Bloomberg Adria
Nacrt zakona o fiskalizaciji koji je nedavno predstavila Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a koji podrazumijeva i online fiskalizaciju, suzbit će utaju poreza, odnosno maksimalno minimizirati ovaj dio neformalnog tržišta, kao i suzbiti nelojalnu konkurenciju. Postojeći sistem fiskalizacije baziran je na Zakonu o fiskalnim sistemima iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine i kao takav je zastario i ne odgovara trenutnom stanju i potrebama tržišta.
Implementacija novog zakona omogućit će elektronsko evidentiranje podataka kroz Centralnu platformu za fiskalizaciju. Ovom platformom upravljat će Porezna uprava FBiH, koja je posrednik svih podataka koji dolaze iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprečava poreznu utaju.
Federalni ministar finansija Toni Kraljević je prilikom predstavljanja nacrta kazao da je krajnji cilj poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema.
– Kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i nekompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima, rekao je Kraljević, te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.
Set fiskalnih zakona
Krljević je rekao da ovo što je predstavljeno, jeste set fiskalnih zakona, s obzirom na to da je fiskalna reforma najsloženija u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.
Vlada očekuje da će kroz primjenu novog sistema fiskalizacije dobiti pozitivne finansijske efekte i da će lakše moći raditi na zakonima o doprinosima, ali i Zakonu o minimalnoj plati, s obzirom na to da hipotetsko usvajanje zakona o dohotku po skraćenom postupku znači privremenu mjeru koja bi se primjenjivala ograničeno, do 31. decembra 2025. godine.
Prema predloženom, poslodavci, odnosno porezni obveznici nemaju troškova nabavke novih fiskalnih sistema, to finansiraju dva telekom operatera i to BH Telekom i Eronet.
Prema posljednjim podacima Porezne uprave FBiH, u ovom entitetu ima skoro 104.000 fiskalnih uređaja.
Sprečavanje pranja novca
Admir Čavalić, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i ekonomista, kazao je da Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH podrazumijeva usklađivanje s novim tehnologijama, što omogućava adekvatniji nadzor i veću transparentnost.
– Riječ je o nacrtu zakona, tako da treba biti oprezan s rokovima. Vjerovatno da će se sve ovo implementirati krajem 2025. ili početkom 2026. godine. Pune efekte svakako očekujemo tek u 2026. godini. Ono na što treba obratiti pažnju jesu članovi (31., 32. itd.) ovog nacrta koji se odnose na stavljanje fiskalnog sistema u promet, tj. uslove za kompanije koje će profitirati iz čitave ove priče o online fiskalizaciji, kazao je.
Zakon omogućava transparentnost transakcija, povećanje njihove formalizacije, i ima za cilj sprečavanje pranja novca. Čavalić kaže da s obzirom na to da je riječ o nacrtu, on treba ići na rasprave.
Proces javnih rasprava
Prije uvođenja novog sistema fiskalizacije potrebno je prvo usvojiti nacrt, pa onda i prijedlog zakona kroz oba doma, uključujući u međuvremenu i javnu raspravu.
Nekoliko je noviteta koji su navedeni u nacrtu. Vlada FBiH je detaljno definirala ko može biti proizvođač ili zastupnik za fiskalne uređaje. Definisana je i obaveza izdavanja elektronske fakture i fiskalnog računa u određenim situacijama. U predloženom nacrtu uvedeni su novi pojmovi koji otvaraju jedno novo poglavlje u fiskalnom sistemu FBiH. Tako sada imamo nove pojmove kao što su EFS – elektronski fiskalni sistem, CPF – centralna platforma za fiskalizaciju, VBR – verifikacioni broj računa, SBR sigurnosni broj računa i sl.
Prema mišljenju stručnjaka, Nacrt zakona donosi mnogo bolja rješenja od starog u smislu širine i slobode, te nema ograničenja koja je raniji zakon propisivao u dijelu ograničenog broja karaktera kod određivanja naziva artikla, tačno propisanog izgleda računa, što vodi povećanju kreativnosti i razvijanju marketinških aktivnosti i ideja.
Struka očekuje da će zakon tretirati obračun vrijednosti na četiri umjesto na dvije decimale iza zareza, za razliku od dosadašnjeg koji je imao količinu na tri decimale, a cijenu na dvije, što je pravilo probleme u praksi prilikom zaokruživanja i jednostavnih matematičkih operacija.
Moderna rješenja
U novostima koje donosi novi nacrt jako bitna stvar je da je u obaveznim elementima elektronske fakture definiran i pojam QR koda, te da će se podaci koje on treba sadržati definirati podzakonskim aktom.
Nedostatak je taj što nije usklađen sa Zakonom o fiskalizaciji RS – Sl. Glasnik RS 15/2022 u dijelu obaveznih elemenata. U njemu je jasno definirana identifikacija artikala koji se prodaju – u članu 5, stav 2 dio 19) GTIN broj – globalni broj trgovinske jedinice (engl. Global Trade Item Number) ili drugi broj koji porezni obveznik koristi za jedinstvenu identifikaciju trgovinskih jedinica (dobara ili usluga) ako ne postoji GTIN broj. GTIN broj je kod nas u praksi poznat kao bar kod artikla.
Provjera računa
Nova mogućnost koju ovaj zakon daje je da svi kupci odnosno primaoci računa mogu provjeriti je li i njihov račun prijavljen u Poreznoj upravi do 60 dana od dana izdavanja računa.
Također, u članu 12. navedeno je da obavezan element bude kód mjesta obavljanja djelatnosti, a struka smatra da taj podatak treba uskladiti s međunarodnim standardom GS1 u smislu GLN – global location number – koji se koristi za identifikaciju lokacija u virtuelnom svijetu (geografska širina i dužina) jedinstvenim brojem.
Ova oznaka omogućava svim obveznicima zakona potpunu fleksibilnost da identificiraju bilo koju vrstu ili nivo lokacije koji su im potrebni.
Centralna platforma za fiskalizaciju
Nacrt ima puno bolji sistem za storniranje fiskalnih računa od starog zakona. Spomenuta Centralna platforma za fiskalizaciju (CPF) omogućit će sastavljanje računa, provođenje postupka fiskalizacije, izdavanje računa, slanje ili zaprimanje računa, pregled svih fiskaliziranih računa korisnicima u kojima se pojavljuju kao kupac ili kao prodavač, razmjenu podataka s bankama, dostavljanje ili pregled svih evidentiranih plaćanja putem ličnog naloga i druge funkcionalnosti uređene ovim zakonom i podzakonskim aktom koji donosi ministar. Dakle, na jednom mjestu Registar svih izdavalaca i primalaca računa.
VEZANO
