasnije nego što se previđalo, piše Lider.
