Marx.ba

U moru različitih vrsta banana, oko 47 posto onih koje ljudi konzumiraju su Kavendiš banane (Musa acuminata).

Kavendiš dominira globalnim tržištem banana iz nekoliko razloga. Prvo, otporna je na neke od najopasnijih bolesti koje pogađaju banane. Drugo, ima dugi rok trajanja i treće, farmeri obično mogu uzgajati veću količinu Kavendiš banana na istoj površini zemlje u poređenju s drugim sortama.

– Zbog svih ovih razloga, Kavendiš postaje vrlo praktičan proizvod, izjavio je novinar Dan Koepel.

Međutim, Kavendiš je ozbiljno ugrožen od strane gljivične bolesti poznate kao Panama Disease (Fusarium wilt). Infekcija TR4 započinje u korijenu banana, a zatim se širi, ometajući sposobnost biljke da apsorbira vodu ili obavlja fotosintezu. Na kraju, drvo umire kao rezultat.

Slična sudbina zadesila je i drugu popularnu sortu banana, poznatu kao Gros Mišel.

Naime, Gros Mišel je bila “glavna izvozna banana u prvoj polovini prošlog vijeka”, rekao je za Insajder James Dale, profesor i vođa programa biotehnologije banana na Tehnološkom univerzitetu u Kvinslendu.

TR4 počeo je da napada ovu vrstu banana 1876., a do 1950. godine u potpunosti je desetkovao farme Gros Mišel, primoravajući proizvođače banana širom svijeta da traže novu sortu.

Tokom godina, “Kavendiš je postao lider u izvozu banana, zamjenjujući ‘zaraženi’ Gros Mišel”.

Međutim, 1997. godine naučnici su otkrili novi soj (TR4) u blizini Darvina, Australija, koji je zarazio Kevendiš. Do 2015. proširila se na farme banana u Kvinslendu, najvećoj državi u Australiji koja proizvodi banane prenosi Science alert.

Novinar Dan Koepel sugeriše da je zamjena sadašnje sorte banane novom sortom otpornom na bolesti kratkoročno rješenje jer gljive također mogu da iznesu novi i snažniji soj u budućnosti.

– Pravo rješenje je masovna proizvodnja i prodaja više od jedne sorte banana, jer što su banane genetski raznovrsnije, manja je vjerovatnoća da će biti podložne bolestima, rekao je on.

Inače, na svijetu postoji više od 1.000 sorti banana.