Marx.ba

Unatoč svoj buci oko tarifa, rata na Bliskom istoku i znatnoj vjerovatnosti recesije u SAD, finansijska tržišta nisu zabilježila veće promjene u prvoj polovici godine. Dionički indeksi su blago porasli, a pad dolara je bio najuočljiviji.

Prvih šest mjeseci 2025. završilo je u ponedjeljak, što je prilika da se ukratko pogleda kako se pojedine investicijske klase ponašaju ove godine. Osim frankfurtskog DAX-a, koji je imao iznadprosječan rast (+21%), vodeći svjetski dionički indeksi uglavnom su dobili samo nekoliko postotaka. Ali to je bilo daleko od ravne linije rasta. Najvažniji događaj zbio se 2. aprila, kada je Trump naglo povećao tarife gotovo svim američkim vanjskotrgovinskim partnerima (posebno Kini), nakon čega su brzo uslijedile protivmjere. Berzanski indeksi bili su u zoni ekstremnog straha i naglo su pali prema dolje, njujorški S&P 500 brzo je bio 20 posto ispod svog vrhunca usred nagađanja da je recesija sada gotovo neizbježna, ali uslijedio je veličanstveni povratak, jer su se strasti smirile – Trump je odgodio uvođenje dodatnih carina za 90 dana i pozvao sve pogođene strane na pregovore.

Uzlazni put nije puno poremetio izraelsko-iranski sukob uz uplitanje SAD, koji je mogao uveliko potaknuti rast cijena nafte, ali to se nije dogodilo. To je bio pravi temelj za nove vrhunce: indeks S&P 500 premašio je svoj prethodni rekord (postignut u veljači ove godine) krajem lipnja, a svjetski burzovni indeks MSCI također se popeo na historijski vrhunac, kaže analiza Seebizza. 

Veliki gubitnik prve polovice godine je američki dolar. Indeks dolara pao je za 11 posto, a u usporedbi s eurom, dolar je izgubio 14 posto. Gubitak u prvoj polovici godine najveći je od 1973. godine, kada je tadašnji predsjednik Richard Nixon otkazao Brettonwoodski sporazum (sistem fiksnih kurseva vezanih uz dolar i, preko njega, uz zlato). Kada je euro na prijelazu godine vrijedio samo 1,035 dolara, većina je očekivala da će euro uskoro biti u paritetu s dolarom. No, onda je dolar (i to unatoč činjenici da Fed ove godine ostavlja kamatne stope nepromijenjenima, za razliku od ECB-a) ove godine gubio vrijednost svaki mjesec, a sada se čini da će uskoro morati plaćati 1,20 dolara za euro. Nakon što je Trump potpisao novi zakon o bidžetu i poreznim olakšicama, američki dug je pod još većom lupom, jer se očekuje da će ga novi zakon napuhati za dodatnih 3,3 biliona dolara.

Ako pogledamo samo posljednju sedmicu, vodeći svjetski berzanski indeksi, s izuzetkom DAX-a i NIKKEI-ja, dobili su najviše, dobrih dva posto, industrijski prosjek Dow Jonesa. S rastom od 2,4%, finansijski sektor bio je jedan od najprofitabilnijih. Stres testovi američkih Federalnih rezervi pokazali su da bi Goldman Sachs lako izdržao ozbiljniju recesiju, što je gurnulo finansijski berzanski indeks na rekordno visok nivo. U nadolazećim danima prve kompanije (uglavnom finansijski divovi) već će objaviti svoje rezultate za drugo tromjesečje. Bit će zanimljivo vidjeti kako su carine utjecale na dobit.

Prema analizi LSEG-a, očekuje se da će dobit kompanija u indeksu S&P 500 (u usporedbi s istim periodom prošle godine) porasti u prosjeku za nešto manje od šest posto. Američka ekonomija stvorila je u junu neto 147 hiljada radnih mjesta, što je više od očekivanog. Međutim, rast zaposlenosti nije bio univerzalan, već selektivan, pri čemu se istaknuo sektor zdravstva (neto 58.600 novih radnih mjesta). Stopa nezaposlenosti pala je s 4,2 na 4,1 posto.